Дејан-Марковић Написано Септембар 8, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 8, 2014 U KARIJERI od 40 godina, predavao sam na Univerzitetu u Sarajevu pomalo i istoriju Ukrajine, u meri koliko sam mogao da nađem literature o tome. Reč „Ukrajina“ nije etnički pojam, niti postoji nacija pod tim imenom. Bio sam u Kijevu sedam dana i na ulici nisam čuo da neko govori drukčije nego ruski. Na putu za Moskvu, u mom kupeu i delu hodnika, skupila se grupica ukrajinskih putnika. Bučno su raspravljali o budućoj nezavisnoj Ukrajini. Upitao sam najbučnijeg među njima zašto se bore za nezavisnu Ukrajinu, a govore isključivo ruski. Rekao je da će oni naučiti ukrajinski jezik. Etničko i pravo istorijsko ime za Ukrajinu je Malorusija. Reč „Ukrajina“ znači vojna granica nekada moćne Poljske („Kraina“ na transparentima demonstranata). Bila je ista kao i „Vojna krajina“ kod nas - oblast naoružanih seljaka, koji čekaju prodor Turaka, ili ranije Tatara i Mongola. Kao i kod nas, bili su slobodni seljaci. Reč „kozak“ je tatarska i takođe označava slobodnog seljaka. Smatralo se da je ukrajinski samo dijalekt ruskog jezika, ali je jedan ruski lingvist pisao da se radi o posebnom jeziku. Razdvojili su se prilično kasno, iako nikad do kraja. Čitao sam knjigu Zigmunda Herberštajna Rerum Mosckovitarum comentarii, prevedenu na italijanski 1555. Habzburški car ga je slao u Moskvu radi pregovora, pa je četiri puta prolazio kroz Ukrajinu. Reči Ukrajina i Ukrajinci ne poznaje. Naziva ih Rusini (ili „Ruteni“, kako govore Nemci). Veli da su isti kao „Moskalji“, kako naziva Ruse, govore istim jezikom i iste su vere. Jedina je razlika što se oko Rusina Litvanci, Poljaci i Habzburgovci trude da ih prevedu na katoličku veru. U Rusiji, kada jedan Moskalj slučajno dodirne katolika, smatra se uprljanim. Ono što se danas u Ukrajini dešava počelo je kada je u Brestu, 1596, proglašena unija s katolicima i 12 ukrajinskih vladičanstava priznalo papu rimskog za svog poglavara. To je izazvalo pobune u narodu, pa su se atamani od Hmeljnickog, Mezepe do današnjeg Porošenka opredeljivali između Poljaka i Moskalja. Bune su trajale do 1791, kada je prvi put podeljena Poljska i u jedan deo nje došli Rusi. Bogdan Hmeljnicki je 1648. devet vladičanstava vratio u Rusku crkvu, u kojoj su ranije bili svi. Priveo je kozake „k ruci cara“, Mihaila Romanova, koji je 1613. osnovao dinastiju Romanovih. Video sam njegov spomenik u središtu Kijeva. Na propetom konju buzdovanom pokazuje na istok, prema Moskvi. U današnjim TV vestima se mnogo trude da izbegavaju taj spomenik. Danas u Ukrajini postoje četiri crkve. Kažu da je najbrojnija pravoslavna, pod ruskim patrijarhom, a za njom ukrajinska pravoslavna koja traži autokefalnost, ukrajinska unijatska i katolička zajednica, još neorganizovana u crkvu. Tri vladičanstva unijatske zajednice imala su sedište u Lavovu. Staljin ih je 1945. godine ukinuo, jer su Hitleru davali najbolje esesovce i izvršioce likvidacije Jevreja. Sada je sedište smestila u Kijevu, i to u istočnom delu „levoberežneje Ukrajine“, koja je od Bogdana Hmeljnickog smatrana područjem ruskog naroda. Današnjeg papu zovu „papa Franja“. Da su Ličаni još tamo gde su bili pre nego ih je papa Vojtila proterao, nazivali bi ga „papa Vrane“. Razlepršao je mantiju u susretima sa vaseljenskim patrijarhom i pravoslavnima na Bliskom istoku. Sada njegove delegacije kucaju i na naša vrata. Da to nije pogrešan put politike Pravoslavne i Rimske crkve? Zar, papa Vrane, ne bi bolje učinio da ode u Ukrajinu i savetuje svoje katolike da malo okanu sa naporom da ostvare ono što 420 prošlih godina nije uspelo. Bojim se da ide ka trulim mestima u današnjem pravoslavlju, koje je obezglavljeno. I neke naše vladike trče pred rudu pa pristaju na zajedničke molitve Srba i katolika u katoličkim crkvama (Beč, Dubrovnik). Da nas guja ne ujede iz toga početka? Katolička crkva, nekada filofašistička, danas filoamerička, zajednica od milijardu i 200 miliona vernika, predstavlja jedan od glavnih stubova u američkoj politici globalizacije. Zbog toga je rascepkana jugoslovenska država, a kraj ponovnog cepkanja srpskog dela još nije na vidiku. Smetamo im zbog mogućeg našeg ustanka, u slučaju da se kriza sa Rusijom još ne produbi. Dr Milorad Ekmečić, istoričar i akademik http://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:509006-Dr-Milorad-Ekmecic-Ukrajina-je-oduvek-Malorusija Пг је реаговао/ла на ово 1 "Ембрион је од самог зачећа личност и целовито људско биће" - Свети Григорије Ниски "Ембрион до четрдесетог дана не поседује потпун људски облик, али зато од тренутка зачећа поседује умну и разумну душу" - Свети Максим Исповедник http://www.serbian-iconography.com/ www.youtube.com/watch?v=sJRslkLQRyU Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Agnostik Написано Септембар 8, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 8, 2014 Za standard ukrajinskog jezika je uzet dialekt Galicije koji je blizu poljskom, ostatak Ukrajine prica dosta blize ruskom. Inace Ukrajinac jeste etnicki i nacionalni pojam od 19. veka. Pre toga su se zvali Rusi ili Rusini (Mali Rusi), ali to ne menja nista na cemu da danas itetako postoji takva nacija. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Za standard ukrajinskog jezika je uzet dialekt Galicije koji je blizu poljskom, ostatak Ukrajine prica dosta blize ruskom. Inace Ukrajinac jeste etnicki i nacionalni pojam od 19. veka. Pre toga su se zvali Rusi ili Rusini (Mali Rusi), ali to ne menja nista na cemu da danas itetako postoji takva nacija. Ukrajinski je blizak susjednim svojim jezicima: ruskom, poljskom i slovačkom kao što su svi slovenski jezici bliski svojim susjednim a izmedju njih su prelazne dijalektološke oblasti koje ne tvore oštre granice već organski i postepeno se nmjenjaju čim dalje tim sve više u smjeru kojim se kretamo. Kao što postoji SCBH centrobalkanski ili središnjojužnoslovenski dijasistem (slovenački, zagorski i medjimurski su reliktima velikomoravskih govora tj. njihovih najjužnijih dijalekata), tako postoje i ČSK (československo karpatski) i PUK (poljsko ukrajinsko bjelorusko karpatski) i RUBK (rusko ukrajinsko bjelorusko karpatski) i ČSPK )československo poljsko karpatski) zavisno iz kojeg ugla to posmatramo. Standardizirani "književni" jezici su umjetni jezici koji su nastali "odozgor" a nisu nikli organski iz dijalektološke osnove već predstavljaju hibridnu superkompilaciju izabranie i standardizirane leksike, morfologije i idiomatije nakalemljene na živi govor. Dakle realno ne postoje, jednostavno su to virtualni kompajler jezici. Kompilovani službečni jezici služe kako bi svima bili razumljivi i predstavljaju mozaikovi izbor, u njika se nalazi u kompilovanoj fdormi isječak iz svakog od živih govora koji predstavlja najširu zajedničku osnovu. U takvim jezicima su prisutne takve riječi koje većina stanovnika razumije a izbjegavaju se one koje su odlika, karakteristika samo malog broja ljudi služeći se nekim od dijalekata tog jhezika. Onako kako govore spikeri na radiju i TV govori maksimalno 10-20 % ljudi i redovito su to javni radnici u medijima, obrazovanju, (od učitelja do univerzitetskih profesora) i na kraju profesionalni retorici, reklamni agenti i sl. političari. Svaki knjiřevni jezik je nastao standardizacijom i a bio širen kao književni jezik i standard potom snagom zakona o školstvu i metodikama izučavanja maternjeg jezika u školama. ukrajinski kako je rekao. Agnostik ima za osnovu uzete zapadne žive ukrajinske govore i njegova idiomatija je najsličnija slovačkom i češkom a ne toliko poljskom i ruskom. U leksici su dosta ravnomjerno zastupljeni poljski, slovački i ruski utjecaji. Fonologija je pola - pola, negdje izmedju ruske i zapodnoslovenskih, poljske i slovačke, respektivno češke. Zanimljivo je a sigurno nije ni slučajno da se lingvistička situacija u Ukrajini može opisati kao trojvršna vododjelnica, hidrogeografska pojava kad izvori i potoci s jedne planine i te rijeke koje iz njih nastaju otječu u tri različita mora a na makroplanu je takav vrh zaista relativno blizu Karpatske Ukrajine (nalazi se u Češkoj) koja se može nazvatri takodjer takvom jednom trojvršnom slovenskom jezičkom vododjelnicom. Inače za razumijevanje postćirilometodske evolucije i diferencijacije slovenskih jezika koja je započela tim što su Slovenima sveti hrišćanski misionari osim što su ih hristijanizirali takodjer osmislili i prvi književni jezik i pismo je od ključne važnosti i dan danas poznavanje govorovih karakterisrika upravo te oblasti bivše Velike Morave i zapadnih Karpata koju su oni tada lično misionarili. Tamo je "pupak Slovenstva" i ta velika vododjelnica, trojmnorski vrh slovenskih jezika, glavno čvorište i raskrsnica ili trojizvor iz koje je sve krenulo na sve tri strane koje postoje danas, istočnu (Rusija, Bjelorusijha, Ukrajina), južnu (Balkan, exJugoslavija i Bugarska) i zapadnu (Poljska, Slovačka, Češka). http://cs.wikipedia.org/wiki/Klep%C3%BD http://pl.wikipedia.org/wiki/Tr%C3%B3jmorski_Wierch Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Pokažem vam tu jezičku a i svaku drugu, istorisjku, kulturni itd. bliskost slovačkog/češkog i ukrajinskog jednim primjerom. Tih sličnosti je praktično bezbroj. Znate li šta je to što liči na nekakve palice, ćuskije? https://www.google.cz/search?newwindow=1&client=firefox-a&hs=r5t&rls=org.mozilla%3Acs%3Aofficial&channel=fflb&biw=1120&bih=563&tbm=isch&sa=1&q=sekerovita+h%C5%99ivna&oq=sekerovita+h%C5%99ivna&gs_l=img.3...6127.9708.0.10625.11.11.0.0.0.0.131.1341.0j11.11.0....0...1c.1.53.img..11.0.0.33MkO_zcGxQ#imgdii=_ To su staroslovenske grivne, slovenska sekerovita hrivna ili grivna. Nekad služile kao sredstvo plaćanja medju starim Slovenima na velikoj Moravi na primjer gdje ih je i najviše otkriveno po tim slovenskim gradištima. http://en.wikipedia.org/wiki/Grzywna_%28unit%29 http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%BD%D1%8F http://cs.wikipedia.org/wiki/H%C5%99ivna http://cs.wikipedia.org/wiki/Ukrajinsk%C3%A1_h%C5%99ivna http://www.rozhlas.cz/strednicechy/slova/_zprava/81235 Moravska savremena antropomastika, obratite pažnju na prezimena. Takvih paralela i veza medju ukrajinskim, slovačkim i češkim je mnogo. Ko zna slovački razumjeće ukrajinski 70-80% i bez ikakvog učenja kao i ja. Odnosi se to i na češki jer razlika izmedju slovačkog i češkog je takva moglo bi se reći kozmetička, više fonetička i u nešto malo, minimalne diferencijalne leksike i idiomatije. Vama laički možda izgleda ukrajinski s vana dosta bliži ruskom akustički i fonetički na prvi otposluh no, u stvarnosti je on više sličniji slovačkom/češkom jer imaju istu zajedničku velikomoravsku prošlost. https://www.google.cz/search?q=grivna&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:cs:official&client=firefox-a&channel=nts&gfe_rd=cr&ei=fX8OVI_kKqmK8QfvloGYCA https://www.google.cz/search?num=100&newwindow=1&client=firefox-a&hs=DMZ&rls=org.mozilla%3Acs%3Aofficial&channel=nts&q=hrivna&oq=hrivna&gs_l=serp.3..0l10.1046996.1047603.0.1050662.2.2.0.0.0.0.297.469.0j1j1.2.0....0...1c.1.53.serp..0.2.467.fktxgNdFyvw Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Što se tiše samog pojma "Ukrajina" postoje tri verzije i objašnjenja. Jedna od njih je ruska, druga poljska a treća konačno ukrajinska. Za tu rusku verziju priče o tome šta je Ukrajine sigurno već znate. Poslušajte sad i tu verziju poljsku o kojoj tako često do sada niste slušali. Ili barem pogledajte te mape koji je tamo u videu dosta i biće prikazane ako već ne razumijete poljski, no te mape i godine ćete razumjeti i ovako Ništa manje je zanimljiva i ta verzija ukrajinska koju vam takodjer mogu pokazati. O Ukrajini tačno je od 6:00 minute pa dalje ali bolje početi onda malo ranije, od 4 ili 5 min. Korona + Litwa + Ruś = ... [Tuba Cordis 27 IV A.D. 2014] Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Za standard ukrajinskog jezika je uzet dialekt Galicije koji je blizu poljskom, ostatak Ukrajine prica dosta blize ruskom. Inace Ukrajinac jeste etnicki i nacionalni pojam od 19. veka. Pre toga su se zvali Rusi ili Rusini (Mali Rusi), ali to ne menja nista na cemu da danas itetako postoji takva nacija. Da, "mali Rusi" bi bilo kad bi to bio deminutiv ali nije. Rusini su stanovnici kijevske Rúsi. Slično kao i Velika Morava kijevska Rús, namjerno stavljam tamo ti hačkovano, emfatičko, akcentovano, dugo naglašeno ú da uvidite tu razliku - ta Rús. Dakle stanovnicici Rúsi su bili Rús-ini prema Rús - Rús-in a njihovi današnji potomci su Ukrajinci, Rusi (Ukrajinci ih zovu i Moskali), Bjelorusi, Rusini u užem smislu riječi ili Lemki, Boji i Huculi a nekad su to bili takodjer i Bijeli Srbi i Hrvati koji su se asimilovali i utopili medju ostalim uglavnom Moravanima i Rusinima. Današnji Rusi su 2.0 verzija tadašnjih Rusina i na tom su isto stari ili mladi kao i svi ostali, njihova brojnost, vojna premoć i veličina teritorija i politički značaj koji su postigli je nešto drugo. Svi su nekad bili Rusini i svi su jednakim i istim, sebi ravnim potomcima Kijevske Rúsi, njena djeca, samo su se do danas Rusi, Bjelorusi i Ukrajinci domogli svojih država a ostali ne, nisu stigli. Zato traže stalno svuda gdje stignu razne autonomije danas. https://www.facebook.com/pages/Podkarpatsk%C3%A1-Rus-Ukrajina-Zakarpatsk%C3%A1-oblast/366914118943?fref=ts https://www.facebook.com/groups/116110075092135/?fref=ts https://www.facebook.com/pages/Podkarpatsk%C3%A1-Rus-a-Rus%C3%ADni-%D0%9Fo%D0%B4%D0%BAap%D0%BFa%D1%82c%D0%BAa-%D0%A0yc-a-Pyci%D0%BDi/236668059828060?fref=ts Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Na primjer ovo, to je sad četvrta verzija: Jedna veľká rodinaЙедна велика родина Jedna velika porodica ČS-nostalgičari. https://www.facebook.com/236668059828060/photos/a.236829136478619.1073741827.236668059828060/236829103145289/?type=1&theater No to bi se prvo morale ponovo ujediniti Češka i Slovačka. Rusi ne priznaju Ukrajince, Ukrajinci opet ne priznaju Lemke/Rusine A Lemki/Rusini opet ne priznaju Bojke i Hucule. dosta komplikovano. Komplikovana je ta slavistika, zar ne? Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Rusini su stanovnici Velike kijevske Rúsi i nikako ne mogu biti nekakvi ili nečiji "mali Rusi, Malorusi", to bi bio onda oximoron. Rusin je poseban etnonim a ne deminutiv nekakvog drugog etnonima. A ni niko od njihovih potomaka nisu tako mali narod pa čak ni Lemki/Rusini samo što su rasijani svuda po svijetu. Pogotovu ne Rosjane ili Rasijani (po ukrajinskom Moskali) koji su takodjer isto djetetom i potomkom Velike kijevske Rúsi kao i Ukrajinci, Blelorusi i Lemki i Boji i Huculi i kao što bi to bili i Bjelosrbi ili Bjelohrvati da i danas postoje. No, za Lemke se tvrdi da su direktni potomci Bijelih Hrvata a Bijeli Srbi su se vrlo rano utopili i asimilirali tamo negdje upravo na jugoistočnoj Ukrajini uz obalu Azovskog mora a mnogi od žiteljaq tih oblasti, svejedno da li Ukrajinci ili autohtoni Rusi su njihovim potomcima ili imaju nešto njihove krvi, nekakav odredjeni procenat. No kako je došlo do mješanja, asimilacije ta originalna plemena tj. narodi su jednostavno iščezli i utoplili se medju ostalim. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Млађони Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 U KARIJERI od 40 godina, predavao sam na Univerzitetu u Sarajevu pomalo i istoriju Ukrajine, u meri koliko sam mogao da nađem literature o tome. Reč „Ukrajina“ nije etnički pojam, niti postoji nacija pod tim imenom. Bio sam u Kijevu sedam dana i na ulici nisam čuo da neko govori drukčije nego ruski. Na putu za Moskvu, u mom kupeu i delu hodnika, skupila se grupica ukrajinskih putnika. Bučno su raspravljali o budućoj nezavisnoj Ukrajini. Upitao sam najbučnijeg među njima zašto se bore za nezavisnu Ukrajinu, a govore isključivo ruski. Rekao je da će oni naučiti ukrajinski jezik. Ja сам чуо да Шкоти говоре енглески, јел Шкотска - нација? Исто и Швајцарце који говоре Француски, Брзилце који говоре Португалски, Мексиканце који говоре Шпански, Афричке земље где је службени језик Француски итд. Просто ми се сваки кредибилитет губи када неко крене са погрешном премисом - није етничка група самим тим не може бити нација. И друга опет погрешн премиса, иста националност па то значи да требају/морају бити у истој држави? Зашто? oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide things by zero. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Inače ti nazivi Bijeli Srbi i Hrvati potiču od staroperzijskog običaja označavanja strana svijeta bojama koji su preuzewli i stari Sloveni iod njih pa je plava boja tamo označavala istok, bijela zapad, crvena jug i crna sjever. Zapadni su bili u relativnom odnosu prema ostalim slovenskim plemenima u doba kad su prebivali tamo na prostoru razgraničenja negdje izmedju sadašnje istočne Ukrajine (Donbas i Zaporožje) i zapadne Rusije (Kuban i Povolžje) Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Agnostik Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Kod Aministrando IMperijo nema Bele Hrvatske nego Velike. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Kod Aministrando IMperijo nema Bele Hrvatske nego Velike. Da spominje se tamo Chrobatia Magna ali to je sasvim svejedno jer su to sinonimi i označavaju istu stvar a upotrebljavaju se u literaturi oba naziva podjednako, sasvim svejedno da li ćeš to nazvati ovako ili onako, Bijela ili Velika: welcher Landstrich schon zur Zeit des morgenländischen Kaisers Heraclius Gross - Chrobatien (Wielko Chrobacya, Chrobatia magna) genannt ...etc. etc. http://www.cyclopaedia.de/wiki/Chrobatien http://cs.wikipedia.org/wiki/B%C3%ADl%C3%AD_Chorvati Od konce 6. století trpělo území dnešního Chorvatska nájezdy kočovných Avarů a Slovanů. Slované postupně přivodili úpadek zdejšímu politickému panství Byzance, její církevní organizaci i byzantské kultuře. Podle vyprávění císaře Konstantina VII. Porfyrogenneta, který psal v polovině 10. století, sem prý přišli počátkem 7. století na pozvání císaře Herakleia Chorvaté. Tyto slovanské kmeny prý dosud sídlily kdesi za Karpatami v místě nazývaném Velké nebo Bílé Chorvatsko. Porazily Avary, část jich pobily a část zotročily, a s Herakleiovým souhlasem se tu usadily. http://cs.wikipedia.org/wiki/D%C4%9Bjiny_Chorvatska ВЕЛИКА ХОРВАТІЯ -- GREAT CROATIA in 7-th cen Карпатські горвати - Carpathian croats - Karpatski horvaty (Ukrainian tribe) Agnostik је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 A ovo je vjerovatno najpoznatiji Bijeli Hrvat, sveti Vojtjeh ili sv. Adalbert Praški po ocu Slavniku iz velikomoravskog roda Slavnikovaca a majka mu je bila iz kraljevskog Premislovskog roda. Takodjer je bio u srodstvu sa saskim rodom koji je u osobi Ota I 962 dobio titul cara Svetog rimskog Carstva a takodjer je bio duhovnikom i savjetnikom ugarskom kralju sv. Stefanu. Bio je misionarom Moravana, Lutica, Poljaka, Kijevskih Rusa, Ugra i Prusa gdje je poginuo mučeničkom smrću 997. i od tada se štuje kao svetitelj. http://cs.wikipedia.org/wiki/Svat%C3%BD_Vojt%C4%9Bch Evropan Svatý Vojtěch Inače Sveti Vojtjeh je bio monah, benediktin a zamonašio se zajedno sa svojim bratom Radimom u rimskom reformiranom benediktinskom tj. cistercitskom manastiru na rimskom Aventinu gdje je od njega zavjete uzeo lično papa Jovan XV. Prije toga su neko vrijeme oba proveli u poznatom benediktinskom manastiru Monte Cassino a takodjer i u grčkom manastiru u Valle Luca. A ovaj Sazavski manastir je benediktinski na mjestu gdje je davno živio sv. Prokop Sazavski Benediktinský klášter nad řekou Sázavou Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
коЖељ њацИ Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Što se tiše samog pojma "Ukrajina" postoje tri verzije i objašnjenja. Jedna od njih je ruska, druga poljska a treća konačno ukrajinska. Za tu rusku verziju priče o tome šta je Ukrajine sigurno već znate. Poslušajte sad i tu verziju poljsku o kojoj tako često do sada niste slušali. Ili barem pogledajte te mape koji je tamo u videu dosta i biće prikazane ako već ne razumijete poljski, no te mape i godine ćete razumjeti i ovako Ništa manje je zanimljiva i ta verzija ukrajinska koju vam takodjer mogu pokazati. O Ukrajini tačno je od 6:00 minute pa dalje ali bolje početi onda malo ranije, od 4 ili 5 min. Korona + Litwa + Ruś = ... [Tuba Cordis 27 IV A.D. 2014] Прво овај ти је поп Кашуб по изговору а великопољак ( потурица гори од турчина). Даље види се да је претерано одушевљен великом Пољском државом чим је пореди са Француском по величини. Истина јесте Пољска је заиста била велика и пружала је ономад велики отпор Отоманској империји и другим најездама ислама на европу. Међутим та прича о Крајишту као пољском крајишту са разним избеглим тамо настањеним становништвом не пије воду. Прво тај поп је канда заборавио да је Кијев стара руска престоница. Али ме не чуди јер склоност оваквих попова данас од старих српских крајева где су биле немањићке престонице прави хрватске и дукљанске градове. Друго барем нама Србима не треба објашњавати шта је то војна граница и крајиште јер веома добро знамо шта је то. Дакле Украјина је аутохтоно руска територија настањена руским племенима. Миграција и кретања унутар тог корпуса народа јесте било због ратова и померања границе али ту никад ни један други народ није дошао у неком веће броју сем самих руса-малоруса-русина илити данашњих украјинаца. То није никакав микс балтичких народа пољака и руса, него чисто руски простор од почетка до данас. Разумем ја тежње савремених Пољака да под палицом НАТО-а покушају остварити велику Пољску државу но о томе и говорим све време. Докле ће бре Словени да се кољу за туђи ћеиф? Ми Срби смо барем ту били поштени правили смо државу јужнословенску а не прогерманску или прогрчку. И ви западни словени треба да престанете да будете слугерање германима а на рачун нас источких и југоисточних словена. Нема среће од братоубилаштва. Русија је тренутно у пат позицији, размишљају ли Пољаци шта ће бити када Русија поново дође до Берлина? Шта ће бити с њима Пољацима. Kaludjerovic Sreten је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
коЖељ њацИ Написано Септембар 9, 2014 Пријави Подели Написано Септембар 9, 2014 Ja сам чуо да Шкоти говоре енглески, јел Шкотска - нација? Исто и Швајцарце који говоре Француски, Брзилце који говоре Португалски, Мексиканце који говоре Шпански, Афричке земље где је службени језик Француски итд. Просто ми се сваки кредибилитет губи када неко крене са погрешном премисом - није етничка група самим тим не може бити нација. И друга опет погрешн премиса, иста националност па то значи да требају/морају бити у истој држави? Зашто? Погрешна премиса је да је у Украјини једино језик споран а све остало Украјинско. Само западни Украјинци су потпуно и дефинитивно национално Украјинци. И само источни Украјинци су потпуно и дефинитивно Руси. Све ово између истока и запада није уопште дефинитивно нити дефинисано. Више су наши Црногорци дефинисани као нација него Украјинци. Стога је овде језик тек на другом или трећем месту. И овде није проблем избио због националних питања, него чисто из економских разлога. Украјина је од како се осамосталила само транзит руских енергената с једне стране и транзит ЕУ робе према Русији с друге стране, сама слабо шта производи и слабо шта купује. Она сама је економски у веома лошој позицији. Док се истовремено налази између две моћне и веома економски јаке државе. С једне стране Русије с друге стране ЕУ. Источни део Украјине управо овај који је сад разаран је био најбогатији. И то највише захваљујући руском капиталу и тржишту. Западни део најсиромашнији. Стога је западни део гравитирао ЕУ надајући се економском опоравку. А источни Русији надајући се већем богатству. Источном делу становништва ЕУ ништа не значи, а руска економија и русија су им ем ближи ем су с њима повезанији. Западном делу које и јесте иницирало национализам ЕУ је ближа. Украјинска нација ће се тек сад у овом рату формирати дефинитивно и то на проливеној руској крви. Али се неће формирати на целој територији Украјине. Напротив. Сад ће се тај део који није дефинисан морати дефинисати тако да је најизвесније да ће се Украјина поделити на тај западни део и на источни. Али то је тек сад. Јер ова нација није постојала сем у промилима, постојала је регија, држава али не и нација. А сад силом рата и крви проливене кад се лебац разломи нема више спајања. То је једна трагедија. -Владимир- је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука