Jump to content

Srbi ponovo slave boga Peruna

Оцени ову тему


Препоручена порука

Па добро то ти је за Византинце било оно као егзотика...природа, далеко од буке и грацког загађења.

 

ma smrad svuda, ja mislim da su padali u nesvijest dok se nisu navikli,

to je stvarno mučeništvo za vjeru, evo još jedna scena iz tog filma o njima

 

Cyril-a-Metodej__S4B7035-550x366.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

I meni je Hari Poter bio jedna od prvih knjiga koje sam citao,(mogu reci i poslednjih,slobodno).Procitao sam 5 delova,i onda je krenulo da me smara zato sto je prica postala previse u psiho-horor fazonu,izgubila je onu bajkovitu car koju su imali posebno prva dva dela.
sve u svemu,ne vidim u njima nista lose posebno,te price da uticu na psihu i slicno,to su neke krajnosti koje zavise od mentalnog sklopa samim citalaca.Na primer,jos jedna knjiga koja je na mene ostavila lep utisak kad sam bio dete je "Amos Daragon,nosilac maske".I ona je u slicnom fazonu.
Sto se tice tih prica o podsvesnim porukama,uticaja na psihu i slicno,postoje ljudi koji u ama bas svakom crtacu nadju nesto satanisticko,to je po meni preterivanje.
Jedini crtaci koje nikada nisam razumeo i za koje uistinu mislim da su losi jer sam vidjao reakcije neke dece koje su gledale te crtace,su oni japanski borbeni.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  Pa uvek je tako kad se ekranizuje  literalno delo....jer kad citas  ti svojm mastom gradis neku svoju viziju tih likova ,mesta i slicno....a ekranizacija je tudja interpretacija .....

Slažem se .Ali ono što je prikazano na filmu je samo radnja...jer niko nije mogao da naslika emocije,ni neizvesnost koju imaš dok čitaš....tužan si i srećan u isto vreme...a tužan zato što knjiga ima kraj.Sa filmom je nešto drugačije,rekla bih da je osiromašen.

:351780:

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Zanima li vas kako izgleda tačno ta crkva u kojoj su sv. Ćiril i Metodije držali liturgiju? Evo ovako, ostali od nje samo temelji. A ta druga crkva među suncokretima je jedina cijela crkva sačuvana iz doba sv. ćirila i Metodija. Riječi iz pjesme su iz najstarije zabilježene slovenske liturgija, muzika se nije sačuvala pa je komponovana nova ali riječi su tačno te kakve su bile iz doba sv. Ćirila i Metodija. To je najstarija zabilježena slovenska liturgija.

 

Krštenje kneza Bořivoja

 

Velkomoravský chorál

Čast oracii iz glagolskego misala,
iže davno napisan jest na Velike Moravie
i segda leži v Museu Ukrajinskej Akademii Nauk:

 

Cěsarьstvě našemъ Gospodi
milostьjo tvojejo prizьri
i ne otъdazь našego tuzimъ
I ne obrati nasь bъ plěn
narodomъ poganskymъ
Christaradi Gospodi našego
I že cěsari s otcemъ I sъ sventimъ dugomъь. Amin.

 

Цесарствие наше Господи милостий твой призри,
и не ѡтдай нашего тузим
и не обратій нас в плен народѡм поганским.
Христа ради, Господа нашегѡ,
иже цесари с Отцом и с Светим Духом.

Cesarstvie naše Gospodi milostij tvoj prizri,
i ne otdaj našego tuzim
i ne obratij nas v plen narodom poganskim.
Hrista radi, Gospoda našego,
iže cesari s Otcom i s Svetim Duhom

 

Mass 20 from the Kiev Folia, the oldest preserved text in Old Church Slavonic from the 10th century; written in the Glagolitic alphabet.

Translated from the Latin original:

ITEM ALIA MISSA

Rege nostras domine propitius voluntates, ut nec propriis iniquitatibus implicentur, nec subdantur alienis. Per Dominum nostrum Jesum Christum Filium suum qui cum eo vivit et regnat in unitate Spiritus Sancti Deus per omnia sæcula sæculorum. Amen.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ovo sam postavljao na slavistici ali ko nije još stigao vidjet može to sada. staroslovensko selo - arheoskanzen Berlin, ovako tačno je to izgledalo tada kad su sv. Ćiril i Metodije tamo stigli, ne u Berlin već na Moravu. A Berlin se tada zvao Branibor i bio naseljen Slovenima, dan danas je tamo cistercitski manastir koji se zove Chorin od slovenskog naziva sela u blizini, Korin tj. Korjen - misli se od drveta: Video je napravio naš jedan kolega slavista s kojim se lično poznajem.

 

http://de.wikipedia.org/wiki/Kloster_Chorin

 

Museumsdorf Düppel-Berlin

Dole u komentarima vidim da se nekakav Njemac buni da to nije bilo isključivo staroslovensko već mješovito staroslovensko-germansko selo. To je moguće, u to doba je već poćela ta germanska ekspanzija na sjever. Neka sela su bila čisto germanska, neka čisto slovenska a neka miješana, nešto slično onom kako to imamo danas u BiH.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Mali muzički intermeco. Svirači na videu su obučeni najsličnije tome kako su hodali obučeni stari Sloveni - s tim obaveznim pregačama i s dugim košuljama do gležanja koje su poslije zamjenjene širokim hlačama a primaš - violinista ima tu ispravno dugu kosu s repom kakva se nosila tada na Moravi kad su sv. Ćiril i Metodije tamo stigli misionarit:

Cimbálová muzika Friš Ostrava - Viaže mamka, moravska/slezska narodna muzika

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Direktnim potomcima Velike Morave i ćirilometodske misije među Slovenima su danas: Moravani, Slezani, Česi i Slovaci. Na ovom videu ćete vidjet također jednog izvođača koji je obučen tačno onako kao nekad stari Sloveni, taj s tom prostom bijelom košuljom bez ukrasa i sa plavom pregačom, ta druga dva momka nemaju tako staru nošnju, ta je nešto "modernija": Radi se folklornoj grupi koja izvodi folklor različitih regiona Slovačke, zato su tamo te nošnje malo različite:

FS Vršatec - Dolu cintorínom

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ovo im je bio plemenski šaman, žrec, taj se baš s njima nije nešto podnosio.

 

207257_338860029549395_1494124761_n.jpg

 

 

Овај вам је бре неки Србин, види какву је вучину натако на главу.

 

А неки је манекен чини ми се, мора да је са Пинка, приде није плав него нако српски и козачки црн.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Да није онај зли Рус-Раде Шербеџија ?

Или Гандалф д Греј!!??    :.mislise.  :.mislise.  :.mislise.  4chsmu1

Благо онима који плачу, јер ће се утjешити; (Матеј; 5,4)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Tačno ovako je to izgledalo na Moravi kad su tamo došli sv. Ćiril i Metodije, plemićke kuće su bile nešto malo bolje. Sad vidite u šta su oni došli iz onakve Vizantije propovijedat Jevanđelje i misionarit - isto ko među Indijance:

 

6046_3652828014f4381cf28120.jpg

 

U jednoj toj kući ih je živjelo obično oko 10 odraslih, 20 djece sitne sve i sa kokošima,

prasićima i ostalim domaćim životinjama zajedno. Tada je to tako još bio običajj, smrdjelo to tamo, omg.

Sta hoces sa ovim da pokazes, da mnogobozci znaju jedino za blatnjave kolibe i nikad nikakvu civilizaciju nisu izgradili?

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...