Milan Nikolic Написано Новембар 17, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 17, 2010 Опет, и ето већ по ко зна који пут, напомињем да су у историји Цркве, то јест у догађајима које спомињеш, били у оптицају богословске теме, као што је у случају са светим Марком Ефеским и другима. Дакле, проблем, данас, настаје када се постави питање шта сматрамо за богословске теме. Ако обратимо пажњу на теме које су покретали Марко Ефески, Максим Исповедник и слични њима, који су имали нарочити призив у епохи у којој су живели, видећемо да су то искључиво битне еклисиолошке теме које се темеље на тријадолошкој основи. Према томе, никаква питања календара, као и питања шта је ко радио, што у ствари представљају некакве трачарске приче (= бабске приче), нису била покренута у тим расправама које су Оци Цркве водили. Овим је јасно да позивање на свете Оце (од стране расколника), данас, када се расколници труде да докажу оправданост својих поступака, при чему ови не узимају у обзир главне богословске претпоставке, не само да није меродавно за прихватање тих речи као ауторитативних, већ излази на светлост дана да су ту у питању, заправо, проблеми патолошке природе. Није зато ни чудо зашто Црква снисходи таквима (расколницима), као онима који су духовно болесни. Наука верујућих каже: Апсолутан је само Бог Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
rogi Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 Опет, и ето већ по ко зна који пут, напомињем да су у историји Цркве, то јест у догађајима које спомињеш, били у оптицају богословске теме, као што је у случају са светим Марком Ефеским и другима. Дакле, проблем, данас, настаје када се постави питање шта сматрамо за богословске теме. Ако обратимо пажњу на теме које су покретали Марко Ефески, Максим Исповедник и слични њима, који су имали нарочити призив у епохи у којој су живели, видећемо да су то искључиво битне еклисиолошке теме које се темеље на тријадолошкој основи. Према томе, никаква питања календара, као и питања шта је ко радио, што у ствари представљају некакве трачарске приче (= бабске приче), нису била покренута у тим расправама које су Оци Цркве водили. znachi kanoni vaseljenskih i svepravoslavnih sabora i rechi svetih otaca su bapske priche? poshto se bave i te kako kalendarom, a o bavljenju pashom je bespredmetno prichati.ti izgleda uopshte pojma nemash shta je to anatema, da saborno bachena anatema (vaseljenska) nemozhe nikad da se skine, i ochigledno nisi svestan koliki je znachaj anateme u pravoslavnom uchenju. onaj ko podpadne pod anatemu prestaje da bude deo crkve i postaje "raskolnichna zadruga" kako je to srochio milash. dakle, nisu ziloti raskolnici, vecj je vaseljensko pravoslavlje to koje je pod anatemom i van crkve. sve vreme potencirash neku podelu na bogoslovske teme i "one ostale". odakle ti ta podela? ko ju je izmisli? koji sveti oci su prichali o takvoj podeli? koji sveti oce su ove "ne-bogoslovske" teme i prichanje o njima zvali bapske priche? cogito ergo deus est Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Sherlock H. Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 znachi kanoni vaseljenskih i svepravoslavnih sabora i rechi svetih otaca su bapske priche? poshto se bave i te kako kalendarom, a o bavljenju pashom je bespredmetno prichati.Kanoni Sabora nemaju dogmatski karakter.Postoji bezbroj kanona koji se danas ne poštuju,niti su se poštovali pre 1500 godina(npr.kanon Prvog Sabora koji zabranjuje da episkop prelazi u drugu eparhiju je bio bezbroj puta prekršen samo do Drugog Sabora).Koji kanon govori da je julijanski kalendar jedini "hrišćanski"? Domine, adiuva incredulitatem meam! Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Sherlock H. Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 I naravno da se moraju razlikovati dogmatska pitanja od pitanja koja se tiču unutrašnjeg crkvenog uredjenja. Domine, adiuva incredulitatem meam! Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Sherlock H. Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 I šta ti znači to da saborno bačena anatema ne može nikada da se skine?Jel to znači da raskolnik ili jeretik ukoliko se pokaje ne može ponovo da postane član evharistijske zajednice?Ili možda znači da oni i ne mogu da se pokaju,što bi nas neminovno dovelo do zaključka da nemaju slobodnu volju,sa kojim hrišćanstvo nema veze? A jedini od kojih sam čuo da se anatema ne može skinuti jesu ziloti,i to uvek spominju u vezi sa skidanjem anateme 1965. Domine, adiuva incredulitatem meam! Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
w.a.mozart Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 nesiguran ako si mu reko Zato kažem ti: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Milan Nikolic Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 Запањујуће је да се целокупна расколничка теологија своди на некакву теологију анатеме. Да ли има Живога Духа и да ли је Организам Христов ваљано устројен и да ли се догматска вера правилно исповеда, то више никога не интересује. Међутим, Цркву то интересује, и уколико расколници желе да са Црквом остваре дијалог, морају да употребе такав начин дијалога којим се једино може остварити међусобно поистовећење у уму Исуса Христа. Наука верујућих каже: Апсолутан је само Бог Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
rogi Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 Kanoni Sabora nemaju dogmatski karakter.Postoji bezbroj kanona koji se danas ne poštuju,niti su se poštovali pre 1500 godina(npr.kanon Prvog Sabora koji zabranjuje da episkop prelazi u drugu eparhiju je bio bezbroj puta prekršen samo do Drugog Sabora). Koji kanon govori da je julijanski kalendar jedini "hrišćanski"? u samoj krmchiji (pidalionu) je definisano koji kanoni mogu, a koji nemogu da se menjaju. kanoni koji anatemishu su u ovoj drugog grupi.Jel to znači da raskolnik ili jeretik ukoliko se pokaje ne može ponovo da postane član evharistijske zajednice?nepravi se naivan. ako se pokaje i vrati u crkvu, logichno da anatema nije vishe na njemu, ali takva anatema ostaje vazhecja doveka. ako bilo ko opet uradi to shto je zabranjeno pravilom koje anatemishe, on je anatemisan i cjao. "teоlogija anateme" (teofan zatvornik) : анатема је управо одвајање од Цркве, или искључивање из Њене средине, међу оне који не испуњавају услове јединства са Њом и почиње да мисли другачије од начина на који Црква размишља, другачије од обећања које су дали да ће мислити приликом придруживања Њој. Страшна је анатема. Остави своја зла мишљења. http://pravoslavni-odgovor.com/Crkva_Hristova/anatema.htm cogito ergo deus est Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Sherlock H. Написано Новембар 18, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 18, 2010 Ovo oko anateme ništa nije sporno.Medjutim kakve veze imaju kanoni sa kalendarom?Nijedan kanon ne govori o tome. Kanoni koji anatemišu odredjene jeresi jesu nepromenljivi jer se tiču dogmata,ali velika većina kanona nije takve prirode.A da li će važiti odredjeni kanon koji se tiče unutrašnjeg crkvenog uredjenja,odluka je na samoj Crkvi. Domine, adiuva incredulitatem meam! Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
rogi Написано Новембар 19, 2010 Пријави Подели Написано Новембар 19, 2010 petre, prvo- kalendar nisam pomenuo ja, ja sam prichao o pashaliji koja je odredjena kanonima vaseljenskih sabora i anatemisan je svako ko je promeni. drugo- ni to nije tachno, i ochigledno je da si samo prihvatio ono shto si prochitao sa nekih liberalnih sajtova a da nikada nisi lichno chitao shta pishu nikodim agiorit ili nikodim milash o kanonima. jedini kanoni koji mogu da se menjaju su disciplinarni. oni obuhvataju kanone koji se bave nachinom primanja jeretika u crkvu, epitimijama, vladichanskim katedrama i slichno. uzmi knjigu "da nam budu jasnija neka pitanja nashe vere" od patrijarha pavla, tom prvi, i prochitaj strane 42-57, i uvidecjesh (valjda) u kolikoj si zabludi po ovom pitanju. cogito ergo deus est Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука