Jump to content

Разговарајте са др Драганом Богдановићем о здрављу и лечењу


Guest свештеник Иван Цветковић

Препоручена порука

Помаже Бог!

Докторе, имала бих два питања. Прво је везано за екцем који ми се појавио након порођаја. Добила сам инјекцију Дипрофос-а и престао је. Пошто дојим, интересује ме да ли примање поновне инјекције, услед, не дај Боже, рецидива, може бити штетно за бебу? И шта може да се користи за екцем у мом случају?

Друго питање: које намирнице биљног порекла обилују калцијумом и гвожђем, а које могу несметано да конзумирам током дојења?

Хвала и поздрав, smej.gif

Вера 

02jKp1.png

com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Draga Vera,svi lekovi koje Vi uzimate putem mleka dospevaju i do Vase bebe,zato je najbolje da savet potrazite kod Vaseg pedijatra,isto vazi i za ekcem.

Naime,saveti ovakvog tipa se ne mogu davati bez uvida u opste stanje Vaseg organizma,te je najbolje konsultovati se sa Vasim pedijatrom i dermatovenerologom,jer da ne dojite bebu bilo bi to drugacije,ovako mora se uzeti i to u obzir.Moramo voditi racuna da sem Vama,ne naskodimo i detetu.Nadam se da razumete sto ne mogu ovako da Vam pomognem.

Pozdrav.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dragi Karadjordje,svaka operacija,pa i operacija stitne zlezde nosi i ima svoje rizike,i moze da se iskomplikuje,zato sam i pitao o cemu se tacno radi,zbog cega se operacija izvodi,da bih bolje objasnio.

U predelu vrata gde se i nalazi stitna zlezda ima dosta krvnih sudova i nerava,koji mogu da se ostete,ali u principu svaki hirurg je obucen za takve operacije,i to bi trebalo da prodje sve kako treba.

Ako je vec savetovano da mora zlezda da se operise,onda to treba i uraditi.

Pozdrav!!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Dragi moji,boraveci na institutu za TBC,u sklopu specijalizacije,uvideo sam da je Tuberkuloza i dalje prisutna u Srba,i da uopste nije iskorenjena kao sto sam cak i ja mislio.

To me je nateralo da napisem par recenica o ovoj zaraznoj bolesti,i na kraju cu reci nesto i o preventivi,tj.o tome sta ciniti da ne obolimo od tuberkuloze.

Tuberkuloza (Tuberkulosis pulmonis) zarazna, nekad neizlečiva bolest, je sistemska infekcija izazivana bacilom tuberkuloze, koju organizam obično savlada, dok se u manjem broju slučajeva manifestuje kao bolest pluća ili drugih organa.

Tuberkuloza je zarazna bolest prisutna širom sveta, posebno u nerazvijenim zemljama. U razvijenim zemljama, tuberkuloza suzbijena primenom tuberkulostatika, je ponovo u porastu, zbog povećanja broja obolelih od HIV-a. Za suzbijanje tuberkuloze je bitno rano otkrivanje bolesti i efikasno i dovoljno dugotrajno lečenje.

Uzrok

Izazivač ove bolesti je bacil tuberkuloze, koji se u čast svoga pronalazača naliva i Koch-ov bacil (Mycobacterium tuberkulosis). Kod čoveka bolest izaziva humani, zeđe bovin tip bacila, a izuzetno retko ptičji i atipični i to uglavnom kod obolelih od morbus HIV. Izvor zaraze je oboleli čovek, koji prilikom kašlja izbacuje bacile. Oni u organizam dospevaju obično preko vazduha, ređe preko hrane i organa za varenje.

Klinička slika

Klinička slika nije tipična. Bolest najčešće ima hroničan tok, a počinje umorom, nesanicom, promenom raspoloženja, povišenom temperaturom, noćnim znojenjem i ubrzanim srčanim radom. Bolesnik kašlje, iskašljava gnojni sekret, nekada sa primesama krvi (hemoptizije), otežano diše i ima bolove u grudima. Proces započinje u vrhovima pluća, a ako se ne leči širi se na ostale delove ili nastaje kaverna (šupljina). Opšte stanje bolesnika se pogoršava. U ovom stadijumu tuberkuloza je izlečiva. Ako se bolest ne leči kaverna se povećava, infekcija širi na oba plućna krila i brzo nastupa smrt.

Ređe bolest može da ima akutni tok. Javlja se kod osoba sa znatno oslabljenim imunitetom. Bolest počinje burno sa teškom kliničkom slikom i za nekoliko nedelja do dva meseca nastupa smrt.

Dijagnoza

Za postavljanje dijagnoze se koristi radiografija pluća, a ređe kompjuterizovana tomografija (CT). Tuberkuloza je potvrđena ako se iz ispljuvka ili bronhoaspirata izoluje bacil tubrkuloze. Nekada je potrebna bronhoskopija, pogotovu što tuberkuloza rendgengrafski može da liči na karcinom bronha, metastaze ili pneumoniju.

Terapija

Tuberkuloza se leči kombinacijom tuberkulostatika (streptomicin, izonijazid, rifampicin, pirazinamid i etambutol). Najveći problem u lečenju je razvijanje rezistencije (otpornost) bacila na lekove. Zato se istovremeno daje više različitih tuberkulostatika. Boset se leči bolnički kod novootkrivenih bolesnika sa prisutnim bacilom u ispljuvku, kod teških oblika vanplućne tuberkuloze, dijabetičara, alkoholičara i kod bolesnika sa oslabljenim imunitetom. Bolničko lečenje obično traje oko dva meseca, nakon čega bolesnik još 4 - 6 , a nekada i više meseci pije lekove. Trudnicama se ne daje streptomicin. Bolesnicima sa bolestima jetre ne daje se pirazinamid, a ako je prisutan hepatitis ne daju se rifampicin i izoniazid. Obolelim sa bubrežnom insuficijencijom ne daje se streptomicin i etambutol. Kod starijih od sedamdeset godina lečenje se počinje sa pola doze, koja se postepeno povećava.

Tuberkulostatici su manje ili više toksični. Zato se vrši kontrola bubrega i jetre. Neželjena dejstva su najčešće muka, gađenje, bol u trbuhu i zglobovima. Ove tegobe spontano prolaze. Nekada su neželjena dejstva ozbiljnija. Može se javiti svrab kože sa ospom, hepatitis, oštećenje sluha, vrtoglavica, poremećaj vida i akutna bubrežna insuficijencija, što je obično uzrok prekida terapije. Osim lekova neophodna je i raznovrsna ishrana sa puno vitamina, posebno C i odmor.

Preventiva

Preventiva predstavlja mere čiji je cilj sprečavanje inficiranja zdravih osoba i već inficiranih da obole. U preventivne mere spada vakcinacija (zaštita neinficirane dece) i hemioprofilaksa. BCG vakcina se vrši oslabljenim živim bacilima tubrkuloze, koji ne mogu da dovedu do bolesti, već izazivaju odgovor imunog sistema. Vakcinacija je obaveza u 64, a preporučuje se u 118 zemalja sveta. Hemioprofilaksa se sprovodi kod osoba koje su bile u dodiru sa obolelim, kod HIV – pozitivnih i osoba sa burnom reakcijom na tuberkulin. Sprovodi se izonijazidom u trajanju od šest meseci.

Vrlo je bitno i da svi mi dovoljno spavamo,adekvatno se hranimo,unosimo dosta tecnosti i vitamina,ukratko da jacamo nas imunitet.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Dragi moji,jedan moj prijatelj me je skoro pitao sta sme da jede posto su mu rekli da boluje od gihta,a posto je moguce da neko od Vasih rodjaka,prijatelja ili komsija boluje od ove bolesti,evo saveta sta koristiti od namirnica kod ovog oboljenja.

Giht je bolest koja se pogresnom ishranom znatno pogorsava i dovodi do akutnog napada bolesti i jakih bolova.

Zato, ukoliko bolujete od gihta, vasa hrana treba da sadrzi dovoljnu kolicinu ugljenih hidrata.

Masti izbegavajte, a belancevine koristite u granicama potrebe (jedan gram na kilogram telesne tezine).

Posebno izbegavajte:

-sve zivotinjske iznutrice (jetra, bubrezi, srce, mozak, pluca, gusteracu) bilo da su sveze pripremljene ili industrijski preradjene

-sva jela i umake napravljene od zivotinjskih iznutrica

-mesne konzerve

-suvo meso i kobasice

-svezu i preradjenu (konzervisanu) plavu ribu

-zestoka pica

Izbegavajte sto vise:

-meso govedine, svinjetine, ovcetine i divljaci

-grah, grasak, socivo, spanac

-pecurke (sveze, susene i konzervisane)

-vino i :drugarstvo:

-kafu, caj

-ostre zacine, ukiseljenu hranu

Umereno konzumirajte:

-teletinu, zivinsko meso, zecetinu

-jaja

-mleko, sir, maslac, margarin

-repu, articoke, celer, krastavce

Dozvoljeno bez ogranicenja:

-sve ostalo povrce

-sve voce

-sve vrste (svezih i suvih) zitarica, hlebi proizvodi od brasna

-secer

-sve vrste supa i kuvano zeleno povrce

Preporucuje se:

-dosta vode i prirodnih sokova.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dragi moji,evo da kazem par reci i o cestoj bolesti kod dece i odraslih,o akutnom bronhitisu.

Akutni bronhitis predstavlja akutno zapaljenje traheje i glavnih bronhija. Javlja se uglavnom u toku ili neposredno posle akutnih virusnih infekcija gornjih disajnih puteva, najčešće za vreme zimskih meseci. Akutni bronhitis obično prolazi tokom nekoliko dana, iako kašalj može biti prisutan tri ili više nedelja.

Uzročnici

Akutni bronhitis mogu izazvati različite mineralne ili biljne prašine, isparenja jakih kiselina, amonijak, duvanski dim. Takođe,  različit vrste virusa mogu dovesti do nastanka ove bolesti, dok su bakterije retki prouzrokovači. Virusne infekcije obično prethode sekundarnim bakterijskim infekcijama. Faktori kao što su: izloženost respiratomim iritansima, hladnoća, zamor, loša ishrana, dovode do pada imuniteta i doprinose nastanku infekcije. Infekcije su česte kod bolesnika sa hroničnim sinusitisom, a kod dece s uvećanim krajnicima. Najčešći uzročnici sekundame bakterijske infekcije su: Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae.

Klinička slika

Simptomi koji dominiraju kod bronhitisa su kašalj, iskašljavanje, zviždanje u grudima  i blago povišena telesna temperatura. U početku bolesti kašalj je suv, nadražajni, sličan kašlju u astmi, a zatim počinje iskašljavanje. Nakon izvesnog vremena iskašljaj može postati obilniji, sluzav. Ovakav iskašljaj ukazuje na bakterijsku infekciju. Kod bolesnika dolazi do porasta telesne temperature do 39°C, što traje tri do pet dana, nakon toga se povlače akutni simptomi, iako kašalj može da se prolongira na nekoliko nedelja.

Dijagnoza

Pravilna dijagnoza akutnog bronhitisa postavlja se na osnovu simptoma i znakova. Lekar stetoskopom može čuti šumove, sviranje ili piskanje nakon kašljanja. Ako su simptomi bolesti ozbiljniji i duže traju, potrebno je napraviti rendgenski snimku pluća. Bakteriološki pregled sputuma nije neophodan, osim kod bolesnika s povećanim rizikom, a to su stare osobe, oboleli od hronične opstrukcijske bolesti pluća, malignih bolesti, tuberkuloze ili nedavno preležane pneumonije.

Lečenje

Dok osoba ima povišenu telesnu temperaturu potrebno je mirovanje, odmor i unos do-voljne količine tečnosti (3 do 4 litra dnevno). Analgetici i antipiretici se koriste protiv bolova i za povišenu temperaturu. Odluka o upotrebi antibiotika donosi se na osnovu dužine trajanja simptoma bolesti, karakteristika sputuma i prethodnog zdravstvenog stanja bolesnika.

Prevencija

Česte napade bronhitisa može uzrokovati nešto iz neposrednog okruženja bolesnika. Hladnoća, blizina smetlišta, dim cigarete mogu učiniti bolesnika osetljivijim. Posebno su ugrožene osobe koje dugi niz godina konzumiraju cigarete. Kod težih slučajeva je potrebno i promeniti mesto boravka.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dragi moji,posle akutnog bronhitisa,da kazem par reci i o bronhijalnoj astmi.

Astma je hronična opstruktivna zapaljenska bolest disajnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakterišu je jak imunološki odgovor i hronična upala traheobronhijalnog stabla. Bolest se kod osetljivih osoba manifestuje otežanim disanjem, zviždanjem u grudima (vizing) i kašljem, udruženim s opstrukcijom u disajnim putevima, često reverzibilnom, spontano ili usled terapije. Bolest se karakteriše pojačanom reaktivnošću bronhija na različite nadražaje. Javlja se u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napada dolazi pri pogoršanju upale, obično jer je u neposrednoj okolini prisutan neki provokativni faktor astme.

Uzrok nastanka

Nasleđe može igrati određenu ulogu u nastanku astme, ali postojanje astme u porodici ne znači da ćete definitivno i vi ili vaše dete oboleti od astme. Nasleđuje se sklonost prema bolesti, a ne sama bolest. Astma se često prvi put javlja u detinjstvu, češće kod dečaka nego devojčica. Atopija i alergije u porodici najveći su faktori rizika za razvoj te bolesti kod dece.  Atopija je genetska sklonost imunog sistema da proizvodi antitela na uobičajene alergene što dovodi do simptoma alergije. Atopijski dermatitis (ekcem) i alergijski rinitis mogu služiti kao ključni pokazatelji rizika razvoja astme kod odojčadi i male dece.

Nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije dovode do astme. Alergijski uzročnici najčešće pripadaju grupi inhalacionih alergena (kućna prašina, grinje, perje, životinjske dlake, buđ, različiti poleni). Pri dolasku u dodir s prethodno senzibilisanim organizmom, izazivaju simptome astme. Smatra se da je za nastanak bolesti kod jedne trećine obolelih odgovoran imunološki mehanizam.

Poznato je da neke vrste lekova izazivaju akutni napad astme. To su acetilsalicilna kiselina, beta-adrenergijski antagonisti, nesteroidni antiinflamatorni lekovi, tartarazin (sredstvo za bojenje prehrambenih proizvoda) i drugi. Porast atmosferskog zagadenja i loši klimatski uslovi pogoršavaju astmu. Dobro je poznat takav efekat duvanskog dima, ozona, azot-dioksida i sumpor-dioksida (u velikim koncentracijama). Profesionalni faktori koji izazivaju astmu su brojni. Sreću se u različitim proizvodnim procesima i granama, kao što su obrada metala (hrom, nikl, platina), drveta, biljnih prerađevina, plastičnih masa i životinjskih produkata. Infekcija u disajnom sistemu najčešće uzrokuje akutno pogoršanje astme.

Mikrobiološki uzročnici su različiti: kod dece se nalazi respiratorni sinicijalni virus i virus parainfluence, dok kod odraslih dominira virus influence i rinovirus. Mehanizmi putem kojih virusi provociraju astmu nisu poznati, ali se verovatno dešavaju inflamacijske promene u sluzokozi disajnih puteva, koje dovode do pada odbrambenih sposobnosti i veće osetljivosti na egzogene (spoljašnje) faktore. U toku fizičkog naprezanja povećava se minutna ventilacija pluća tako da u donje disajne puteve dospeva veća količina nezagrejanog vazduha. Istovremeno menja se sadržaj tečnosti u epitelnim ćelijama sluznice. Dva fizička faktora, hladnoća i promena osmolarnosti, deluju na iritantne završetke nerva Vagusa i pokreću napad astme. Astma izazvana naporom dešava se najčešće u toku trčanja, a znatno ređe pri plivanju.

Klinička slika

Astma se manifestuje nedostatkom vazduha (dispneja), zviždanjem u grudima (vizing) i kašljem. Ova tri simptoma su obično udružena. Gušenje se javlja u vidu napada (paroksizmi dispneje) između kojih su faze remisije. Intenzitet napada, njihova učestalost i trajanje su varijabini. Za vreme napada bolesnik diše ubrzano, čuje se vizing, preznojen je i uplašen. Zauzima sedeći položaj i oslanja se na ispružene ruke, da bi fiksirao mišiće ramenog pojasa, što omogućava upotrebu pomoćne disajne muskulature. Kraj napada je često obeležen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadi se javljaju između 2 i 4 sata ujutro. Najteži klinički oblik astme jeste akutni teški napad (status asthmaticus) u kome je bolesnik životno ugrožen.

Dijagnoza

Dijagnoza astme postavlja se na osnovu anamnestičkih podataka, fizikalnog pregleda i ispitivanja funkcije pluća. 

Lečenje

Cilj lečenja astme jeste uklanjanje simptoma i uspostavljanje normalne ili što je moguće bolje funkcije pluća, kao i smanjenje rizika od pojave teških napada. Uz to, lečenje treba da redukuje broj i težinu napada i omogući bolesniku normalan život, uključujući i sportske aktivnosti. Ispunjenje navedenih ciljeva treba obezbediti uz minimalne sporedne efekte terapije.Oblik i težina opstrukcije ključni su parametri pri donošenju odluke o lečenju astme.

Određivanje težine bolesti bazira se na kombinaciji kliničkih kriterijuma i praćenju objektivnih pokazatelja opstrukcije. Kada su poznati prouzrokovači astme, izbegavanje alergena ubraja se u osnovne mere zbrinjavanja astme. Ovaj postupak je od posebnog značaja u profesionalnoj astmi.U medikamentnom lečenju astme postoji nekoliko grupa lekova koji se najčešće koriste: sredstva za prevenciju opstrukcije (antiinflamatorni lekovi) i za otklanjanje opstrukcije (bronhodilatatori). Prema savremenim stavovima, astma je inflamatorna(zapaljenska) bolest i u lečenju se potencira rano uvođenje antiitnflamatorne terapije. Ova strategija lečenja zasnovana je na utvrđenoj ulozi inflamacije u pojavi hiperreaktivnosti i kliničkih manifestacija astme.

Prihvata se stepenasti pristup u terapiji astme, s promenom stepena zavisno od postignutih rezultata. Da bi se primenio navedeni stav, neophdna je procena težine bolesti na osnovu kliničkih i funkcijskih kriterijuma. Terapija i težina bolesti stavljaju se u međusobnu relaciju i usklađuju u zavisnosti od postignutog, tj. od uspeha u kontrolisanju bolesti.

Prevencija

Astma se može sprečiti. Kod  dece u čijim je porodicama zabeležena astma ili atopija, početni razvoj astme se može sprečiti izbegavanjem izloženosti pasivnom pušenju i kućnoj prašini, alergenima u hrani, alergenima koji potiču od mačaka ili drugih životinja, grinju, polenu…Savremena  terapija astme pomaže bolesnicima da spreče većinu napada, reše se problematičnih noćnih i dnevnih simptoma i ostanu  fizički aktivni.

Da bi se postigla kontrola astme, potrebno je:

odabrati odgovarajuće lekove i individualno ih dozirati;

usvojiti dugoročni pristup lečenja astme;

lečiti akutne napade astme;

identifikovati i izbegavati faktore koji pogoršavaju astmu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dragi moji evo par recenica o migrenama,glavoboljama koje muce veliki broj ljudi,pa mozda i nekog od Vas.

Migrene su bolne, nekad onesposobljujuce glavobolje, koje su obicno pracene mucninom, povracanjem i osetljivoscu na svetlost, buku i miris. Ove prodorne glavobolje obicno se javljaju samo na jednoj strani glave, mada se bol moze premestati sa jedne strane na drugu, ili se moze pojaviti na obe strane u isto vreme.

Sta izaziva migrene?

Migrene su nasledne, a genetska veza je ustanovljena. Ipak, nije sasvim jasno zasto neki ljudi dobijaju migrene, a drugi ne.

Dok uzrok migrene nije sasvim razumljiv, cini se da je povezan sa sirenjem i suzavanjem krvnih sudova u mozgu, sto pokrece promene u hemikalijama mozga, upalu i bol.

Koji su simptomi?

Simptomi migrene su razliciti i mogu se pojaviti sa drugim upozoravajucim znakom, zvanim "aura". Osobe koje dobiju auru, koja obicno pocinje oko 30 minuta pre glavobolje, mogu videti tacke, talasaste linije ili blesteca svetla. Neki ljudi imaju osecaj utrnulosti ili "zmaraca" u sakama, rukama ili licu tokom aure. Medjutim, vecina ljudi nema auru pre nego sto dobije migrenu.

Uobicajeni simptomi migrene podrazumevaju prodornu glavobolju na jednoj strani glave, zajedno sa mucninom, povracanjem, preosetljivoscu na svetlo, buku ili miris. Fizicka aktivnost moze da pogorsa glavobolju. Bez terapije, Vase migrene mogu trajati od 4 do 72 sata. Bol i drugi simptomi koji su povezani sa jakim napadom migrene, mogu biti onesposobljujuci.

Kako se dijagnostikuje migrena?

Doktor ce to uciniti tako sto ce Vam postavljati pitanja o Vasem zdravlju i nacinu zivota, i tako sto ce Vas pregledati. Ne postoje laboratorijski testovi koji bi mogli potvrditi dijagnozu. Migrene je nekad tesko dijagostikovati zato sto su simptomi slicni onima kod drugih vrsta glavobolja. Na primer, mnogim ljudima dijagnostikovana je sinusna glavobolja, a oni, u stvari, imaju migrenu. Kao rezultat toga, migrena ostaje nedijagnostikovana i nelecena.

Vas doktor moze upotrebiti kriterijum Medjunarodnog Udruzenja za Glavobolje, da bi postavio dijagnozu. To moze biti ucinjeno ako ako ste imali pet ili vise napada glavobolje bez aure (ili dva napada sa aurom) koji su trajali od 4 do 72 sata, bez terapije, i koji su praceni simptomima mucnine, povracanja ili preosetljivoscu na svetlo ili buku.

Lekar ce proveriti Vase simptome i odluciti da li je potreban test koji bi iskljucio druga stanja koja mogu izazvati Vase glavobolje.

Kako se lece?

Postoji mnogo razlicitih terapija za migrene. Doktori cesto prvo preporucuju pokusaj sa nesteroidnim anti-inflamatornim lekovima, kao sto su aspirin ili ibuprofen. Oni imaju manje nezeljene efekte nego lekovi za migrenu. Mozete takodje probati da smanjite broj migrena identifikovanjem i izbegavanjem onoga sto ih pokrec

Ako pomenuti lekovi ne lece efikasno Vase migrene, Vas lekar ce mozda predloziti lekove koji lece ili sprecavaju migrene:

- Neki lekovi za migrene, kao sto su triptani (Imitrex, Amerge, Axert) cesto se koriste za lecenje migrena u pocetku

- Preventivni lekovi za migrene, kao sto su propranolol (Inderal), divalproex (Depakote), ili triciklicni antidepresivi (amitriptylin ili nortriptylin), koriste se da sprece migrene kod nekih ljudi koji ih redovno dobijaju.

Netradicionalne terapije, kao sto su akupunktura ili lecenje biljem, mogu biti dodate terapiji sa lekovima, da bi se potpomoglo smanjivanje bola ili broj migrena, mada je potrebno vise istrazivanja da bi se utvrdilo da li ove alternativne terapije zaista deluju.

Da li se migrene mogu spreciti?

Mozda cete moci da smanjite ceste migrene tako sto cete izbegavati "okidace", kao sto su izvesna hrana, stres, promene Vase dnevne rutine, mada nije jasno kako i zasto ovi dogadjaji dovode do migrena. Neki uobicajeni pokretaci migrena su:

- Konzumiranje odredjenih supstanci, kao sto su cokolada, monosodijumski glutamin, crveno vino i kofein

- Nedovoljna ili preterana kolicina sna

- Post ili preskakanje obroka

- Promene vremena ili barometarskog pritiska

- Stres ili intenzivne emocije

- Jaki mirisi ili dim cigarete

- Jaka svetla ili odsjaj sunca.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Докторе Драгане пуно поздрава за вас из Ниша.

Приликом обувања код сам био у положају нагнуте главе ка земљи осетио сам јак притисак у  предњем делу главе, лепом оку и левом уху. Да ли знате шта би то могло да буде да ли се ради о наглој промени положаја тела или не, шта ви саветујете?

Имао сам проблема када се налазим на литургији у цркви, нарочито када дође велики број верника да ми се у једном тренутку у току службе јављају беле мрље пред очима, осећам се као да се гушим, осећам знојење и дрхтање тела. Тада бих се извукао ван цркве и морао бих да сачекам да симптоми прођу да бих се вратио унутра. Понекад је све ово праћено и осећајем мучнине а вид ми се враћао у нормалу тек након извесног времена на ваздуху ван храма. Некако имам осећај да неби требало ово да ми се дешава посебно пошто сам млад па ме занима ваше мишљење или ако имате неки савет био бих и више него захвалан.

Поздрављам вас и унапред се захваљујем.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dragi Visoki,taj pritisak u glavi koji se javio prilikom savijanja,moze biti posledica nagle promene polozaja tela,ali i upale sinusa,pre svega ceonih sinusa,koji su ispunjeni sekretom,koji se pomera unutar supljine sinusa,pri naglom savijanju put napred.

Sto se tice tih tegoba koji ste imali tokom liturgije,ne mogu da objasnim,neki ljudi jednostavno ne podnose guzvu,jos ako ste bili umorni,neispavani....

Najbolje bi bilo da ako se to ponovi da se javite lekaru opste prakse,uradite osnovne laboratorijske analize krvi,i da Vas pregledaju lekari specijalisti,pre svega otorinolaringolog,neurolog,....

Nadam se da sam Vam bar malo pomogao.

Veliki pozdrav.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dragi Karadjordje,svaka operacija,pa i operacija stitne zlezde nosi i ima svoje rizike,i moze da se iskomplikuje,zato sam i pitao o cemu se tacno radi,zbog cega se operacija izvodi,da bih bolje objasnio.

U predelu vrata gde se i nalazi stitna zlezda ima dosta krvnih sudova i nerava,koji mogu da se ostete,ali u principu svaki hirurg je obucen za takve operacije,i to bi trebalo da prodje sve kako treba.

Ako je vec savetovano da mora zlezda da se operise,onda to treba i uraditi.

Pozdrav!!!

Хвала на одговору,али нисам видио да сте ми поставили питање.

У питању је знанто увећан рад штитне жлијезде и препоручено је да се иде на Златибор да се ваљда лијечи јодом и радијацијом па је моје питање било постављено у вези тога:колика је вјероватноћа да ће морати да се иде на операцију и да ли је та операција опасна?Колико су могући смртни исходи а колика је могућност да све прође како треба?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...