Дијана. Написано Новембар 7, 2016 Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 Schindlerjuden – o dobroti čovjeka i vrijednosti ljudskog života Gledala sam sad, po prvi put, film Šindlerova lista. Znala sam sve otprilike o čemu se radi, i iskreno, nikad nisam željela da ga gledam. Nisam imala volje ni hrabrosti. Gledajući nešto oko mog ljubimca glumca Ralfa Fajnsa došla sam i do filma. Htjela sam da vidim, konačno i film, a i to kako Fajns glumi zlog čovjeka, čovjeka koji nema više ljudsko lice. Radoznalost me povukla. Mislila sam ajde stisni petlju i odgledaj to, znaš ionako šta je sve bilo, nećeš vidjeti ništa novo, proučavaj sve psihološki. Malo je reći da sam potresena, da sam zanijemjela, da ne nalazim riječi. Malo je reći koja je vrijednost ovog filma i ove priče. Ameri su ga proglasili za 8. najbolji američki film (iza Građanina Kejna, Prohujalo sa vihorom... šta se može, oni nisu Evropljani da bi u potpunosti to razumjeli). Ne znam kako da opišem kvalitet glume Nisona i Fajnsa, i likova Helen i Emili Šindler. Ben Kingsley kao Itzak Stern je - Ben Kingsley. http://www.gledalica.com/sa-prevodom/schindlers-list-1993-video_cd9801487.html Pošto sam naoštrila svu svoju hrabrost i tvrdoću, i pošto sam ja čudna osoba, gledala sam sve i jednu sekundu filma (kukavički je skloniti pogled da se prištediš malo bola) i nisam zaplakala ni na jednu strašnu scenu, kako god strašna bila i žalosna, toliko smrti i ljudske patnje, ostala sam tvrda srca. Ali na sve one projave ljudskosti, plakala sam kao kiša. Na scenu u podrumu između Amona i Helene, njegova strašna borba sa sobom, pa kad je toliko voli da je prepušta Šindleru, kad popušta njegovim 'hirovima' i dozvoljava mu da napoji ljude (koji će ionako biti ubijeni, ali malo nade, i još mu kažu da je okrutan...), kad Šindler daje sve svoje pare da ih spase, pare koje je nepravedno na njima zaradio, kad u Aušvicu teče voda umjesto plina, kad se djeca svađaju ko smije u govna... pa zadnje scene su potresnije no što se može opisati, trijumf ljudskosti na onoliki užas i strahotu tokom cijelog filma, gdje njegovi Jevreji vade svoje zlatne zube da mu naprave prsten, i on plače osuđujući sebe koliko je para protraćio i koliko je još ljudi mogao spasiti, koliko osoba... i njegovi Jevreji, Schindlerjuden, koji dolaze na njegov grob...... Ljudskost, ljubav, hrabrost, su veće čudo od svih čuda, savjest ljudska 'moralni zakon u nama koji svjedoči Boga', ali drukčije shvatanje morala nego što uobičajeno mislimo, svo zlo se ne može ispraviti, mora se s đavolom tikve saditi, a obični hedonista (grešnik) po svojoj ljubavi i kako nadrasta svoju slabost i sebičnost, jer je dobar čovjek... Ostatak njegovog nekakvog vjerskog hrišćanskog (katoličkog) odgoja, uticaj žene, primjerne katolkinje, ne čine ga vjernikom, kamoli 'pravim', prepodobnim... On je bio pohlepni skorojević, hedonista, bludnik-preljubnik. Ali je imao srce na pravom mjestu. Ali je volio ljude koje je poznavao, pa i svoje radnike Jevreje, prepoznavao je u njima ljudsko lice bez obzira na ideologiju. Saosjetio je s patnjom, shvatio nepravdu koju čine njegovi sunarodnici, on nije bio nikakav don kihot, nikakav zanesenjak koji bi vjerovao da se svi mogu spasti, koji bi se borio u bukvalnom smislu (našta bi ga samo ubili kao izdajnika), no to ga nije spriječilo da spasi one koje je mogao, da učini ono što jeste bilo u njegovoj moći, bio je mudar i vispren i računao na ljudske slabosti koje je tako dobro poznavao... Njega su Jevreji odlikovali kao Pravednicka među narodima, izdržavali ga cijelog života jer je u svakom poslu bio bezuspješan, i sahranili ga u Jerusalimu, na Sionu, jedinog nacistu koji je tamo sahranjen. Podsjeća me ova priča na Zakhejja, iako ga se samo Šindler vjerovatno nikad nije sjetio... na riječ Gospodnju 'nisam došao da spasem pravednike, već grešnike'. Vjera ga nije zanimala, jer je znao da njegov način života vjera osuđuje a on nije imao nikakvu namjeru da ga se odrekne. Ali Kantov 'moralni zakon u meni', Pavlovo 'poznanje zakona neznabožaca kroz savjest' je bilo u njegovom srcu. On je presudnu riječ Gospodnju o tome kako će suditi ('jer bijah gladan i nahraniste me, u tamnici bijah i posjetiste me') ispunio bolje nego mnogi pravovjerni i ultraprepodobni. U tako okrutnim uslovima, kao što je rat, čovjek iznosi ili iskonsko zlo iz sebe ili iskonsko dobro. Pokazuje se onakav kakav je. Sigurna sam da u carstvu nebeskom pjeva sa jevrejskim žrtvama (u nekom odjelu za neprepodobne hrišćane svih denominacija i prepodobne ili mučenike drugih konfesija ) i sjeća se možda s nostalgijom kako su cure na zemlji bile lijepe ali i kolika je radost milosrđa i milosti prema ljudskom biću... Zero, Жика, Aurelije and 1 члан је реаговао/ла на ово 4 ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надамo да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама Acquila non capit muscas Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дијана. Написано Новембар 7, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 https://en.wikipedia.org/wiki/Oskar_Schindler https://en.wikipedia.org/wiki/Emilie_Schindler https://en.wikipedia.org/wiki/Amon_Göth By the end of the war, Schindler had spent his entire fortune on bribes and black-market purchases of supplies for his workers.[80] Virtually destitute, he moved briefly to Regensburg and later Munich, but did not prosper in postwar Germany. In fact, he was reduced to receiving assistance from Jewish organisations. In 1948 he presented a claim for reimbursement of his wartime expenses to the American Jewish Joint Distribution Committee, and received $15,000.[81] He estimated his expenditures at over $1,056,000, including the costs of camp construction, bribes, and expenditures for black market goods, including food.[82] Schindler emigrated to Argentina in 1949, where he tried raising chickens and then nutria, a small animal raised for its fur. When the business went bankrupt in 1958, he left his wife and returned to Germany, where he had a series of unsuccessful business ventures, including a cement factory.[83][84] He declared bankruptcy in 1963 and suffered a heart attack the next year, which led to a month-long stay in hospital.[85] Remaining in contact with many of the Jews he had met during the war, including Stern and Pfefferberg, Schindler survived on donations sent by Schindlerjuden from all over the world.[84][86] He died on 9 October 1974 and is buried in Jerusalem on Mount Zion, the only member of the Nazi Party to be honoured in this way.[39][84] For his work during the war, in 1963 Schindler was named Righteous Among the Nations, an award bestowed by the State of Israel on non-Jews who took an active role to rescue Jews during the Holocaust Emilie Schindler (22 October 1907 – 5 October 2001) was a Sudeten German-born woman who, with her husband Oskar Schindler, helped to save the lives of 1,200[2] to 1,700[1] Jews during World War II by employing them in his enamelware and munitionsfactories, providing them immunity from the Nazis. She was recognized as Righteous Among the Nations by Israel's Yad Vashem in 1994. Leopold "Poldek" Pfefferberg (March 20, 1913 – March 9, 2001), also known as Leopold Page,[1] was a Polish-American Holocaust survivor who inspired the Australian writer Thomas Keneally to write the Booker prize-winning novel Schindler's Ark, which in turn was the basis for Steven Spielberg's film Schindler's List. he married Ludmila "Mila" Page (née Lewison) with whom he later had two children.[4] Mila was herself a survivor of the Kraków-Płaszów concentration camp. During the making of the movie Schindler's List, she was introduced to Ralph Fiennes who was in full costume as Amon Göth, the role in which he was cast. On seeing him, Mila began to uncontrollably shake, feeling as if she were seeing Amon Göth himself Pfefferberg explained the reasons behind his efforts to have the Schindler story told as: "Schindler gave me my life, and I tried to give him immortality." Pfefferberg was a founder of the Oskar Schindler Humanities Foundation,[1] which recognises acts by individuals and organizations, regardless of race or nationality. He remarked on the Foundation: "Only when the foundation is a reality will I say I have fulfilled my obligation. Because when I am no longer here, when the Schindler Jews are not here, the foundation will still go on." Amon Leopold Göth -the Butcher of Płaszów - was an Austrian SS-Hauptsturmführer (captain) and the commandant of the Kraków-Płaszów concentration camp in Płaszów in German-occupied Poland. He was tried as a war criminal after the war by the Supreme National Tribunal of Poland at Kraków and was found guilty of personally ordering the imprisonment, torture, and extermination of individuals and groups of people. He was also convicted of homicide, the first such conviction at a war crimes trial, for "personally killing, maiming and torturing a substantial, albeit unidentified number of people."[1] He was executed by hanging not far from the former site of the Płaszów camp. The film Schindler's List (1993) depicts his practice of shooting camp internees. Poldek Pfefferberg, another Schindlerjude (Schindler Jew), said: "When you saw Göth, you saw death." Göth's last child was a daughter, Monika Hertwig In 2002, Hertwig published her memoirs under the title Ich muß doch meinen Vater lieben, oder? ("I do have to love my father, don't I?"). Hertwig's experiences in dealing with her father's crimes are detailed in Inheritance, a 2006 documentary directed by James Moll. Hertwig also appeared in a documentary called Hitler's Children (2011), directed and produced by Chanoch Zeevi, an Israeli documentary filmmaker. In the documentary, Hertwig and other close relatives of infamous Nazi leaders describe their feelings, relationships, and memories of their relatives.[43] Jennifer Teege, the daughter of Monika Hertwig and a Nigerian man, discovered that Göth was her grandfather through Hertwig's 2002 memoirs. She addressed her coming to terms with her origins in the book, My Grandfather Would Have Shot Me[44] (originally published as Amon. Mein Großvater hätte mich erschossen in 2013) Aurelije је реаговао/ла на ово 1 ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надамo да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама Acquila non capit muscas Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Новембар 7, 2016 Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 NIKO PROROK U SVOM SELU! Vidjeh slučajno Dijaninu temu o Oskaru Schindleru i o njegovoj zasluzi za spas 1200 Jevreja. To me podsjetilo da ustvari isti sličan problem kao Srbi sa Stepincem imaju Česi sa Oskarom Schindlerom. Da vas uvedem u problematiku bude najbolje prvo objasnit kakve veze sa Schindlerom Česi imaju. Takve što je on rodom iz Svitav u Pardubic (njemački Zwittau), dakle češki tj. sudetski Njemac i za vrijeme Prve Republike (Masarikovo predratno Československo) dokazana mu bila špionaža za Abwehr (radio za Canarisa). No, pošto je zatečen samo u snimanju nekakvih pograničnih čeških vojnih objekata, bunkera i utvrdjenja u mirnodopskim uslovima a fotografije nije stigao predati nikom niti je odavao ničija imena i ostale važne podatke bio osudjen na samo 2 mjeseca zatvora (imao vezu i u sudu, bogata njemačka porodica) koja čak nije ni odrobijao do kraja jer se u to doba potpisao Minhenski sporazum 1938. o Sudetima i on bio kao politički zatvorenik propušten na osnovu tog Minhenskog ugovora. Ima još mnogo toga daljeg, on lično i njegova njegova cijela porodica (otac mu imao fabriku u Svitavama, dakle porodična firma) bila uključena u arizaciju (to znači otimačinu, kradju i pljačkanje) krakovskog geta itd. Zato on u Svitavama nema nikakav spomenik ni spomen ploču jer Česi ne mogu preći preko svega toga drugog. Njemci poslije kad su došli na vlast i uspostavili Protektorat pitali su ga da oda ko ga je hapsio da ih likvidiraju itd. ali on to nije rekao, barem neki + bod kod Čeha. Inače sve ostalo je za Čehe sporno i veliki minus bodovi, njegova podrška Heinleinu i članstvo u Heinleinovoj SdP., potom članstvo u naci partaji NSDAP. u koju je ušao odmah po uspostavi Protektorata i okupaciji Československa su razlogom zašto je Oskar Schindler svuda na dobrom glasu ali u Češkoj i u Svitavama u nemilosti i na spisku izdajnika, kolaboranata i zločinaca. On je priznat i u Yad Vashemu i u Izraelu zbog spašavanja 1200 Jevreja ali u Češkoj je "persona non grata", izdajnik i nacista. http://www.ceskatelevize.cz/ct24/regiony/1873496-z-byvale-schindlerovy-tovarny-mohl-byt-pamatnik-holocaustu http://svobodneforum.cz/schindlerovy-stopy-v-rodnych-svitavach-nemohou-mu-tam-odpustit-ze-byl-nemec/ https://cs.wikipedia.org/wiki/Oskar_Schindler Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дијана. Написано Новембар 7, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 5 minutes ago, Zayron рече To me podsjetilo da ustvari isti sličan problem kao Srbi sa Stepincem imaju Česi sa Oskariom Schindlerom. Nemoj, molim te, da uvlačiš priču o Stepincu u ovo! Na ovoj temi je to spam i offtopic, a inače imaš dovoljno prostora na forumu za svoje priče. Baš nikakve sličnosti između dva slučaja nema. To što njemu Česi zamjere je daleko od onoga što Srbi Stepincu zamjere. Da je bio kriv ili moralno odgovoran za bilo čiju smrt, znalo bi se. A spasao je tolike ljude. U njegovom rodnom mjestu u Češkoj ima spomen-obilježje. Osvrnula sam se na njega kao na pripadnika katoličke vjere, iako ne primjernog života po hrišćanskim nazorima, u djelima milosrđa i ljubavi ka bližnjem je bio hrišćanin. Mislila sam da povučem paralelu između njega, Irene Sendler i Diane Budisavljević koji su sve troje heroji i sveti ljudi, i sve troje rimokatolici. ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надамo да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама Acquila non capit muscas Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Новембар 7, 2016 Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 2 hours ago, Дијана. рече Nemoj, molim te, da uvlačiš priču o Stepincu u ovo! Na ovoj temi je to spam i offtopic, a inače imaš dovoljno prostora na forumu za svoje priče. Baš nikakve sličnosti između dva slučaja nema. To što njemu Česi zamjere je daleko od onoga što Srbi Stepincu zamjere. Da je bio kriv ili moralno odgovoran za bilo čiju smrt, znalo bi se. A spasao je tolike ljude. U njegovom rodnom mjestu u Češkoj ima spomen-obilježje. Osvrnula sam se na njega kao na pripadnika katoličke vjere, iako ne primjernog života po hrišćanskim nazorima, u djelima milosrđa i ljubavi ka bližnjem je bio hrišćanin. Mislila sam da povučem paralelu između njega, Irene Sendler i Diane Budisavljević koji su sve troje heroji i sveti ljudi, i sve troje rimokatolici. Pa i Česi su katolici ali mu oni te zasluge osporavaju i o njemu si misle svoje, objasnio sam već šta. A na osnovu dokaza koje imaju si to misle. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дијана. Написано Новембар 7, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 izvor Аурор је реаговао/ла на ово 1 ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надамo да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама Acquila non capit muscas Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Новембар 7, 2016 Пријави Подели Написано Новембар 7, 2016 1 hour ago, Дијана. рече Nemoj, molim te, da uvlačiš priču o Stepincu u ovo! Na ovoj temi je to spam i offtopic, a inače imaš dovoljno prostora na forumu za svoje priče. Baš nikakve sličnosti između dva slučaja nema. To što njemu Česi zamjere je daleko od onoga što Srbi Stepincu zamjere. Da je bio kriv ili moralno odgovoran za bilo čiju smrt, znalo bi se. A spasao je tolike ljude. U njegovom rodnom mjestu u Češkoj ima spomen-obilježje. Da, što se tiče spomen obilježja došlo je do greške za koju se ispričavam, ispravka i objašnjenje su ovdje: http://bit.ly/2ftgTR5 tj. ovdje: Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука