Гости Guest Написано Октобар 12, 2010 Гости Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 Martirije, hajdemo sada na po jednu vrucu.... :bla: Опет сам закаснио , хвала на потиву! Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Октобар 12, 2010 Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 Мартирије, мораћеш да се моторизујеш... , да стигнеш свуда... :bla: Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Гости Guest Написано Октобар 12, 2010 Гости Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 а знаш као кућа-посо,посо-кућа :bla: па кад се стигне онда Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
marina Написано Октобар 12, 2010 Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 sada mi se stvarno pije vruca....hm...moramoda smislimo nesto..... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Октобар 12, 2010 Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 sada mi se stvarno pije vruca....hm...moramoda smislimo nesto..... Једино вечерас када се сви окупимо... 0102_laugh Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Гости Guest Написано Октобар 12, 2010 Гости Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 sada mi se stvarno pije vruca....hm...moramoda smislimo nesto..... Једино вечерас када се сви окупимо... starece 0102_laugh може,може,пратићу дешавања поред постављања цркава.Ја сам поставио свега из 2 епархије,а има још 36. eheeeej Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Анастасија Написано Октобар 12, 2010 Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 sada mi se stvarno pije vruca....hm...moramoda smislimo nesto..... Једино вечерас када се сви окупимо... 0102_laugh starece eheeeej https://www.pouke.org/forum/public/style_emoticons/default/dada.gif “There are four questions of value in life... What is sacred? Of what is the spirit made? What is worth living for, and what is worth dying for? The answer to each is the same. Only love.” Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
marina Написано Октобар 12, 2010 Пријави Подели Написано Октобар 12, 2010 0102_laugh starece eheeeej Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
gloria west Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Odajem počast kafi kao napitku i njenom socijalnom i svim ostalim značajima u svakodnevnom životu, ali ova tema biće posvećena samo čaju....Ja kao konzument čaja želim da vam ispričam nekolio pričica o čaju. O otkriću čaja, o vrstama o načinu spremanja i pijenja i o nekim kulturama čaja...Nadam se da će vas ova moja priča zaintrigirati da mi se sledeći put pridružite na jednoj šolji ili čaši ovog (za mene) čarobnog napitka ... Biljnog, voćnog, crnog ili možda zelenog...Za početak klasika. Japanska ceremonija pripremanja čaja... Ovaj video sigurno ne prikazuje potpunu lepotu japanske ceremonije ali ja nisam uspela da nadjem verziju koja to boje prikazuje... Oprostite mi. I oprostite dragi Japanci za ovu losu verziju... 8086.gif Moram jos da dodam i komentar moje sestre koja je kroz njenje studije japanskog jezika upoznata sa pravom lepotom japanske ceremonije čaja:3 minuta pranja sudova jer je ostalo prljavo od prosli put, 2 minuta za pravljenje caja, pa jos 4 da opet opere sudove i opet nije uradila kako treba(malo humora nije na odmet ) Иван Ивковић је реаговао/ла на ово 1 omnea mea mecum porto Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Овај ми је омиљени... Попијем га изутра, а онда кафу... И, напред... 0409_feel Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
gloria west Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Koprivica ili nana??? Ako je nana ... malio ce da potraje ali imam jako interesantnu pircu o tome... 0409_feel omnea mea mecum porto Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Koprivica ili nana??? Ako je nana ... malio ce da potraje ali imam jako interesantnu pircu o tome... greengrin Ово је коприва, али занимљиво је то, што помешам коприву и нану из мог дворишта...и додам камилицу из кесице... 0409_feel Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дете Апокалипсе Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Ја најчешће пијем камилицу, могао бих рећи да ми је то омиљени чај. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
gloria west Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Koprivica ili nana??? Ako je nana ... malio ce da potraje ali imam jako interesantnu pircu o tome... 0442_feel Ово је коприва, али занимљиво је то, што помешам коприву и нану из мог дворишта...и додам камилицу из кесице... 0442_feel Upravo završavam priču o zelenom i crnom čaju. Onda ću preći na biljne čajeve a kasnije i na voćne... Prvo ću vam reći nešto o legendama i o istoriji čaja. Kasnije o biljkama a kada dodjem do čajeva lekovitih biljaka..nešto više o nani i ostalim biljkicama... Samo malo strpljenja.. potraja će... omnea mea mecum porto Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
gloria west Написано Мај 18, 2011 Пријави Подели Написано Мај 18, 2011 Legende o otkriću čaja Prema jednoj legendi je kineski car Shen Nung (2737-2697 god. posle Hrista) otkrio čaj. On je naime pio samo prokuvanu vodu. Jednog dana je u posudu sa vodom vetar navejao liske čaja, od čega je voda dobila zlatno žutu boju. Car probavši se odmah zaljubi u napitak da je posle toga zahtevao svakodnevno napitak sa listovima ove biljke. 319.gif Prema jednoj drugoj legendi (japanskoj legendi) je otkriće čaja vezano za Bodhidharma (495 god. posle Hrista). On je doneo Budizam u Kinu. Prilikom jedne meditacije je zaspao. Besan zbog toga je odsekao kapke i bacio ih na zemlju. Kapci su pustili koren i tako je izrasla prva biljka čaja. Jedan o potonjih budista je porbao liske ove biljke i otkrio da je njegov umor nestao. (japanski znak za Čaj - "Cha"- je isti kao i znak za kapke) 319.gif U Indiji je otkriće čaja vezano za sedmogodišnje misionarenje Darme u Kini. Prema toj legendi Darma je dao zakletvu da tokom misionarenja neće spavati, već će noći provoditi u meditaciji. Kada ga je nakon petogodišnjeg misionarenja stigao umor on je prilikom jedne šetnje kroz polje čaja žvakao liske čaja koje su ga potpuno razbudile. Zahvaljujući ovoj čudesnoj biljki proveo je buduće godine bez sna... 319.gif Istorija čaja Kina Istoriski je čaj još za vreme kinseske Han Dinastije (206 god. pre - 220 god. posle Hrista) zauzamalo posebno mesto u kineskom društvu. U to vreme je on korišćen u medicinske svrhe (kod umora, glavobolje, kod slabe koncentracije, reume ili kod oboljenja bubrega), u ishrani ili je prinošen kao dar bogovima. U peridou izmedju 618-907 god. posle Hrista čaj postaje posebno popularan medju kineskim umetnicima tako da se ovaj period smatra početkom kineske umetnosti pripreme i pijenja čaja a vrhunac dostiže izmedju 960 i 1279 godine posle Hrista, kada su usavršeni procesi berbe, fermentacije, distribucije i pripreme čaja. Ipak tek u potonjem periodu čaj postaje i narodni napitak (ne samo viših slojeva društva). Čaj se pripremao iz praha zelenog čaja a po osvajanju Kine od strane Mongola počinje se sa danas uobičajno spremanje čaja i distribucijom crnog čaja (Crni čaj nastaje fermentacijom liskii zelenog čaja tj. zagrevanjem na pari liski čaja) . ( Ming dinastija 1368-1644) Sa promenom pripreme čaja menjaju se i promene posuda za pripremu čaja. Sve više u upotrebi je čajnik i porcelanske šoljice. U periodu između 1644 i 1911 godine je čaj pronašao svoj put iz Kine u pre svega zemlje Evope. Izmedju ostalog i ka Engleskoj. Japan Sve do prvog veka posle Hrista Kina je posedovala monopol nad proizvodnjom i prodajom čaja. U prvom veku čaj u Japan donose budistički monasi. Slično kao u Kini u Japanu su izprva samo monasi i carska porodica konzumirali čaj. Čaj je bio strogo čuvana tajna tako da su vrtovi u kojima je u kultivisana biljka čaja bili zaštićeni visokim zidovima. U 12 veku čaj počinu da konzumiraju i ostali slojevi društva (kao lek ili kao simbol za pripadnost jednoj plemenskoj porodici). Kroz povezanost čaja sa Zen budizmom i Tao (tzv.Put Čaja) nastaje japanska ceremonija čaja koja nije shvatana samo kao deo obrazovanja, već i kao spiritualni i duhovni proces sazrevanje jedne osobe. Pri tom se ceremonija čaja, koja je nastala u ovom periodu, ne sme shvatiti kao estetska igra. Murata Shuko je napoznatije ime ovog perioda, koji doprinosi usavršavanju samog estetskog izleda prostorije za ceremonij, kao i posuda za pripremu čaja. Imena koja se takođe vezuju za razvoj japanske ceremonije čaja su Takeno Joo i Sen no Rikyu. Evropa U 16 veku hršćanski misonari i moreplovci donose znanje o uzgoju i upotrebi čaja u Evropu tj. prvo u Holandiju (Amsterdam) . Holanđani ga prodaju dalje po Evropi: Englesku, Italiji, Francuskoj, Nemačkoj, Portugalu. U Rusiju čaj donose karavani Putem svile iz Kine. Osim samog čaja. Trgovci donose i kineske posude (čajnike i šoljice). Prve šoljice za čaj, kao i kineske, nisu imale drške. Engleska Čaj su u Englesku doneli Holandjani a kulturturu pijenja čaja na engleskom dvoru uvodi 319.gif Katarina od Brage, supruga engleskog Kralja Čarlsa II. Ona je kao miraz sa sobom donela čaj. 1669 Englezi počinji sa trgovinom (čuvena East India Company) i drže monopol nad čajem sve do 1833 godine. Trgovina sa Kinom je bila strogo regulisana. Pošto je strancima u tadašnju Kinu ulaz bio zabranjen, trgovina se odvijala u lukama. Trgovalo se isprva srebrnim novcem, kasnije opijumom što je dovelo do Prvog opijumskog rata, kada Kina zabranjuje prodavanje čaja za opijum a posle izgubljenog rata predaje Hong Kong engleskim vlastima. U 18 i 19 veku zahvaljujući znanjem botaničara koji su krišom u Kini saznali kako se uzgaja čaj, Englezi sade čaj na planzažama u Indiji. Što je svežiji čaj sa plantzaža stizao u Englesku to je bolja aroma ali i cena čaja bila. Mornari započinju da se utrkavaju (tzv. Tea Eaces), ko će prvi stići do Londona i "Mincing Lane" (ulice gde su se održavale aukcije čaja). Kapetan broda koji je prvi stigao do Londonske luke bivao je posebno nagrađivan. Kada je čaj počeo da se koristi u svim slojevima društva uvedeni su i posebni porezi na čaj. Nemačka Čaj u Nemačkoj prvi put pominje holandski doktor Dr. Cornelius Bontekoe, lični doktor Kurfursta Fridriha Viliema od Branderburga, koji ga i uvodi u nemačko društvo. Slično kao i u ostalim zemljama i ovde je čaj zbog visoke cene isprva bio samo privlegija visokog sloja društva. U 18 i 19 veku su poznate "literarne Čajanke" (literarische Teetische) koje je organizovalo plemstvo tadašnje Nemačke a na kojima su tada priznati umetnici predstavljali svoja najnovija dela (tako je Johana Šopenhauer, udovica Artura Šopenhauere organizovla ovakva sakuljanja). Gete je svoja dela pre svega predstavljao na ovakvim okupljanjima a kasnije tek objavljivao. U Nemačkoj tek početkom 20tog veka čaj počinju da konzumiraju i ostali slojevi društva. Dan posevno mesto u nemačkoj umetnosti pijenja čaja zauzima Istočna Frizija koja je još 1753 počela sa direktnim uvozom čaja. Da je čaj u ovom delu Nemačke postao tako popularan, može se objasniti i sa lošim kvalitetom vode koja se mogla samo u prokuvanom stanju piti. I ako je Kralj Fridrih II, Veliki, svojevremeno hteo Istočnim Frizma da zabrani pijenje čaja (jer po njegovom tumačenju su samo lenčarili i pili čaj), nije nikada uspeo. Zabrane se niko nije pridržavao a istočno friziska umetnost pijenja čaja je danas najrasprostranjenija u severnoj Nemačkoj a specijalna Istočno friziska mešavina čaja jako popularna. Rusija Sredinom 17. veka car Mihail I Fjodorov dobija od mongolskih trgovaca na 319.gif paketiće čaja. Tada počinje redovna trgovina čajem, koji su mongoli karavanima kroz Sibir donosili do Wolge. Ovaj čaj je bio boljeg kvaliteta nego oni koji su brodovima transportirani do Evrope. Izgradnjom pruge 1880 počeo je transport čaja vozovima. Amerika Holandjani su doneli čaj u Ameriku još 1650 godine. Rečnim putem je čaj prevožen u ostale delove, U samom Nju Jorku su organizovane takozvane "Tea Partys" na kojima je pre svega konzumiran zeleni čaj u prahu koji je bio pomešan sa raznim začinima. Bostonska čajanka ubrzala je početak rata za nezavisnost Amerike od Engleske. omnea mea mecum porto Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука