Jump to content

Smisao velikoposne molitve

Оцени ову тему


Препоручена порука

U toku Svete četrdesetnice, Časnog i velikog posta, u hramu i kući molimo se Bogu, pored ostalih i molitvom svetog Jefrema Sirina koja glasi :

Gospode i Vladaru života moga, duh lenjosti, mrzovolje, vlastoljublja i praznoslovlja ne daj mi.
Duh celomudrenosti, smirenoumlja, trpljenja i ljubavi, daruj meni, sluzi tvome. 
O, Gospode Care, daruj mi da sagledam svoje grehove, i da ne osudjujem brata svoga, jer si blagosloven u vekove vekova. Amin.

Ovom kratkom molitvom se u potpunosti izražava smisao Velikog posta. 

Šta je duh lenjosti ? To nije stanje fizičkog nerada, već stanje duhovne obamrlosti, opuštenosti i opustosenosti. Tempo života je takav, da nam stalno nedostaje vremena. A život prolazi. Ne smemo ni da se upitamo sta je cilj i smisao takvog života. Zato se i molimo za izbavljenje od pustoši, besmislenosti, opustosenosti duše. 
U molitvi se danje moli zaštita od uninija i vlastoljublja. 

Šta znači reč uninije. A. Smeman kaze: "Svako je od nas, bez sumnje, iskusio tu čudnu malaksalost duše, tu neobjašnjivu tugu koja se neočekivano javi u duši i sobom proguta sve oko sebe, te nam sunčan dan postaje sumračan, prazan i besmislen. ...Osećamo da nam "malaksava biće "... Dušom ovladava neki čudan sumrak. To je nalet uninija. Branimo se svakojako od takvog stanja, gušimo ga u sebi, a ono ćuti, vreba iz prikrajka i čeka pogodan čas." Kad molimo za izbavljenje od uninija, to nije plod bespomocnosti i straha, već je izraz svega sto je čoveka dostojno; spremnosti da se takvom stanju pogleda u oči i od Boga traži snaga da se savlada. 

 

Vlastoljublje ne označava samo želju za političkom vlašcu, već podredjivanje svih i svega sebi. To je mišljenje da su svi tu radi "mene", "moje koristi", "mojih interesa", odnosno, odredjenog čoveka, pojedinca, kao najviše i jedinstvene vrednosti, više od svih drugih.

 

Zasto se molimo da ne zapadnemo u praznoslovlje? Pitamo se šta je tu tako strašno, pa svi mi brbljamo, ćaskamo, ponekad psujemo. Ali u Jevandjelju stoji: "A ja vam kažem da će za svaku praznu reč koju kazu ljudi dati odgovor u dan Suda" (Mt12,36). Nisu reči naivne i bezopasne. Rečima se iskazuje dobro, lepota i mudrost, ali se rečima sve to i rusi. Zatrovane reči potiču iz zatrovane duše, a kako se reč širi, tako se i otrov rasprostire. "Današnje vreme globalne komunikacije je vreme praznoslovlja, koje nas otupljuje, uliva tudje ideje i misljenja i prisiljava nas da mislimo da su to naše sopstvene misli i stavovi." (A.S.) Za hrisćanstvo je dar reči - božanski dar. Jer je čovek slovesno (svesno) biće, koje se upravo svojom slovesnošću razlikuje od beslovesnih životinja. I sam Bog se naziva Logosom, odnosno Slovom, Rečju. "U početku beše Logos i Logos beše u Boga i Logos beše Bog" (Jn1,1). Zbog velike i tvoračke sile reči, hrisćanstvo se užasava prazne reči, praznoslovlja. Ima li ikoga ko ne bi sve dao da nekada nije izgovorio nesto. Ali izrečena reč se ne može poništiti. Zato se Velikoposnom molitvom sv. Jefrema Sirina i moli: "Ne daj mi duha lenjosti, uninija, vlastoljublja i praznoslovlja". Očišcenjem duše se obnavljaju i reči, a tako se obnavlja i sav život čovekov. Ne treba se dakle truditi i govoriti visokoumnim frazama, jer je to isto praznoslovlje, već treba govoriti mereći svaku reč merom pravde, istine i dobra. 

U Velikoposnoj molitvi sv. Jefrema Sirina, molimo se Bogu najpre da nas izbavi, odnosno, da nam ne da duh lenosti, uninija, vlastoljublja i praznoslovlja.

A šta molimo da nam Bog da? 

Duha celomudrenosti, trpljenja i ljubavi.

 

Celomudrenost je divna stara, skoro sasvim izgubljena reč, ciji smo smisao zaboravili. Danas se pojam celomudrenosti upotrebljava samo kad se misli na telesnu čistotu, nasuprot razvratu i razuzdanosti. Ali to je tek jedan delić njenog značenja. Ona je sastavljena od dva pojma: celovitost i mudrost. "Tom rečju je izraženo hrišćansko shvatanje i ogled dobra, odnosno dobrog, pravednog i istinitog života kao celovitosti ličnosti i otuda kao mudrosti. Celovitost je ono što je suprotno zlu koje je uvek raspad, razdvajanje, cepanje i razaranje prvobitne celovitosti i otuda udaljavanje od mudrosti ... Zato duh jeste upravo ta celovitost koja sobom obuhvata sav život, taj povratak životu kao celovitosti, ta radost ponovo pronadjene celovitosti, tj. mira i harmonije duše, uma, srca i tela - radost mudrosti, radost celomudrenosti."(A.šmeman) 

 

Smirenoumlje nije ponizno smirenje, pojam koji savremenom čoveku može zazvučati kao nešto što upućuje na ropsku pokornost. Hrisćansko smirenoumlje je ukorenjeno u osećanje beskrajne dubine života, odnosno, bogopoznanja. Ljudi imaju stalnu potrebu za samohvalisanjem, isticanjem sopstvenih vrednosti, za gordošću. Naš život je ograničen opštim egoizmom, sebičnošću, zaslepljenošću spoljašnjim sjajem, ili silom i moći. " Taj duh samohvalisanja od vrha do dna prožima ne samo politički i državni, već lični, profesionalni i društveni život. Ljudima istinskog dobra, istinske mudrosti i istinskog života gordost uopšte nije potrebna"(A.š.), jer nemaju potrebu da se iza reči ili laskanja skrivaju, i zato su oni smireni. Hristos je govorio:"Naučite se od mene, jer ja sam smiren srcem". Tako se u celovitosti otkriva istinska mudrost - celomudrenost, a iz smirenja prosijava pravi odnos prema sebi i svetu - smirenoumlje. 

Sledeci deo molitve govori o duhu dugotrpljenja. I pitamo se: dokle i čemu trpljenje? U čemu je tu vrlina? Zato tako nešto tražimo? 
Ovakvim pitanjima neosetno prelazimo na drugu stranu, koja hrisćanstvu najviše zamera i okrivljuje ga bas zbog učenja o trpljenju. Ako je dobro samo tamo negde, čemu ovde uopste živeti? Pasivnim odnosom se ljudi mire sa zlom i svakodnevnim nepravdama, kažu oni. A greše. Potpuno pogrešno misle oni koji tako govore. U hrisćanskoj veri se pod dugotrpljenjem podrazumeva prava vera, poverenje, ljubav. Dugotrpljenje je potpuno suprotno pasivnom trpljenju, onom stanju kada se čovek potpuno predaje i odustaje od svega, opravdavajući to rečima:Ništa mi drugo nije preostalo nego da trpim. Protojerej A. šmeman to ovako objašnjava:" Dugotrpljenje je, pre svega, sam Bog u nama koji nije digao ruke od nas U osnovi hrisćanskog dugotrpljenja ne nalazi se pasivna ravnodušnost prema zlu, već - ma kako to čudno zvučalo - upravo krajnje aktivno osećanje poverenja u čoveka".

 

Bez obzira koliko čovek pada i neprestano izdaje ono najbolje u sebi,hrišćanstvo nas uči da verujemo da zlo nije čovekova sustina. Vera da čovek može ustati iz blata u koje je pao, i da se može vratiti svojoj bogolikoj suštini, je vera u silu i pobedu dobra u čoveku. Dugotrpljenje dolazi iz ljubavi i duboke vere da je dobro jače od zla, ljubav od mrznje, a život od smrti. Znači, smisao dugotrpljenja je molitva da ne posustanemo u veri i da se nikada ne prepuštamo osećanju da nas se ništa ne tiče i da ravnodušno gledamo na sebe i svet oko nas. 

Poslednji dar za koji se molimo je dar duha ljubavi. Sve molitve u osnovi imaju upravo traženje ljubavi. "Kada se molimo Bogu da nas oslobodi od lenjosti, uninija, vlastoljublja i praznoslovlja, mi Mu se ustvari molimo da nas oslobodi od svega onoga sto prestavlja prepreku ljubavi, što ne dopušta ljubavi da udje u naše srce? 
Celomudrenost, smirenoumlje i dugotrpljenje predstavljaju osnovu i koren za razrastanje ljubavi. jer nije ljubav samo dar Božji, već je ljubav sam Bog koji ulazi u naše srce.Ljubav je skriveni pokretač našeg života i njegov cilj. Sve što živi, živi ljubavlju, sve je ka njoj usmereno i mi ljubavlju dolazimo do poznanja da naš Bog jeste ljubav".(A.š.) 
Molitva koju sam mehanički izgovarao, ne shvatajući smisao i sustinu, prosijala je kroz tumačenja starih, divnih reči molitve, koje u sebi čuvaju svu lepotu i punoću vere. Kao što ispod patine, prljavštine i naslaga vremena uvek prosijava, ne rdjajući nikad, topli sjaj čistog zlata.


 

http://www.manastir.se/index.php?option=com_content&view=article&id=85:2010-02-25-14-14-12&catid=17:2010-02-23-16-00-19&Itemid=17 

Радуј се, Нектарије, велики Архијереју Божји!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 year later...
  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...