Гости Guest Написано Јул 9, 2015 Гости Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Rimokatolička crkva u Češkoj ukrašena je posmrtnim ostacima između 40.000 i 70.000 ljudi nastradalih u srednjem veku. Poznata i kao “Crkva lobanja”, ova neobična građevina ukrašena je ostacima ljudi koji su preuzeti sa lokalnog groblja. Tela su prvo raskomadana, pa lišena mekih tkiva, kosti izbeljene, a onda ponovo složene tako da formiraju ukrasne predmete. Mnogi od njih pripadaju ljudima koji su preminuli tokom epidemije kuge 1318. godine i vojnicima nastradalim u Husitskim ratovima u 15 veku. Posao dekorisanja dodeljen je 1870. godine drvodelji Františeku Rintu koji je kosti rasporedio u piramide, svećnjake, veliki grb i brojne druge oblike. Da li je prizor više fascinatan ili sablasan, procenite sami. * * * * * Б92 Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Vidim da se u pravilnim vremenskim intervalima svakih 2-3 godine iščudjavate nad tom crkvom u Sedlecu jer ovakvih tema je na Forumu već nekoliko, ovo bude valjda treći ili po četvrti put možda. pa da uvedem to na pravu mjeru istorijski i faktički. S tim Katolička Crkva nema ništa zajedničko, mnoge crkve i manastire je austrougarski car Josef II takozvanim jozefinskim reformama oduzeo Crkvi a tu cistercijacku crkvu u Sedlci i manastir zajedno s njom otkupila je orlicka grana čeških Schwarzenberga koji izmedju ostalog imaju u grbu glavu Turčina kojem gavran kljove oko iz očne duplje - slika grba: https://goo.gl/IQyMYy a koji se sa poljskim kraljem Sobjeskim zaslužio o pobjedu hrišćana nad Turcima pri odbrani Beča. Ta crkva je njihovim privatnim vlasništvom, nije u jurisdikciji nijedne eparhije, biskupije a ti "ukrasi" su tamo napravljeni tek kad su je otkupili Švarcenbergove i prema njihovom projektu s kojim Crkva nikad ništa zajedničko nije imala, niti ga je kada potvrdila ili odobrila, kolaudovala nekako. https://en.wikipedia.org/wiki/House_of_Schwarzenberg https://en.wikipedia.org/wiki/Sedlec_Ossuary https://cs.wikipedia.org/wiki/Kostel_V%C5%A1ech_svat%C3%BDch_%28Sedlec%29 http://www.ckrumlov.info/docs/en/mesto_histor_schzna.xml https://cs.wikipedia.org/wiki/Josef_II. Ovako izgleda njihov potomak Karel Schwarzenberg koji je do nedavno bio ministrom inostranih poslova Češke Republike. Dakle ta gradjevina je PRIVATNA, Švarcenbergu, Katolička Crkva s tim ništa zajedničko nema! Broken, Н И Н Е, horatio and 4 осталих је реаговао/ла на ово 7 Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Сад ми је ипак мало лакше... А тим Шварценберзима "свака част" Čitao sam jedno objašnjenje koje je ustvari i istinito ali nema potrebe da ga sad tu izlažem do široka jer svejedno će neko reći - ah, to je samo pravdanje. Uradim to nekako skraćeno. I vjerovali ili ne, bilo je to motivisano liturgijski. Tamo piše da je to kostnica, ossiarium što znači pohrana za kosti umrlih, tako se to radilo u srednjem vijeku u doba kuge i masovnih pomora. Već postojeći grobovi su bili ispražnjivani da bi se dobio prostor na nova grobna mjesta. A vremenom se to tako sasvim ispunilo jer su tamo nošeni posmrtni ostaci iz široke okoline i u vremenskom intervalu od više stotina godina, vijekova. Onda arhitekt koji je dobio na brigu rješavanje interijera i terhničkih problema s tim spojenih je taj plan objasnio tim što neki odredjeni višak kostiju koji nisu znali kako bi riješili jer nisu imali prostora za to su upotrebili u izgradnju tih ukrasa s idejom da bi to bila svojevrsna apoteoza njihovih posmrtnih ostataka, ti ljudi čiji su to ostaci tj. kosti bile su se mogli osjećali privilegovanim što tako tim načinom mogu biti prisutni Misama za pokojnike koje su se tamo držale. Tako su to tada shvatali oni i mislili to zaista ozbiljno, duh srednjeg vijeka i način razmišljanja je dosta različit od tog našeg današnjeg. Njima su ti motivi tako izloženi tada bili normalni, ljudski i hrišćanski sasvim prihvatljivi i razumljivi i nisu na tom vidjeli ništa loše ni blasfemno ili nehrišćanski i otporno. Njima to nije bio neki cirkus, atrakcija već radost prisustva na Misi. Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Сад ми је ипак мало лакше... А тим Шварценберзима "свака част" Da, i treba im biti svaka čast, šta da njih i Sobjeskog nije bilo? Vidiš kako strašno izgledaju i dan danas, to im je takav "image" okruživali se groznostrašnim slikama, ukletim zamkovima itd. A iz njihovog prisustva se osjećala groza, užas i hladnoća. Koliko su tek onda bili strašni kad su strašni još i danas. http://www.top09.cz/files/photos/large/20090910162054.jpg https://goo.gl/8E98In A ovdje imate 200 videa na ovoj YT listi o toj Schwarzenbergu crkvi Svih Svetih u Sedlci: https://www.youtube.com/playlist?list=PL8Mrb1fLY4bFA94e7Lwj-353961rG87ZH Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
зеленизуб Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Ovako izgleda njihov potomak Karel Schwarzenberg koji je do nedavno bio ministrom inostranih poslova Češke Republike. Види Zayron, тим твојим Totenkopfhusaren ми овде и нисмо нарочито импресионирани. Можда не би било лоше негде да прочиташ и каквог је мишљења био "последњи хусар" preußischer Generalfeldmarschall August von Mackensen кад су Срби у питању, сигурно је негде то остало забележено, а због таквог става је вероватно и доживео дубоку старост. А доживео је и да буде наш ратни заробљеник. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Али зар овај ентеријер није урађен 1870. године, ако сам добро разумео? Ипак се онда не ради о духу Средњег века, него о бизарности наручилаца и аутора овог дела Taj način mišljenja je srednjkovjekovni a zadržao se sve do XVIII i XIX vijeka. Kao i kod nekih pravosloavaca i dan danas što se tiče liturgije i crkve (ziloti). Nije ti tačna ta godina, te kosti su instalovane 1784 godine a današnja arhitektonska podoba je iz 1870 a tim se misli na druge i novije arhitektonske intervencije a ne te kosti: Významným mezníkem v historii kaple se stal letopočet 1784. V tomto roce Josef II. zrušil kromě jiných také sedlecký klášter a klášterní majetek odkoupili Schwarzenbergové z Orlíka. Ti nechali kostnici upravit do nynější podoby. Autorem světově unikátní výzdoby z lidských kostí se stal řezbář František Rint z České Skalice. Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Види Zayron, тим твојим Totenkopfhusaren ми овде и нисмо нарочито импресионирани. Можда не би било лоше негде да прочиташ и каквог је мишљења био "последњи хусар" preußischer Generalfeldmarschall August von Mackensen кад су Срби у питању, сигурно је негде то остало забележено, а због таквог става је вероватно и доживео дубоку старост. А доживео је и да буде наш ратни заробљеник. Nema Švarcenberg ništa zajedničko sa Prusacima, on se protiv Prusaka borio isto kao i protiv Turaka, prostudiraj malo bolje istoriju. I nije on nikakav Totenkopfhusaren, njegov otac je odbio bilo kakvu saradnju sa nacistima, pružili su otpor i nacistima i komunistima, smatrali i smatraju se a i jesu Česima i češkim plemstvom još od vremena sv. Save, njihov rodonačelnik je živio u isto vrijeme kad i sv. Sava XII/XIII. On ima veze s tim Makenzenom kao i ti s poglavicom Apača. http://ziegler.blog.idnes.cz/c/315740/Otec-Karla-Schwarzenberga-byl-hrdinou-protinacistickeho-odboje.html Милан Ракић је реаговао/ла на ово 1 Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
зеленизуб Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Верујем и како Mackensen Чесима није командовао у Првом светском рату, тачније у офанзиви на Србију, јел тако?Шта ти је бре Zayron, па ја и poglavicа Apača ишли заједно у обданиште. И заједно studirali istoriju шес' месеци. Једне зиме. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Za komunista su svi bili pozatvarani, taj gore na slici Karel Schwarzenberg bio u kopao uran u uranovim rudnicima, jednom na času prevaspitanja taj politički komersar pričao kako su plemići i buržoazija ista bagra a Scwarzenberg mu odgovorio, to nikako, buržoazija je naš zajednički neprijatelj, nas plemića i vas komunista, mi plemići s njima nemamo ništa zajedničko. Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Верујем и како Mackensen Чесима није командовао у Првом светском рату, тачније у офанзиви на Србију, јел тако? Шта ти је бре Zayron, па ја и poglavicа Apača ишли заједно у обданиште. И заједно studirali istoriju шес' месеци. Једне зиме. Pa oba su bili antinaciste i monarhiste i Švarcenberg i Makenzen i to je jedina veza medju njima. Ništa dalje tamo ne vidim. Gegen gewalttätige Übergriffe der SA protestierte er mehrfach. Missstände, beispielsweise der Kirchenkampf (welcher mit seiner protestantischen Frömmigkeit unvereinbar war), waren in seinen Augen ausschließlich die Schuld von Hitlers Gefolgsleuten. Die Verantwortung des Diktators bestritt er hingegen. Im Juli 1934 hatte Mackensen an der Synode der Wartburg-Gemeinde teilgenommen und seit der Zeit Kontakte zur Bekennenden Kirche. Er intervenierte in einigen drastischen Fällen zugunsten von Pastoren.[5] Auch schrieb er öffentliche Protestbriefe gegen Kriegsgräuel hinter den deutschen Linien in Polen. Anfangs der 1940er Jahre verdächtigten Hitler und Goebbels Mackensen der Illoyalität, wollten aber nicht gegen ihn vorgehen.[6] Mackensen blieb Monarchist. 1941 reiste er zur Beisetzung des letzten deutschen Kaisers Wilhelm II. nach Haus Doorn in die Niederlande und wohnte in preußischer Husarenuniform dem Begräbnis bei. Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Верујем и како Mackensen Чесима није командовао у Првом светском рату, тачније у офанзиви на Србију, јел тако? Шта ти је бре Zayron, па ја и poglavicа Apača ишли заједно у обданиште. И заједно studirali istoriju шес' месеци. Једне зиме. Osim toga je govorim o zaslugama Schwarzenberga u odbrani Beča 1683 godine, tada je Srbija bila gdje? https://sh.wikipedia.org/wiki/Opsada_Be%C4%8Da_1683. Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
зеленизуб Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 tada je Srbija bila gdje? Ни у причи. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
зеленизуб Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Катакомбе Капуцинера (Catacombe dei Cappuccini) су посмртне катакомбе у Палерму које данас представљају помало сабласну туристичку атракцију, али и изузетан историјски споменик.ИсторијатКада је капуцинерски манастир у Палерму прерастао своје првобитно гробље у XVI веку, монаси су почели да ископавају крипту испод манастира. Године 1599. мумифицирали су једног представника братије, тек умрлог Силвестра да Ђубија (Silvestro da Gubbio), и његово тело ставили у катакомбе. Тела су дехидрирала на полицама од керамичких цеви у катакомбама, а касније опрана сирћетом. Нека тела су балсамована, а друга су затворена у запечаћене стаклене ковчеге. Монаси су били сачувани у свакодневној одећи и понекад са конопцима које су носили као знак покоре. Првобитно катакомбе су биле намењене само фратрима. Али у наредним вековима бити сахрањен у катакомбама постао је статусни симбол. По сопственој жељи, локални знаменити људи ће тражити да буду сачувани у одређеној одећи, или чак да се њихова одећа мења с времена на време. Свештеници су носили своје одоре, а остали су обучени према моди доба у коме су живели. Рођаци су долазити да се моле за преминуле и да одржавају тело у пристојном стању. Катакомбе су одржаване преко донација родбине покојника. Свако ново тело је привремено смештано у нише, а касније на стално место. Све док су доприноси слати, тело је остајало на свом месту, али када је родбина престајала да шаље новац, тело је стављано по страни на полицу док плаћање није настављено.Организација простораПоследњи фратар, сахрањен у катакомбе 1871. године, је био брат Рикардо, али остали знаменити људи су и даље сахрањивани. Катакомбе су званично затворене 1880. Последњи сахрањени су 1920. Катакомбе садрже око 8000 мумија поређаних уз зидове. Ходници су подељени у категорије: мушкарци, жене, деца, девице, свештеници, монаси, и професије. Степен очуваности тела је веома различит. Нека тела су постављена у позама, на пример, двоје деце седе заједно у столици за љуљање. Ковчези су били доступни породицама преминулих, тако да су покојници могли да се "придруже" својој породици у молитви.https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B1%D0%B5_%D0%9A%D0%B0%D0%BF%D1%83%D1%86%D0%B8%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0 Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 Významným mezníkem v historii kaple se stal letopočet 1784. V tomto roce Josef II. zrušil kromě jiných také sedlecký klášter a klášterní majetek odkoupili Schwarzenbergové z Orlíka. Ti nechali kostnici upravit do nynější podoby. Autorem světově unikátní výzdoby z lidských kostí se stal řezbář František Rint z České Skalice. Ta istorija s tom kapelom, kostnicom je dosta komplikovana. Prvo je 1703 godine arhitekt Santini napravio gradjevinski projekt prostornog uredjenja interijera ali taj nije bio završen do kraja. No, već u to doba je tamo stajalo tih 6 ogromnih piramida od naslaganih kostiju i lobanja. U medjuvremenu je crkva promjenila vlasnika 1784. godine, iz vlasništva Crkve prešla u vlasništvo države. Tek 1870 se pri novoj rekonstrukciji dovršio taj Santinijev gradjevinski projekt od 1703 i k tim šesti piramidama František Rint koji je bio zaposlen na imanju Švarcenbergovih je još dodao i te ukrase a proveo je stabilizaciju i rekonstrukciju i samih tih piramida koje su tamo stajale već od prije, to znači nekoliko vijekova prije 1784 To je uradio dakle taj već spominjani tesar František Rint. Od strane plenića Švarcenbergovih bio je pozvan realizovat to kao autor jedne druge uspješno realizovane komemorativne instalacije sa preostalim oružjem iz rata 1866 izmedju Austrije i Prusije napraviti nešto slično i u Sedlci a ta instalacija je takodjer zamišljena da bude komemorativnog i pijetnog karaktera. Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јул 9, 2015 Пријави Подели Написано Јул 9, 2015 https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B1%D0%B5_%D0%9A%D0%B0%D0%BF%D1%83%D1%86%D0%B8%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0 https://goo.gl/4n9en8 Već sam objasnio da to pripada srednjovjekovnom načinu mišljenja i shvatanja hrišćanstva a ima ljudima pomoći posvijestiti si prolaznost života i smrtnost kako bi na vrijeme činili pokajanje i klonili se grijeha jer poslije to neće biti moguće. A to su praktikovali uglavnom ti franjevci kapucini koji su isposnička grana franjevačkog reda, provodili su vrlo mnogo vremena u molitvi, postovima i extremnom siromaštvu. Takve predstave o tom asketskom hrišćanstvu koje prezire radosti i marnosti svjetske i oštro se distancuje od njih i koje nas sve opominje da je život kratak, smrt neizbježna a propast duše može biti vječna imamo svugdje i na hrišćanskom zapadu i na hrišćanskom istoku. Inače može se raditi često i o pravim ranohrišćanskim katakombama koje su poslije bile samo dopunjavane ukoliko su one u Italiji ili duž Mediterana. https://hr.wikipedia.org/wiki/Kapucini зеленизуб је реаговао/ла на ово 1 Цитат Помени @ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука
Придружите се разговору
Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.