Jump to content

Volite li Hrista...

Оцени ову тему


Препоручена порука

naravno ... u istoričnost aleksandra makedonskig,darija,vladara inka itd. ne sumnjaš ni malo...je l tako  greengrin

Ni Julija Cezara.

Hiljade ljudi su pisali njemu, postoje dokumenti koje je on potpisao. Mnogo ljudi koji su pričali sa njim i mogu da potvrde da je on postojao. Rimski dokumenti dokumentuju da je Gaj Julije bio Cezar u određenom vremenskom periodu.

Stotine i stotine istoričara koji su bili njegovi savremenici su pisali o njemu. Postoje stvari koje je on izgradio ili uradio, stotine slika koje ga prikazuju... Čak i ljudi koji su ga ubili su određeni svedok njegovog postojanja.

Mislim da im je bilo suđenje. Eto ti.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 69
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Популарни чланови у овој теми

dobro,zaključujem da ti voliš svoju projekciju o isusu

"How to Convince Yourself You are the Best and Feel the Opposite"  ...ajd u zdravlje.... 

http://www.wikihow.com/Convince-Yourself-You-are-the-Best-and-Feel-the-Opposite

Zato kažem ti: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.


 


0526200500.jpg


Link to comment
Подели на овим сајтовима

a virtual easter egg...kao kad u mtorrent klijentu klikneš na about pa klikneš na ikonicu.... čuje se zvuk... ili isto to ali pritisneš slovo T na tastaturi... na žalost,ovde nema takvih skrivenih opcija pa sam morao direktno

Zato kažem ti: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.


 


0526200500.jpg


Link to comment
Подели на овим сајтовима

машо, без панике  0110_hahaha, али мислим да је питање било упућено атеистима  greengrin 4chsmu1

Па да не мисле да смо ми не знам какви верници у односу на њих 0102_laugh
Link to comment
Подели на овим сајтовима

озбиљно питање:

како се мери мудрост, који је критеријум за ''количину'' мудрости?

Pa ne znam cemu to ozbiljno pitanje? Ti nikada nisi rekao ili pomislio za nekoga da je mudar ili nije mudar? Ako jesi onda mozes sam sebi da das odgovor a ako nisi onda mi reci pa cu ti odgovoriti.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

озбиљно питање:

како се мери мудрост, који је критеријум за ''количину'' мудрости?

Pa ne znam cemu to ozbiljno pitanje? Ti nikada nisi rekao ili pomislio za nekoga da je mudar ili nije mudar? Ako jesi onda mozes sam sebi da das odgovor a ako nisi onda mi reci pa cu ti odgovoriti.

не преговарам са терористима и онима који уцењују  greengrin greengrin greengrin

шалим се, наравно  :bla: 0102_laugh :drugarstvo:

искрено, никад пре додира са православљем ... сматрао сам да је то ствар интелигенције и/или искуства, здравог разума ...

али питање је било не ради неког универзалног правила, него личног мишљења, да видим који је твој критеријум.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On nije postojao kao istorijska ličnost.

To je osnovni problem u celoj priči.

Josifus je falsifikat, Plinije Mladji, Seutonius i Tacit - nedovoljno.

Ostatak dokaza je iz drugog ili trećeg veka.

Jevanđelja su iz prvog veka.

Volim li ga?  bh8xal9bamozdainebi

Jevanđelja su mnogo starija nego što se misli.

Poznati profesor Novog Zaveta - Kreg L. Blumberg kaže (u intervjuu s Lijem Strobelom u njegovoj knjizi "Isusov zločin":

"Standardno naučno datiranje, čak i u veoma liberalnim krugovima je za Jevanđelje po Marku u 70-im, Jevanđelja po Mateju i Luci u 80-im, Jevanđelja po Jovanu u 90-im godinama prvog veka. Ali, pazite, to je i dalje za vreme života različitih očevidaca Isusovog života, ukljujući i neprijateljski raspoložene, koji bi služili kao ispravljači ako bi kružila lažna učenja o Isusu. Shodno tome, najkasniji datumi za Jevanđelja nisu uopšte tako kasni. U stvari, možemo da načinimo poređenje koje je veoma poučno. Dve najranije biografije Aleksandra Makedonskog su napisali Arijan i Plutarh više od 400 godina posle Aleksandrove smrti 323. godine p.n.e., a ipak ih istoričari smatraju pouzdanim. Legendarni materijal o Aleksandru se javio tek posle (a za Isusa se eto tvrdi da se javio maltene odmah, prim. Miljan). Prema tome, bez obzira na to da li su Jevanđelja napisana 60 godina ili 30 godina posle Isusovog života, količina vremena je srazmerno  zanemarljiva."

Priču o tome da su Jevanđelja pisana ranije objašnjava ovako:

"... možemo to da podupremo čitanjem Dela Apostolskih, koja je napisao Luka. Dela su naizgled nezavršena - centralna ličnost je Pavle, i on je u kućnom pritvoru u Rimu. Time se knjiga naglo završava. Šta se dešava s Pavlom? Ne saznajemo iz Dela Apostolskih, verovatno jer je knjiga napisana pre nego što je Pavle osuđen na smrt. To znači da se DAP ne mogu datidati kasnije od 62. godine. A znamo da su DAP zapravo nastavak Jevanđelja po Luci, koje je napisano pre toga. pošto je Luka ugradio u svoje jevanđelje delove Markovog, znači da je Marko svoje napisao još ranije. Ako dopustimo možda godinu za svaku knjigu, dobićemo da je Markovo Jevanđelje napisano najkasnije 60. godine. Ako je Isus razapet 30. ili 33. godine, dobijamo razmak od oko 30 godina. Istorijski govoreći, to je nalik na neke blic vesti."

Imam još dosta toga o nebiblijskim potvrdama Njegovog postojanja (pa i o tami koja je nastala kad je umro na krstu), ali prvo kaži - otkud ti to da je Josif Flavije falsifikat?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On nije postojao kao istorijska ličnost.

To je osnovni problem u celoj priči.

Josifus je falsifikat, Plinije Mladji, Seutonius i Tacit - nedovoljno.

Ostatak dokaza je iz drugog ili trećeg veka.

Jevanđelja su iz prvog veka.

Volim li ga?  bh8xal9bamozdainebi

Ма ко је то забушавао при учењу историје? Хајдемо мало да освежимо меморију:

Пријатељу, атеисто, како ти Тацит, Плиније млађи и Сеутониус нису довољни? Разумем да није било кабловске у то време па ниси могао на "хистору цханелу" да гледаш "хапшење из гетсиманског врта", али постоји још битних историјских извора који потврђују Христоса као историјску личност:

1. Талус (Thallus) Живео око 52. године АД, историчар, који је написао историју источног Медитерана од Тројанских ратова, до његових дана. Његови текстови су пронађеи само као цитати у делима других писаца. Јулије Африканус, у своме делу из 221. године, спомиње Талусово писање о сунчевој еклипси:

“На цели свет је пала најстрашнија тама; и стене се померише од земљотреса, и многа места у Јудеји а и у другим областима беху сравњена. Ово помрачење, Талус у својој трећој књизи историје, назива: ЕКЛИПСОМ КОЈА СЕ ДЕСИЛА БЕЗ ИКАКВОГ РАЗЛОГА.”

Да ли је ово рефер на еклипсу која се десила у време Христовог погубљења: “A бијаше око шестога часа, и тама би по свој земљи до часа деветога. И помрча сунце, и завјеса храмовна раздрије се напола.” (Лука 23, 44-45)? Чудновато је то што је Христово погубљење извршено на Пасху, која је увек у време пуног месеца, када су Сунце и Месец на супротним странама Земље, и када је еклипса немогућа. Не каже ли исто то и Талус у својој књизи, да се десила еклипса без видног разлога?

2. Вавилонски Талмуд - датира између 70. и 500. године НЕ, колекција јеврејских рабинских списа, у којима постоји неколико рефера у вези Христа. Најпоузданији је део Талмуда који је прикупљен у периоду до 200. године, и управо ту налазимо и најзначајније помињање Христа:

“На ноћ Пасхе, Јешу (Yeshu) је обешен. Четрдесет дана пре погубљења, један викар је рекао ‘да ће Он бити каменован јер је упражњавао враџбине и подстицао Израиљ на отпад од вере.’”

3. Лукијан (Lucian) Живео између 120. и 180.године АД, Грчки сатиричар такозваног “сребрног доба” Грчког литерарног стваралаштва, рођен на Еуфрату у северној Сирији, у свом делу “Смрт Перегрине”, пише:

“Хришћани обожавају тог човека до данашњих дана, прослављену личност која је успоставила њихове нове обреде, и због тога био погубљен. Убеђени су од стране њиховог законодавца, да су сви браћа, од момента примања Хришћанства, не признају богове Грчке, и обожавају погубљеног мудраца, и живе по Његовим законима.”

Наведени текст говори о:

    * Христу као човеку кога Хришћани обожавају и прослављају.

    * Христу који је увео нове обреде и због тога био погубљен.

    * Христу који је започео Хришћанство као нову веру, одбацујући Грчке богове.

    * Учењу Христа да су сви људи деца Божја и да треба да љубе једни друге, баш као да су браћа.

пс. ево ти мало и на латиници, да видиш како су то радили (борили се против Христоса, а ето историјски га потврдили, први атеисти  dada)

4. ЦЕЛЗО

Rimski filozof Celzo je takođe ostavio svedočanstvo o istorijskom Isusu. U drugom veku nove ere, uprkos svim zakonskim pritiscima i fizičkim progonima, hrišćanstvo se već toliko raširilo Rimskim carstvom, da ga se pokušavalo zaustaviti sa filozofskim obaranjem hrišćanskih učenja. Tu je prednjačio Celzo, čije argumente još i danas preuzimaju razno-razni kritici hrišćanstva. U svome delu "Logos alethes" (Istinska nauka), Celzo se trudio da Isusa opiše u što lošijem svetlu i negira njegovo mesijanstvo. Međutim, s time je samo ostavio vrlo dragocene podatke o istorijskom Isusu, čime je svojim ideološkim sledbenicima srušio koncepciju zagovaranja mitološkog Hrista.

Prema Celzovu pisanju Isus se rodio u siromašnoj jevrejskoj porodici. Majka mu je bila Marija, a otac Pantera. Zbog siromaštva je morao poći na rad u Egipat, gde je učio i magijske veštine. Nakon toga se vratio u Palestinu i objavio sebe kao Boga, Sina Božjeg i Mesiju. (Zvuči li vam ova priča poznato? Da, ovo još uvek puni trash tabloide.)

Dalje, u svom spisu, Celzo napada Isusa direktno, te mu se obraća: "Kakav Bog, kakav Sin Božji, kad ga otac nije mogao spasiti od kazne, a sam nije bio u stanju da je izbegne. Ne, tvoje rođenje, tvoja dela, tvoj život, pokazuju da si samo čovek!" Onda, Celzo nabraja jedanaest Isusovih apostola, te raspravlja o Isusovim čudima. On ih ne isključuje, ali ih tumači kao magijsku a ne kao Božju silu. Isus je čudotvorno lečio, umnožio hlebove, čak i dizao mrtve u život, ali, prema njemu, takva čudesna dela su činili i mnogi drugi.

Zanimljivo je da Celzo čak iznosi i neke Isusove telesne karakteristike, kakvih nigde ne nalazimo u Bibliji:

    "Kad bi apsolutno bilo potrebno da se duh Božji utelovi u čovečje telo, onda bi za tu svrhu trebala poslužiti barem poznata ličnost, zdrav, lep, snažan, uticajan čovek koji ima melodičan glas i govorničku veštinu. Nemoguće je da se čovek koji je određen da utelovi božanske vrline i mudrost ne razlikuje od mnoštva svojim posebnim osobinama. A Isus je bio običan čovek kao i svi drugi: kao što vi tvrdite, bio je sitan rastom, neuglednom spoljašnošću i nije imao plemenitosti."

Celzo, takođe, potvrđuje da je Isus bio ubijen. On kaže da je Isus dozvolio da bude uhvaćen, odveden pred sud, ponižavan, ismejavan, bičevan od vojnika i na kraju osuđen na sramnu smrt na krstu. Kasnije, kada je uvideo da ne uspeva obezvrediti hrišćansku veru u Isusa Hrista, Celzo menja taktiku, te od oštrog napadača i uvredljivog rugača postaje uglađeni diplomata, i piše:

    "Neka niko ne misli da predlažem da hrišćani treba da budu prisiljavani da se odreknu svoje vere i da obmanjuju vlast prividnom verom i lažnim odstupanjem. Ljudi prožeti uzvišenom mišlju i težnjom da se približe Bogu sa kojim se osećaju srodni, dostojni su poštovanja."

Celzo nakon toga predlaže hrišćanima da budu pomirljivi, i prema rimskim bogovima i prema kultu cara. Celzo tako iznosi kompromisno rešenje da hrišćani spolja uzmu učešća u rimskim obredima i prinošenju žrtava, a da i dalje pored toga drže svoju veru, i da tako bude postignut mir.

Šta još dodati. Celzo je nastupao kao neprijatelj i "iz petnih žila" se trudio dokazati kako je hrišćanstvo jedna loša religija. Njegovo neprijateljstvo još jače utvrđuje argument o istorijskom Isusu, a pored toga potvrđuje i zapisana Evanđelja - tj. učenje Novog zaveta.

5. Mara Bar-Serafion potvrđuje da se Isus smatrao mudrim i časnim čovekom, za koga su mnogi mislili da je kralj Izraela, da su ga Jevreji ubili, i da i dalje živi kroz učenje svojih sledbenika.

6. Julije Afrikanac citira istoričara Talusa u jednoj svojoj diskusiji (Postojeći spisi, 18), o tami koja je usledila pri Hristovom raspeću.

7. Aleksamenov grafit - Na zidu starog Rima, blizu Palatinskog brda, pronađen jedan grafit - karikatura - koji datira od prvog do trećeg veka nove ere. Ovu sliku je nacrtao jedan rimski vojnik da bi se podsmevao drugom vojniku po imenu Aleksamenos, a koji je bio hrišćanin. Nema sumnje, da je upravo raspeti Isus predmet ruganja rimskog vojnika. Vojnik koji se podsmevao Aleksamenu zbog njegove vere u Isusa, nije ni slutio da je time ostavio trag o istorijskom Isusu (1. Kor. 1:18-25).

8. Arheologija: Najbolji, ako ne i jedini, moderni hrišćanski odgovor na osporavanja sa pozicija vulgarnog materijalizma jeste nauka koja se pronalaženjem i proučavanjem materijala bavi – arheologija. Vek kome smo upravo videli leđa bio je plodno tle za knjige u kojima su arheolozi poručivali "Biblija je u pravu", a verujemo da će u vekovima koji dolaze biblijska arheologija imati još veću ulogu. Na ovom mestu pomenimo delo "Excavating Jesus" (Iskopavanje Isusa) eksperta za Bibliju Džona Krosana i galilejskog arheologa Džonatana Rida ( San Francisco, Harper : septembar 2002). Kao najveće arheološke pronalaske koji su povezani za životom i vremenom Isusa navode: 1) grobnicu prvosveštenika Kajafe, nađenu u Jerusalimu 1990; 2) spomenik na kojem se spominje Pontije Pilat, nađen 1962. negde u Mediteranu; 3) kuću apostola Petra, u Kapernaumu, pronađenu 1906; 4) veliki galilejski čamac iz prvog veka, nađen 1986. blizu Galilejskog mora. Prva dva pronalaska nisu sporna, dok su treći i četvrti (o kojima smo nešto više mogli da vidimo u BiBiSi-jevoj seriji "Sin Božji" emitovanoj na RTS-u 2) pod znakom pitanja; kuća je pripisana sv. Petru zato što je nađen natpis "Simon" na zidovima, ali to nije jedino što je nađeno, dok je čamac iskorišćen kao potvrda (recimo) stihova "A lađa bješe već nasred mora, ugrožena od valova, jer bijaše protivan vjetar" (Mt. 14, 24) i ponovo pripisan (Simonu) Petru, uz opasku da u I veku nije moglo biti mnogo takvih čamaca/lađa.

Уз "четворку" коју си оценио jedinicom, "недовољном", надам се да ће ово задовољити твоје потребе  :drugarstvo:

Христос је очигледнији и од тебе и од мене заједно. Знам да Зеитгеист прија уму сваког атеисте, али на њега се сваки академски ум може само насмејати :)

Сорру свима што сам/ако сам/ако и јесам, е нека сам - спамовао тему.

и да, волим  isus-sinai

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Naravno da nije dovoljno. Zašto niko od njih nije živeo u istom periodu kad i Isus Hristos?

To je sve napisano vekovima nakon njegove smrti i što je najvažnije, mnogo godina nakon što su jevanđelja napisana. Sva jevanđelja su napisana u prvom veku, neko pre neko kasnije.

Jedno pitanje: Zašto su jevanđelja napisana na grčkom a ne na hebrejskom? (:

A ove sam i čitao,nisu adekvatni zato što pominju na par mesta samo Christ, Christianos, Chrestus, Christianis što zapravo nije ime nego titula. Pogledaj, ti navedeš Lukijana, i datum njegovog života je 120. do 180. AD.

Ako želiš, mogu naći spisak preko 20 istoričara koji su živeli u tom trenutku a koji nisu napisali ništa o Ješui od Nazareta koji je hodao po vodi, lečio bolesne i ustao iz mrtvih. Rimljani koji su živeli tada nisu ništa o tome napisali, Jevreji koji su živeli tada nisu ništa napisali, nikakav dokument koji je on potpisao, nikakav očevidac koji je možda pričao sa njim - niko. Ljudi koji su živeli u to doba u Jerusalimu, nisu ništa napisali, istoričari odatle koji su živeli tada nisu ništa napisali.

Pa okej, van Zeitgeista, on koristi druge izvore, napravljen je klip u kome je Zeitgeist navodno "refuted od A do Š" međutim ovi su odgovorili i na to novim klipom, ali van toga, istraživao sam baš dosta oko toga.

Nema dovoljno dokaza da se tvrdi da je Isus od Nazareta postojao kao istorijska ličnost.

Kako to, oni iznesu dokaze pa su smešni jer greše a u isto vreme vi tvrdite da to nije istina, da je istina da je postojao a nemate nikakve dokaze? Nema jednako dokaza istoričnost Julija Cezara i njega.

Mada sam pričao sa Aquiliom, nije ni bitno da li je postojao ili ne...

"ZEITGEIST, Part 1 (Religion)" Debunked? Acharya Responds

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...