Jump to content

Neobični Beograđani: Aleksandar Ninković - od vojnog stručnjaka do vatikanskog doktora

Оцени ову тему


Guest - . . .-

Препоручена порука

  • Гости

Иначе члан нашег форума :) https://www.pouke.org/forum/user/6360-midrash/

 

 

Aleksandar Ninković, Srbin, katolički sveštenik: Nije tačna misao da „ko nije pravoslavac, nije ni Srbin“, kaže čovek koji će, kada izađe ovaj broj, doktorirati u Vatikanu

 

otac-alaksandar-ninkovic-01_620x0.jpg

 

ČUDNI su putevi Gospodnji... Tim rečima počinjemo razgovor sa obrazovanim i pobožnim čovekom, ocem Aleksandrom Ninkovićem, kojem smo uspeli da „ukrademo“ malo vremena dok je spremao doktorsku tezu koju uskoro treba da brani u Rimu.

Ninković je katolički sveštenik, ali odmah na početku nam skreće pažnju na to da je veliki srpski patriota, i ističe najvažnija nečela kojima se rukovodi.

- Nisam ja jedini Srbin u katoličkoj crkvi. Samo ovde u Beogradu imam trojicu kolega - počinje priču za „Novosti“ Ninković.

- Prvo što ističem jeste da smo prvenstveno ljudi, hrišćani i Srbi. To je valjan redosled, svaka druga kombinacija je loša.

Neobična životna priča ovog čoveka počinje tako što je završio Vojnotehničku akademiju u bivšoj Jugoslaviji, u Rajlovcu, u okolini Sarajeva. Zatim je radio kao oficir, koji je vodio računa o helikopterima u Mostaru. Pred rat devedesetih godina napustio je JNA.

- Ljudi sa ovog podneblja su ponekad zatvoreni u balkanske aršine i definicije - kaže otac Ninković. - Naučili su na podele na Istok i Zapad. Mnogi su odrasli kao ateisti, a onda doživeli susret sa Bogom tamo gde nas on nađe.

SRBI KATOLICIPrema mišljenju Ninkovića, u prvim vekovima kada je hrišćanstvo nastupalo na naše prostore, bili smo orijentisani i ka Istoku i ka Zapadu. 
- Zaboravljamo da je Sveti Sava krunu doneo iz Rima, sa papinim blagoslovom. Posle podele Crkve zaboravili smo da je veliki deo Srba bio okrenut Rimu. Ninković pominje samo neka imena koja su vezana za Srbe koji su bili privrženi zapadnom obredu. Imenuje Ivu Andrića, Ruđera Boškovića, Josifa Pančića...
- U doba cara Dušana srpsko društvo krenulo je ka Istoku - podseća Ninković.
- On je hteo da dominira vizantijskim prostorom. Posle toga, objektivno, dok su Turci dominirali, Srpska pravoslavna crkva bila je jedini način da se narod očuva pod osvajačima. Tako su se utvrdili pod hrišćanstvom. Istovremeno, praktično smo odbacili deo srpskog korpusa u Dubrovniku i Bosni. Tada je krenula izreka: „Ko nije pravoslavac, nije ni Srbin“. Ja mislim da to nije tačno.

Otac Aleksandar Ninković priča kako je njegov brat bio kršten u pravoslavnoj crkvi, da bi kasnije poželeo da bude katolik. On ga je i upoznao u Zemunu sa ocem Markom Kuroltom.

- Taj predani sveštenik otvorio mi je samostansku biblioteku i ušao sam među knjige sa kojima sam se zbližio - nastavlja naš sagovornik. - Čak sam sa prijateljima devedesetih godina stvarao preteče prvih internet foruma i kroz razmenu elektronske pošte nailazili smo na vrlo toplu i iskrenu komunikaciju. U to vreme u pravoslavnoj crkvi to niko nije želeo da radi, a tadašnji zemunski župnik Antun Kolarević svake nedelje objavljivao je po četiri strane teksta.

Kako objašnjava otac Aleksandar Ninković, „tražeći odgovore za pitanja koja je imao, pokušavajući da ostvari saradnju sa pravoslavnom crkvom, ušao je u katoličku“.

- Ta vrsta duhovnosti više mi je odgovarala - nastavlja ovaj sveštenik. - Hteo sam i da upišem pravoslavni Bogoslovski fakultet, ali mi je to bilo previše skupo. U to vreme radio sam u „Loli“ kao sistem-inženjer, ali sa tim primanjima nisam mogao da ostvarim svoje želje. Tada sam saznao da u Novom Sadu postoji Katehetsko-teološki institut Subotičke biskupije i odlučio sam da odem tamo.

Po okončanom školovanju, Ninković odlučuje da nastavi studije u Segedinu, u Mađarskoj.

- To je bilo svima neobično, a delovalo je i nemoguće, budući da nisam znao ni reč mađarskog jezika - kroz osmeh se seća naš sagovornik. 

- Nadbiskup Perko mi je dao blagoslov, prekrstio se tri puta, ali mi je kasnije priznao da se nije nadao da će ovaj put doneti rezultat. Rekao mi je: „Poslao sam vas, ali nisam mislio da ćete uspeti.“ Ali ja sam znao: Kad te Bog pozove, on ti da i snagu.

Uzgred, Ninković pominje i da mu je jedan brat franjevac dodatno podgrejao ambicije kroz pitanje „Zašto ne odeš u Segedin, tamo svi znaju srpski?“

MUZIČARMUZIKA je bila strast Aleksandra Ninkovića pre nego što se posvetio svešteničkom pozivu. Skromno tumači to vreme, pozivajući se na Đorđa Balaševića i njegove reči kako „postoji razlika između muzičara i muzikanata u tome što se ovi drugi viđaju sa notama, lepo se pozdrave i nastave dalje, svako svojim putem“. - Imao sam svojevremeno bend sa prijateljem Goranom Miljkovićem - seća se Ninković. - Istini za volju, nismo bili mnogo uporni. Dobili smo čak i prostoriju od kućnog saveta na Novom Beogradu gde smo vežbali sa bendom. Krenuli bismo od bluza, a onda, posle tri takta, nastavili nešto po svome. Kasnije smo to zvali „vrti do smrti“.

 

- Niko ga nije znao - kroz osmeh govori otac Aleksandar.

Ovaj neobični čovek završio je studije koristeći tipičan srpski inat, jer je diplomirao godinu dana pre svojih mađarskih kolega, koji su učili na maternjem jeziku. Čak je objavio knjigu na tom jeziku „Sinopsisa evanđelja“.

Ninkovićevo ponašanje je blago iznenadilo i njegovog oca Branislava, koji je bio vrhunski inženjer u Vojnotehničkom institutu, i koji je radio na projektovanju naših tadašnjih elitnih aviona „galeb“ i „orao“.

- Čudili su se, jer sam kao dete bio prilično lenj, a onda sam se posvetio ovom pozivu i to ih je sve zapanjilo. Bio sam u stanju da dolazim na mise iz Sremčice do Zemuna, a kasnije da jurim na posao u pančevačkoj „Utvi“, pre nego što sam prešao u „Lolu“. Ali, bio sam čvrsto rešen da istrajem na putu kojim sam krenuo.

Kada priča o tome kako su Srbi katolici veoma retki, i kako su se mnoge stvari kroz istoriju menjale, naš sagovornik priča kako „okamenjeni mozgovi ne razumeju suštinu hrišćanstva“.

- Ko krene ovakvim putem mora da ima problema. Danas postoji mnogo fanatika koji ne prepoznaju ni sebe. Ko u sebi ne prepozna čoveka, neće ga prepoznati ni u drugima. Samo Bog prepoznaje svakog.

Ninković govori kako je svako „skrojen“ na svoj način, a da Bog kroz slobodu pušta naš sopstveni izbor.

- Kada odškrinete vrata, Bog nađe način da ih do kraja otvori. Kažu ljudi kako prošlost ne postoji. Suština je ovakva: današnjica određuje budućnost, koja posle postaje prošlost, onakva kakvu smo je sami isplanirali. 

 

 

Новости.рс

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Најискреније честитке Мидрашу. :aplauz:

Потпис:

Надање је моје- Отац;

Прибежиште моје- Син;

Покров мој- Дух Свети;

Тројице Свесвета, слава теби.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Sta je ovog coveka nateralo da prihvati Katolicanstvo,jer zaista kao neko ko je na akademskom nivou upoznao Pravoslavnu teologiju,zelim da shvatim ,ali nemogu. Mislim da smo tu mi krvi .Da se razumemo nemam nista protiv ovoga samo bih zelo da shvatim . 

 

Mislimn  da bih licno vrlo tesko prihvatio neko drugo religisko ucenje, bilo koje. Na akademskom nivou ,a verujem da je ovaj divan covek tako prihvatio Katolicanstvo, Pravoslavlje je u akademskom delu daleko nadmocnije od Katolicanstva (ozbiljna Teologija ,izuztnost i jasnost u izrazu,plasticni dokaz svega sto je u teoriji ...)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Pomaze Bog 

 

U smislu tumacenja nekih plasticnih i cisto tehnickih analzia svakako da protestanstko katolicka teologija prednjaci u svemu.To bar nije sporno ,lingvisticke analize,,erminevtika pa donekle i istorija biblije su na jednom zavidnom nivou obradjeni .Ali ja nisam Pravoslavan jer sam fasciniran istorijom ,biblijom (u tehnicko lingvistickom smislu ).Vec zbog drugih razloga koji se ticu Patrologije,Dogmatike i zivota Crkve  (istocna ili zapadna pa pogledaj o cemu pisem) 

Recimo nikada ne bih uzeo bibliju i rekao vau koje tumacenje mora da je ova Crkva istinita jer njeno tumacenje je bilo skupo i na vrlo visokom naucnom nivou. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Iskrene cestitke!

 

 прича како је Православље на академском нивоу далеко надмоћније, може само да се окачи мачку о реп.

 

:Viannen_loungelizard: nego sta!

What on earth can you do with a degree in theology?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ajoj :)...Hvala na čestitkama, ali novine pišu svašta ;) doduše, nije baš netačno...ovih dana idem u Rim da sredim to oko doktorata, pa kad se vrnem onda ćemo da smislimo nešto oko čašćavanja  :4869:

 

A sad ozbiljnije ;)

 

Što se tiče teologije...Nebojša, niko nikoga ne tera, ali primetio sam da je odlična opcija u kojoj sam  se našao. Primetio sam da je dosta ljudi, koji odrastu u jednom okruženju zatvoreno za sve drugo. Sva druga mišljenja, pristupi, metodi su apriori pogrešni i loši. Ja se smatram srećnim jer sebi mogu da dozvolim i Istok i Zapad, i uzimam i od jednog i od drugog ono što je dobro i, koliko vidim, savršeno se lepo uklapaju. Politika me ne interesuje, i iako nisam baš neki teološki genija (za vožnju ;) ) baveći se Biblijom i teologijom svih ovih godina, sve je jasnije da se kola lome oko prevlasti - čiste ljudske - a najmanje (u mikronima) oko teoloških problema. Sujeta na sve strane, a ne bratstvo. Gde žeš bolji primer od ove poslednje nakaradne proslave Konstantinovog edikta - čak se ni tu nismo uspeli da pojavimo zajedno, već jedni drugima pokazivali ko je glavni i ko ume bolje :(...O da, naši su vama na liturgiju poslali jednog kardinala, čisto da se nađe, a vi nama protu niške crkve, čisto da se ne kaže da niko nije bio :(

 

No da ne otvaram raspravu :)

 

Sledećih par meseci se javljam iz Rima :) 8086.gif

Verbum Domini Manet in Aeternum!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Čestitam o. Midrašu. Taj ko tvori to što zbori uistinu je teologom Bogu milim. I jedna stvar na Ovo na videima je najstarija slovenska hrišćanska moltva na svijetu i nije na crkvenoslovenskom već na kolokvijalnom, svakodnevnom narodnom staromoravskom ili staročeškom jeziku, kakav se zaista govorio tada za vrijeme sv. Ćirila i Metodija na Velikoj Moravi.

Hospodine, pomiluj ny!

 

 

 

 

Hospodine Pomiluj Ny

 

 

 

 

VUS Pardubice - Hospodine pomiluj ny, Svatováclavský chorál (upr.Otto Albert Tichý)

 

 

 

 

Hospodine pomiluj ny - rap by Hany

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Све најбоље, Мидро, јави како је у Риму!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Честитке оцу Александру!

Баш је лепо и за нас православне, као и српску теологију генерално, што ћемо овде имати још једног доктора хришћанске теологије.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Све најбоље, Мидро, јави како је у Риму!

 

Јел` има оборина?

 

Шала мала! 

 

Жив и здрав био Александре на многаја лета!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Vitgenstajn pise da je osnov problema covencanstva nerazumevanje u tehnickom smislu. 

Pokusacu da plasticno objasnim "Akademski" nema veze sa ,zanatom (jezicko istorijska analiza tekstova ) .

Akademski znaci sv Marko Efeski, sv Maksim ...itd Ukoliko zaviris u radove ovih ljudi videces da oni nisu savrsene "zanatlije"vec gromade i velicine. Njihov akademski rad je izuzetan ,ali nije plastican i nije do detalja ispracen neki tehnicki detalj ili pravilo. 

 

Nekada se pojavi fudbaler koji je jednostavno mnogo bolji od drugih ,on igra po pravilima ali ih nadilazi jednostavno kada ga gledamo fudbalska pravila postaju manje vazna .

Apostol Pavle pogledaj samo sta radi sa gramatikom Grckog jezika ,kasapi je ,ali njegov izraz nadilazi sve tehnicke odredbe jezika . 

 

U tom smislu Pravoslavlje je superiornije.Iznosim jasnu i nedvosmislenu tvrdnju da onaj ko je proucavao Pravosljavlje u punoci Akademskoj (ne zanatskoj) tesko ili nikako moze preuzeti i preci na nesto drugo . I ovaj svoj stav sam u stanju da branim zivotom .

 

 

U putpunosti postujem rad i  izbor doktoranta Aleksandra ,samo zelim da razumem .Mozda ja gresim mozda previse licno i pristrasno doizivljavam Pravoslavlje ali zaqista me intersuje . Da li si tamo brate Aleksandre ,zato sto ti je bolje zato sto te je neko prihvatio ili zato sto si nasao istinu .I Ukoliko je to tako voleo bih da vidim gde ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...