Jump to content

Марта и Марија, сестре Лазареве!


Препоручена порука

http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/lazarcet.html

U IME OCA I SINA

I SVETOGA DUHA

Opste vaskrsenje pre stradanja Svoga potvrdjujuci,

iz mrtvih podigao jesi Lazara, Hriste Boze.

Stoga i mi, poput dece znamenja pobede noseci,

Tebi, Pobeditelju smrti klicemo:

Osana na visinama, blagosloven koji dolazi

u ime Gospodnje!

Ovo je tropar danasnjeg velikog praznika, braco i sestre, koji mi zajedno na ovom svetom mestu molitveno proslavljamo. Na danasnji dan u Vitaniji se desilo veliko i nevidjeno cudo. Gospod je vaskrsao Lazara iz groba; pozvao ga iz groba i ustao mrtvac, a bio vec cetiri dana u grobu i poceo da se raspada i smrdi.

Desilo se to na jedan obican nacin. Lazar se razboleo. Sestre njegove, Marta i Marija, salju vest Gospodu Hristu, Koji je daleko od Jerusalima, od Vitanije, "da je bolestan onaj koji mu je mio". Kakva pohvala! Lazar je bio izuzetno mio Gospodu Hristu. Ljubljase Gospod Lazara i sestre njegove Martu i Mariju. To je bio dom u koji je On tako cesto navracao, dom u kome je sejao nebesko seme Svoga Jevandjelja. Javljaju Mu: "Lazar je bolestan". Spasitelj prima vest, ali ne zuri. Ostaje dva dana u mestu sa ucenicima Svojim. U jednom trenutku im se obraca recima: "Lazar, nas prijatelj, zaspa". A ucenici odgovaraju: "Gospode i Ucitelju, ako je zaspao, ustace". Tada Gospod rece: "Lazar prijatelj nas, umre. Hajdemo k njemu". I kad su dosli blizu Vitanije, gde je ziveo Lazar sa svojim sestrama, Gospod zastade. Culo se da ogromna masa sveta ide za Njim, kao sto je to uvek bilo. Nikada Spasitelj nije isao sam, nego za Njim ljudi sa svih strana. Marta, ojadjena sestra, potrcala je Spasitelju, pala pred noge Njegove, i zavapila: "Gospode, da si Ti bio ovde, brat moj ne bi umro". A On blago rece: "Brat ce Tvoj ustati. Znam", rece Marta "ustace o vaskrsenju mrtvih". Ali Gospode, to je tako daleko. Spasitelj rece: "Koji veruje u mene, ako i umre zivece. I nijedan koji zivi u ovome svetu i veruje u mene nece umreti, ti nikada nece umreti, vavek. Verujes li ovo? Da Gospode! - rece Marta - verujem". Tada Marta pozva svoju sestru Mariju, "rece joj da je Isus dosao i zove je". Marija brzo ustade i pozuri za Martom, a za njom podjose i svi srodnici i prijatelji koji su bili u kuci. I kad ona dodje Gospodu, "pade pred noge Njegove, i rece: Gospode, da si ti bio ovde brat moj ne bi umro. I zaplaka Gospod", pise u Svetom Jevandjelju, "udarise suze Isusu".

Smrt je tako strasna, smrt je tako uzasna neman, takva strahota za rod ljudski, za coveka, da i Bogocovek Hristos place nad bednim covekom, koji je rob smrti. Umirivsi Svoje osecaje Hristos pita: "A gde ste ga sahranili?" Odvedose ga do groba, i tu mu Marta govori: "Gospode, vec smrdi, cetiri je dana od kako smo ga sahranili". Onda joj On blago rece: "Ne rekoh li ti, ako verujes, videces slavu Bozju?" Tada uperi oci k Nebu i pomoli se Ocu Svom nebesnom i rece gromkim glasom: "Lazare! izadji napolje! I ustade mrtvac povijen platnom", povezan kao sto su to bili obicaji kod Jevreja, i kao sto je i danas obicaj, i Gospod naredi da ga razrese od svih tih pokrova. "I mnogi poverovase u Gospoda videvsi ovo cudo".

Gospod je ucinio ovo cudo sa Lazarom ne samo njega radi. Kao Njegov prijatelj, Lazar je samo bio prethodnica nasa, preteca nas, da bi pokazao da cemo svi vaskrsnuti iz mrtvih na jednu rec Gospoda Hrista: Ustanite! Izadji Lazare, izadji Petre, Jovane! I sav rod ljudski i svi ljudi koji su ziveli na ovome svetu, na dan Strasnoga Suda izaci ce iz svojih grobova telom i sjediniti se sa svojim dusama. To ce biti Sveopste Vaskrsenje. Zato danas vi slusaste i cujete divni tropar o Opstem Vaskrsenju, koji se stalno peva i stalno bruji. Gospod je vaskrsao Lazara da bi nas uverio i Sveopste Vaskrsenje, vaskrsenje i moje i tvoje i svacije. To je cilj ovog velikog cuda i ovoga velikog praznika - da cemo svi vaskrsnuti.

Da, to je temelj hriscanstva, to je radost vere Hristove, to je sva sila vere Hristove, sva mudrost vere Hristove. »ujemo i citatamo, stalno ispovedamo u svetom Simbolu vere, kad citamo Vjeruju: »ekam vaskrsenje mrtvih i zivot buducega veka. To hriscanin radi u ovome svetu. »eka vaskrsenje mrtvih i zivot u onome svetu. A u ovome svetu zivi kao onaj koji je vaskrsao iz mrtvih. Zivi radi gresnoga zivota svog, da bi sto bolje pripremio dusu svoju i telo svoje za onaj svet, za vaskrsenje iz mrtvih i za Vecni Zivot u onome svetu. I mi slaveci Jedinog Pobeditelja smrti Gospoda Hrista, i pevajuci divni tropar Opste Vaskrsenje izrazavamo sustinu vere nase. Jer vera u vaskrsenje nase licno, vaskrsenje svih ljudi, jeste sve i sva u nasoj jevandjelskoj Blagovesti.

Vaskrsenjem Lazarevim Hristos zeli da nas ohrabri, da pokaze prvi primer tog vaskrsenja, i da svakog uveri da ce svaki od nas vaskrsnuti na dan Strasnoga Suda. Tako je vaskrsenjem iz smrti pobeda nad smrcu postala sasvim prirodna za nas hriscane. Jer je Gospod Pobeditelj smrti, Taj sto je pobedio smrt i daje nam besmrtnost i Zivot vecni.

Vaskrsli je Gospod, braco i sestre, za ljudsko bice sve i sva u svima svetovima: sve najlepse, sve najbolje, sve najistinitije, sve najmilije, sve najradosnije, sve najbozanstvenije, sve najmudrije, sve najvecnije. On - sva ljubav nasa, sva istina nasa, sva radost nasa, sve dobro nase, sav zivot nas; Vecni zivot nas u svima Bozanskim vecnostima i beskrajnostima; zivot nas u ovome svetu koji je pun smrti, i danas u ovome svetu, u kome je toliko mnogo vike i buke protiv Gospoda Vaskrslog. Mnogo je ustanika i neprijatelja Hristovih bilo u svetu. Mnogo ih je i danas. Kako je to moguce? Jesu li ljudi oslepeli? Sta to ostavlja Hristos coveku? Sta On daje coveku? Daje mu ono sto mu niko dati ne moze. Daje spasenje iz smrti grehovne, daje Vecni Zivot, daje Vecnu Istinu, Vecnu Pravdu, Vecnu Ljubav. To je ono sto hriscane nosi kroz ovaj svet, ta radost da je smrt pobedjena.

I mi hriscani i danas u ovom vremenu, kada Gospoda Hrista Gone, nalazimo se u nepobedivoj vojsci Jedinog Pobeditelja smrti, Gospoda Hrista, noseci zastave pobede - a to je vera nasa, ljubav nasa, molitva nasa, post nas, sve svete vrline jevandjelske. Sve je to nase oruzje i nasa radost u ovome svetu punom muka i strahota. I kada nas gone i ovome svetu, i kada nas ubijaju, mi zahvaljujemo Gospodu Hristu za pobedu nad smrcu, za radost koju nam je dao pobedivsi smrt radi nas: da cemo svi mi vaskrsnuti na dan Strasnoga Suda, i svaki dobiti po zasluzi: ili vecno blazenstvo ili velike muke.

Blago coveku, blago hriscaninu koji tu veru gaji u svom srcu, njome zivi u ovome svetu, da sa njom izadje iz ovoga sveta i udje u onaj svet, da i on zivi sa vaskrslim i divnim prijateljem Hristovim Lazarom, i njegovim svetim sestrama Martom i Marijom.

O, sveti pobednice svih smrti, svih grehova, pravedni Lazare, pomozi nam da i mi pobijemo sve grehe duse svoje - te glavne neprijatelje, da pobijemo sve ubice duse svoje, sve djavole, i vaskrsnemo u radost Tvoju, radost koja nikada ne prestaje, sluzeci cudesnomu Gospodu, Jedinom Pobeditelju smrti u svima svetovima, Isusu Hristu.

Njemu cast i slava, sada i uvek i kroza sve vekove. Amin.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 years later...

Sainte Marthe et la Tarasque

Nakon Isusova Uzašašća i Duhova veliki broj Židova se krstilo. Počinje u Jeruzalemu progon hršćana. Nakon Svetog Stepana ubijen je Apostol Jakov Mlađi.  Još dok je Isusa  bilo  odlučeno je da  treba likvidirati Lazara – svedoka Isusovog najvećeg čuda – uskrsnuće od mrtvih. Lazara, Martu, Mariju, Maksimina,  Kalidona (  kome je Isus povratio vid) i Marcelu ukrcali su na brod, pa bez mornara i bez jedra i vesala  porinuli  u more  da se potope. Božjim čudom  brod stiže na jug današnje Francuske u luku Marseile. U novom kraju gosti su se lako sporazumeli na grčkom jeziku . Celi obalni kraj  upoznaju gosti sa Radosnom vešću. Sveta Marta je krenula severozapadno od Marseja. Došla u mjesto Tarasque. Meštani su je uslovili – ako svlada strašnu neman – tada će prihvatiti Radosnu vest. Na iznenađenje meštana Sveta Marta je svladala neman.To je opevano veličanstveno: Sainte Marthe et la Tarasque. Preko toga čuda je prihvaćena Sveta Marta kao glasnica Radosne Vesti..Sveta Marta je poučavala žene onog kraja u kućnoj radinosti. Njezin brat Sveti Lazar je bio prvi biskup Marseja. Njezina sestra Sveta Marija Magdalena je  mnoge duše privela Bogu. Potom  ode u obližnji pusti kraj  u jednu veliku špilju.  Tamo u najstrožoj pokori proživi tridesetak godina hraneći se travama i korenjem biljaka. 

 

То је разлика између Православне и Римо-католичке Црквене историје. 

"Старо грчко предање нам говори, да је Лазар после свога васкрсења проживео још 30 година и био Епископ Китијски на острву Кипру, где се и упокојио. Св. Димитрије Ростовски каже да је на Кипар Лазар доспео за време гоњења Јерусалимске Цркве, насталом после убиства Првомученика Стефана. Њега су заједно са св. Максимином и Калидонијем изагнали из Јудеје и пустили на море у лађи без весла, која је дошла до Кипра. Епископ Лазар је био рукоположен од стране Апостола Варнаве. На Кипру је, као и други Апостоли проповедао науку Христову. По том предању, њега је на Кипру посетила Богородица и уручила му омофор, направљен њеним рукама...

 

http://ru.wikipedia.org/wiki/Лазарь_из_Вифании

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Мене више копка, како су Марта и Марија и Лазар били безбрачни, значи ли то да су имали у просеку, ту негде- 16 година, јер у то време су се девојке доста раније ступале у брак. Можда их је зато и Господ посебно волео што су били млада самохрана комуна. И како то да Марија, позната у селу као покајана блудница, више харизматична за народ него њена сестра, јер како она устаде - сви кренуше за њом да је теше, мислећи да иде на гроб да плаче. Док Марта улази,излази (послужује) и иде до Христа без "пратње"?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 8 months later...

Мене више копка, како су Марта и Марија и Лазар били безбрачни, значи ли то да су имали у просеку, ту негде- 16 година, јер у то време су се девојке доста раније ступале у брак. Можда их је зато и Господ посебно волео што су били млада самохрана комуна. И како то да Марија, позната у селу као покајана блудница, више харизматична за народ него њена сестра, јер како она устаде - сви кренуше за њом да је теше, мислећи да иде на гроб да плаче. Док Марта улази,излази (послужује) и иде до Христа без "пратње"?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 year later...

Прво интернет публиковање омиљене теме великог мистагога, Владике Марчанског и Будимског Данила (Крстића), о Марти и Марији, у чланку "Пре свега Бог" објављеном у Теолошким погледима 1972.

Захваљујем ФБ страници " Теолошки фрагменти"

 

http://stanjestvari.com/2015/05/11/%d0%b2%d0%bb%d0%b0%d0%b4%d0%b8%d0%ba%d0%b0-%d0%b4%d0%b0%d0%bd%d0%b8%d0%bb%d0%be-%d0%b1%d1%83%d0%b4%d0%b8%d0%bc%d1%81%d0%ba%d0%b8-%d0%bf%d1%80%d0%b5-%d1%81%d0%b2%d0%b5%d0%b3%d0%b0-%d0%b1%d0%be%d0%b3/

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...