Претражи Живе Речи Утехе

"Jogi nema mesta u hrišćanstvu", stav je Sinoda Grčke pravoslavne crkve, nakon napisa da može da pomogne ljudima kao anstistres terapija u vremenu korona virusa i izolacije. IZVOR: GULIVER/GETTY IMAGES PLUS/ISTOCK/FIZKES "Pozdrav Suncu" i slični pokreti koji se praktikuju u jogi nisu nešto što bi hrišćani trebalo da rade, stav je uticajne Grčke pravoslavne crkve. Prema stavu Sinoda Grčke pravoslavne crkve, joga je "potpuno neprihvatljiva" za hrišćansko učenje i da ona "nema mesta u životima hrišćana", prenose grčki mediji. Vrh Grčke crkve diskutovao je na temu joge, nakon što se u grčkim medijima pisalo o tome kako joga, odnosno tehnike joge mogu da pomognu kao antistres terapija ljudima u vremenu pandemije korona virusa i merama izolacije. Stav grčkih arhiepiskopa je da je jova jedan od ključnih stubova druge, hinduističke religije i da bi je trebalo posmatrati kao "duhovnu stvar", a ne kao telesnu vežbu. Grčka pravoslavna crkva nije jedina koja se protivi jogi. U pojedinim delovima sveta nazivaju je "đavoljom rabotom", a 2008. godine vodeća islamska grupa u Maleziji ocenila je da bi joga mogla "negativno da utiče na muslimane" i da ih odvede na pogrešan put. Inače, Sinod Grčke pravoslavne crkve izjasnio se i protiv organizacija "Rotari" (Rotary) i "Lajons internešnl" (Lions international), čije skupove ne naziva "društvenim, već religijskim". https://mondo.rs/Info/Svet/a1333054/Grcka-pravoslavna-crkva-i-joga.html

HRVATSKE KOSOVSKE BITKE BITKA KRALJA TVRTKA Kosovo polje je oduvijek bilo pogodno mjesto za održavanje masovnih srednjovjekovnih bitaka. Na tom području održano je najmanje 10-ak velikih bitaka, od toga tri bitke vojski koje su predvodili hrvatski vojskovođe ili u kojima su bojovnici većinom bili Hrvati (poznata bitka kralja Tvrtka protiv Murata I. 1389., pohod Sibinjanin Janka – Janoša Hunyadia 1448. protiv Murata II. i 1831. pohod Huseina kapetana Gradaščevića (Zmaj od Bosne) protiv sultana Mahmuda II.), u kojima je hrvatska vojska redovito tukla brojniju tursku vojsku (osim u slučaju druge kosovske bitke Sibinjanin Janka, i to zbog izdaje srbskog despota Đerđa Brankovića, radi čega ga je Janko kasnije teško kaznio). Jedna od tih bitaka, na temelju koje su Srbi vrlo maštovito kreirali svoj nacionalni integracijski mit, održana je 15. lipnja 1389. a.d. između Hrvata i Turaka. Na hrvatskoj strani bile su vojska kralja Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja, Stipana Tvrtka I. Kotromanića (potomka značajne hrvatske obitelji Šubića) pod vodstvom vojvode dijela Hrvatske i Dalmacije Vladka Vukovića (moguće i Hrvoja Vukčića Hrvatinića), hrvatski vitezovi križari ivanovci pod vodstvom vranskog priora, hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana Ivana od Paližne te vjerojatno i jedinice mačvanskog bana Ivana od Hrvata (Ivaniša Horvata), kao i pripadne albanske i srbske čete Tvrtkovih vazala (uključivo i čete srbskog kneza Lazara) te manji broj međunarodnih snaga – Grci, Mađari, Moldavci, Poljaci i Česi, sveukupno od 40 000 do 70 000 bojovnika. Tursku vojsku vodio je sultan Murat I. i njegovi sinovi Bajazit i Jakub. Na strani Turaka bilo je ukupno od oko 60 000 do 140 000 vojnika. Sam sultan i njegov sin Jakub (po nekim navodima oba sina) pogibaju tijekom bitke. Jedan dio srbskog plemstva nisu bili hrvatski vazali, nego su bili je u vazalnom odnosu prema Turcima, pa su se borili na turskoj strani. Hrvatska vojska je bitku odradila rutinski, desetkovala turske snage i odnijela veliku pobjedu. Po primitku vijesti o toj velikoj hrvatskoj pobjedi nad osmanlijama na Kosovu polju, koju je kršćanskoj Europi pismom prenio bosanski kralj Tvrtko, u Parizu su zvona crkve Naše Gospe zvonila u čast velike pobjede kršćanske vojske nad Turcima. Uzprkos nedvojbenoj bojnoj pobjedi, Tvrtkov vazal srbski knez Lazar, iz nepoznatih razloga ili samo zbog lošeg vođenja bitke na svom dijelu bojištnice pretrpio je velike gubitke, koji su se značajno odrazili na daljni tijek srbske povijesti i Srbiju, do tad uglavnom hrvatskog, bosanskog ili ugarskog vazala, pozicionirali kao važnog turskog vazala i najvjernijeg turskog bojovnika protiv kršćanske Europe na prvoj crti, uglavnom protiv Hrvata, Bugara, Grka i Mađara. https://hrvatskapravoslavnacrkva.wordpress.com/2016/08/23/hrvatske-kosovske-bitke/