TOR Browser, TOR Mreža, Deep web...Da li koristite?

[Дејан-Марковић]

https://tor.lugons.org

Tor ili engleski "The onion router",  u slobodnom  prijevodu znači anonimna mreža.

Tor je mreža virtualnih tunela koja ljudima i grupama omogućava da unaprijede svoju privatnost i bezbjednost na internetu.

Aplikacija PortableTor omogućava nam da pretražujemo internet anonimno sa javnih lokacija kao što su biblioteke, školski kompjuteri, internet kafei, javni terminali i internet “hotspots” konektujući se na Tor anonymous internet system.

PortableTor je besplatan, a korištenjem Tora onemogućujemo radoznale ili zlonamjerne osobe da detektuju i prate naše aktivnosti na internetu. 

Tor mreža je raspodijeljena prekrivajuća partnerska mreža dizajnirana kako bi se omogućilo anonimno korištenje aplikacija koje koriste TCP, poput pretraživanja interneta. Koristi TCP, odnosno TLS protokol.

Nakon što se povežete na Tor mrežu, možete bezbjedno da surfate internetom, a da vaš internet servis provajder (ISP), niti zlonamjerni korisnici ne mogu analizirati vaš internet saobraćaj.

Primjera radi, organizacije civilnog društva (OCD) koriste Tor da bi omogućile svojim radnicima da kontaktiraju svoje matične sajtove dok su u inozemstvu, bez obavještavanja svih oko sebe da sarađuju sa tom organizacijom.

Tor program se sastoji od dva elementa: Tor-GUI Vidalia i proxy server Privoxy. Kada ekstraktujete PortableTor i pokrenete ga, on će automatski pokrenuti dva  programa i povezati vas na Tor mrežu. Sve što treba da uradite je da se uvjerite da je vaš pretraživač podešen tako da koristi 127.0.0.1:8118 kao proxy i sav vaš saobraćaj će biti usmjeren na bezbjedan put kroz mnogo slojeva Tor mreže.

Između ostaloga, Tor, osim što je besplatan, on je i najčešće korišteni servis kada je u pitanju zaštita podataka na internetu.

Ukoliko je vaš internet provajder blokirao pristup pojedinim sajtovima, ili vam je zabranjen pristup pojedinim sajtovima i forumima od strane administracija tih sajtova ili foruma, Tor je efikasno rješenje koje vam omogućava pristup ovim sajtovima. 

Skriveni servisi koje pruža Tor daju korisnicima mogućnost da održavaju sajtove i ostale servise bez potrebe da otkriju svoju lokaciju. 

Tor aplikaciju (program) možete preuzeti na torproject.org.

Tor project – podignite svoju anonimnost na novi nivo

Objavljeno 3.01.2013. - autor Mesud Krupić - kategorija Internet , Sigurnost , Tips and Tricks

Ukoliko ste čitali članak “Korištenje online proxy-a“ u kojem je objašnjeno kako koristiti online proxy-e onda ste dobili mali uvid zašto bi tebali koristiti proxy. Onda će vam se svidjeti i ovaj članak.Radi se o tome kako postati anoniman i kako podići anonimnost  na još veći nivo. Članak će se bazirati na malom uvodu u Tor project.

Tor je softver koji se ne plaća i svi ga mogu koristiti. Služi za povećanje anonimnosti, te spriječava nadzor nad prometom koji vršite preko Interneta, a možete ga skinuti sa sljedećeg link-a. Dostupan je za Windows i za Linux te Mac. Članak neće obuhvatati konkretnije upute oko korištenje Tor-a, na vama je da pogledate i pronađete sve opcije koje ovaj softver omogućava, jer ih je zaista mnogo.

Tor nema klasičnu instalaciju već se fajl, koji se skine sa oficijelne stanice, eksportuje i aplikacija se pokreće direktno iz foldera u koji je eksportovan softver. Kada se pokrene Tor “liči” na nama svima poznati browser Firefox, ne da liči na njega već zapravo jeste Firefox sa određenim dodatcima. Prva stranica koja nam se otvori je stranica na kojoj piše da je Tor uspješno pokrenut i ispiše nam se “naša“ IP adresa, odnosno IP adresa koju nam je Tor dodijelio, koja je različita od naše stvarne IP adrese radi anonimiteta i zaštite. Ukoliko ste uspješno pokrenuli Tor, slijedeći prozor bi trebao da se pojavi na vašem ekranu u kojem imate mogućnost surfanja interneta i korištenja osnovnih funkcija Tor-a.

 

Isto tako, prije nego se gornji prozor otvori, pokrene se meni kao na slijedećoj slici.

 

Na ovom meniju se mogu vidjeti naprednije postavke za korištenje Tor-a.

Za Tor važi sve kao i za online proxy-e, s tim da ima još dosta dodatnih opcija, te se može kopirati na USB stick i koristiti gdje god poželimo. Autor članka nije napredni korisnik Tor-a, tako da još uvijek ima mnoštvo opcija za koje možda i ne zna ili o kojima ni ne može mnogo reći. Neke od mana koje je autor upratio jesu brzina, koja zapravo nije brzina, Tor je poprilično spor softver za surfanje, a druga mana jeste pomalo “težak“ način korištenja. Kada je u pitanju surfanje na većini stranica nema nekih većih problema, ali kada Tor dođe u dodir sa flash-om, zaustavlja ga, i ne radi to samo sa flashom, već sa većinom stvari koje bi mogle napasti naš računar. Tor je  ugasio dosta mogućnosti nekih stranica sam od sebe radi sigurnosti, ali čak i autor koji sebe smatra iskusnim u korištenju ovakvih i sličnih softvera naišao je na neke probleme i uz dosta rada tek stekao neke osnovne vještine u naprednom radu sa Tor-om (dopuštanjem određenih dijelova stranice da se učitaju i slično).

Kada surfate Internetom i potrebna vam je anonimnost, Tor je pravi izbor za vas. Ukoliko naučite koristiti većinu njegovih opcija na pravom ste putu da zaštite svoju privatnost i svoje podatke i nećete dopustiti da se vrši praćenje vašeg prometa. Mišljenje autora o Tor-u je da nije za svakodnevno korištenje, radi dosta isključenih opcija sa stranica, za koje se izgubi dosta vremena dok se podese da rade, te radi toga što je Tor spor. Tor autor koristi  samo u nekim slučajevima i kada želi da dostigne veliki nivo anonimiteta i sigurnosti.

Da li ste vi koristili ikada Tor, kako vam se čini, koristan ili suvišan, očekujemo vaše komentare?

Za one koji ne znaju, Deep Web predstavlja ogroman deo interneta koji nije dostupan putem redovitih pretrazivanja preko Google ili drugih pretrazivaca.
Pretraga na internetu danas se moze uporediti sa povlacenjem mreze po povrsini okeana. Iako veliki ulov moze biti uhvacen u mrezi jos uvek postoji bogatstvo informacija koje je duboko i stoga propusteno. Razlog je jednostavan: vecina web informacija je pokopana duboko dole na dinamicki generisanim stranicama, i standardni pretrazivaci ih nikada ne mogu pronaci.

Ovde su neke cinjenice o The Deep Web-u:
· Javni podaci o deep web-u su da je trenutno 400 do 550 puta veci nego sto se obicno definise World Wide Web.
· Deep Web sadrzi 7.500 terabajta podataka u odnosu na 19 terabajta podataka u povrsinskom webu.
· Deep Web sadrzi gotovo 550 milijardi pojedinacnih dokumenata u odnosu na 1 milijardu povrsinskog weba.
· Sezdeset od najvecih deep web stranica kolektivno sadrze oko 750 terabajta informacija - dovoljno za sebe da prelazi velicinu povrsine Web-a cetrdeset puta.
· Deep Web je najveca rastuca kategorija novih informacija na Internetu.
· Ukupan kvalitet sadrzaja na Deep Web-u je 1.000 do 2.000 puta veci od povrsnog Web-a.
· Deep Web sadrzaj je vrlo relevantan za svacije informacijske potrebe.
· Vise od polovine deep web sadrzaja nalazi se u topic-specificnim bazama podataka.
· Punih devedeset pet posto od deep web-a je javno dostupno (free).

Ono sto se nalazi ispod povrsine jesu hakeri, naucnici, dileri droge, astronomi, ubice, fizicari, revolucionari, vladinh agenti, policija, FBI i teroristi, otmicari, sociolozi, itd. Kao sto mozete videti spektar ide preko svih slojeva drustva.
Iako postoji tona loseg semena koji nastanjuju deep web, tu je i dobra strana ljudi koji zele prosiriti svoje podatke brzo i najcesce anonimno, kako bi izbegli pravne ili eticke posledice.

Da bi pristupili deep web-u koriste Tor Browser. To je dobra polazna tacka.

[ivona]

zanimljivo deluje mi kao u matrixu momenat

[ivona]

ne postoji zastita na internetu.

[ivona]

hhaha sjajno,ali ja ipak verujem da moz' da ne moze

[ivona]

ja ne verujem , ja znam da ne moze, bilo sta da im promakne.

doooooobro ako ti tako kazes

[Raymond Red Reddington]

Аналитика је саставни део сваког претраживача...

сада само зависи у које сврхе користе прикупљене податке..

интернет није место за анонимност...

зато тешко да тор то може да изведе...

 

а око дееп веба...

крипција је мајка...нема потребе да крстарите деловима интернета који нису здрави...

и наравно унплагд д интернет...и радите шта вам воља..

[w.a.mozart]

koristio sam kratko pa pobrisao... kolko mi je poznato, arhitektura interneta je takva da ništa ne može da promakne

[Raymond Red Reddington]

Па није њихов нет...

нулти провајдер можда...али он када прода пул адреса..ћаолина..

код њих су закони јасни...

 

а свакако...Србија може и своју мрежу да направи..са ограниченим изласком напоље...и физичким фајерволовима..да штите мрежу...

[Милан Ракић]

Између осталог наша војска има своју мрежу, управо према Рејмондовом постулату  из последњег пасуса горе...

[Raymond Red Reddington]

Одељење одбране у США је нека 10 рупа на свиралу у њиховој администрацији...

 

ја и ти користимо интернет...и шта ако неки США Армија гуштер сада види нашу преписку...пошто си активирао њихове ловце када си отворио АРПА пројекат линк...

шта ће да нам ураде..

апсолутно ништа...јер им се *** за нама...

[Дејан-Марковић]

Slojevito usmjeravanje (Onion routing)

Slojevito usmjeravanje je jedna od najviše korištenih tehnologija od strane anonimizacijskih mreža. Cilj slojevitog usmjeravanja je pružanje anonimne komunikacije između subjekata na mreži. Ova analogija se naziva po luku ( eng. onion). Svaki usmjerivač, kada primi poruku, on „guli“ jedan sloj takvog „luka“. To radi na način da koristi vlastiti enkripcijski ključ, te na taj način dolazi do potrebnih podataka za usmjeravanje ostatka podatkovne strukture. Ostatak koji je proslijeđen sadrži poruku i upute za usmjeravanje namjenjene za sve sljedeće usmjerivače. Posljednji usmjeriva, uklanja posljednji enkripcijski sloj. On također odredištu dostavlja izvornu poruku. U ovom poglavlju detaljnije ćemo objasniti način funkcioniranja ove tehnologije.

Upravo na onion usmjeravanju se temelji funkcionalnost Tor mreže. Govori se o tehnici pseudoanonimne (ili anonimne) komunikacije unutar računalne mreže koju su razvili David Goldschlag, Michael Reed i Paul Syverson. Onion usmjeravanje se temelji na miješanim mrežama Davida Chauma. Osim mješanih mreža, uključuje i mnoge izmjene, te nadogradnje ove tehnike. Najznačajnija je uvođenje koncepta onion usmjerivača. Cilj onion usmjeravanja je postići očuvanost privatnosti pošiljatelja i primatelja poruke, a ujedno i zaštitio sadržaj same poruke tijekom putovanja mrežom. Upravo to možemo postići korištenjem Chaumovih miješanih kaskada. Znači, poruka putuje mrežom preko niza posrednih poslužitelja ( eng. proxy server), a oni se o ovom slučaju nazivaju onion poslužiteljima, te na nepredvidljiv način usmjeravaju poruku. Ona se prije prijenosa među poslužiteljima kriptira. Na taj način se sprječava neovlašteno pregledavanje sadržaja poruke, tzv. prisluškivanje. Kao osnovnu prednost onion usmjeravanja se navodi činjenica da za anonimnu komunikaciju nije nužan ispravan rad svih poslužitelja preko kojih je ostvarena veza. Važno je naglasiti u slučaju da napadač ipak uspije steći pristup jednom, ili možda čak nekoliko, onion poslužitelja, i dalje animnost korisnika nije ugrožena. Poruke su u OR (eng. Onion Routing) mreži višestruko kriptirane, te je upravo zbog toga anonimnost nije ugrožena. U slučaju da se steče kontrola nad svim poslužiteljima, moguće je rekonstruirati put poruke OR mrežom.[CARNet, TOR-mreža za anonimnost]

Tor mreže za usmjeravanje koriste posebne podatkovne strukture ( eng. routing onions). Pomoću njih se uspostavlja veza za slanje poruke. Početni usmjerivač nasumično odabire određeni broj onion usmjerivača, te svakome šalje poruku. Ona sadrži simetrični ključ za dekripciju poruka, te upute za prosljeđivanje poruke sljedećem usmjerivaču. Se ove poruke su kriptirane javnim ključem odgovarajućeg usmjerivača. Naime, kako je rezultirajuća podatkovna struktura slojevita, potrebno je prvo dekriptirati vanjske slojeve, kako bi se došlo do unutrašnjih.

Kako bi se anonimno komuniciralo internetom možemo upotrijebiti Tor, koji je jedan od skupine programskih rješenja upravo za ovakav način komunikacije. Kod bilo koje komunikacije na Internetu, svim prijenosnim uređajima na putu između poslužitelja i klijenta je poznata informacija o poslužitelju i klijentu.Američka mornarica (US NAVY), 1998. godine je razvila Onion routing protokol. Upravo taj protokol štiti privatnost komunikacije između pošiljatelja i primatelja. To je protokol zadužen za enkripciju i dekripciju paketa na svakom pojedinom prijenosnom uređaju. Na taj način se gube informacije o primatelju, pošiljatelju i sadržaj samog paketa, odnosno detaljnije rečeno informacija je potpuno zaštićena i u potpunosti anonimna.

„The Onion Router ili skraćeno Tor je implementacija druge generacije slojevitog usmjeravanja koja se oslanja na slobodnu, volontersku mrežu kako bi zaštitila privatnost korisnika na Internetu otežavajući analizu prometa. Tor je dostupan pod licencom otvorenog koda (engl. free software). Spada u sustave s niskom latencijom, koji pružaju anonimnost interaktivnog mrežnog prometa. Tor mogu koristiti sve aplikacije bazirane na TCP-u, kao što su preglednici Web-a, udaljeni pristup (engl. secure shell) i sustavi za slanje instant poruka (engl. instant messaging).

Načelo rada Tor mreže

 

Још о ТОР мрежи:

http://security.foi.hr/wiki/index.php/TOR_i_anonimizacijske_mreže

[Дејан-Марковић]

Instalacija Tor-a

Preuzeli smo Tor Browser Bundle paket na vlastitom računalo. Taj paket je već konfigurirani internet pretraživač, te on sadrži sve potrebno za sigurno pretraživanje Interneta. Nakon što smo preuzeli paket, otpakirali smo ga na tvrdom disku i pokrenuli. Nakon pokretanja pojavi se Vidalia aplikacijsko sučelje, koje je prikazano na slici 4. Pomoću njega se automatski pokreće konfiguracija Tor-a. Nakon što je Tor pokrenut, automatski se pokreće i Tor pretraživač ( prikazan na slici 5) pomoću kojeg se može anonimno pretraživati Internet.

Slika 9. Vidalia aplikacijsko sučelje

Slika 8. Tor Browser

 

 

 

 

 

Tijekom pretraživanja web stranica preko Tor anonimizacijske mreže, došle smo do zaključka da je njegov rad malo sporiji nego kod normalnog pretraživanja. Smatramo da to nebi trebali uzimati kao veliki minus, jer ipak njegova velika prednost je anonimnost i skrivanje identiteta korisnika. Tor nam je dodijelio novu IP adresu koju smo provjerili preko sljedećeg linka: http://www.whereisip.net/. Dobili smo informaciju o lokaciji čvorova Tor mreže. Na sljedećoj slici možete vidjeti korisnikovu (našu) IP adresu i adresu koju nam je dodijelio Tor.

Slika 10. IP adrese

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pored pogleda na mapu prijenosnika mreže, preko sučelja je moguće i promijeniti identitet, tj. IP adresu te je moguće pomoću opcije za postavljanje prijenosnika odabrati način korištenja Tor mreže. Stoga, moguće je koristiti Tor mrežu kao obični klijent što je i podešeno prema postavkama, a moguće je postaviti i vlastiti prijenosnik Tor mreže gdje možemo izabrati da li će funkcionirati kao običan čvor ili izlazni čvor.

Slika 11. Način korištenja TOR mreže

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zaključak

Tor mreža omogućuje zaštitu anonimnosti korisnika prilikom korištenja i pružanja različitih Internet usluga. Sakrivanje tog identiteta se provodi onemogućavanjem utvrđivanjem izvorišta i odredišta pojedinih podatkovnih paketa pomoću posebnih podatkovnih struktura za usmjeravanje (onion paketi i onion usmjerivača). Niti jednom usmjerivaču nije poznata cijela putanja paketa već je poznat samo usmjerivač od kojega ga je dobio te usmjerivač kojemu je proslijedio paket. Upravo je zbog toga Tor mreža otporna na napade na pojedine poslužitelje. Tor također sadrži i anonimno pružanje tzv. hidden services usluga što znači da korisnici mogu objavljivati web stranice ili održavati sustave trenutnih poruka bez otkrivanja vlastitog identiteta i bez ugrožavanja identiteta korisnika skrivenih usluga.

Biti anoniman, prvenstveno na Internetu znači da ne želimo ostavljati nikakav trag o svojoj prisutnosti, ili s druge strane ne želimo otkriti naš identitet. Također, anonimnost na Internetu daje veću hrabrost u komunikaciji iz razloga što se osoba više može osloboditi. Nadalje, pitamo se da li je anonimnost uopće važna, te koji su razlozi da neka osoba želi biti anonimna.

Problem anonimnosti je današnji problem i Interneta i računalnih mreža. Koliko god je dobro omogućiti ljudima skrivanje identiteta na Internetu, toliko je i loše zbog mnogo zlonomajernih ljudi koji iskorištavaju tu anonimnost u mnoge ilegalne radnje.

http://security.foi.hr/wiki/index.php/TOR_i_anonimizacijske_mreže

[Istochnik]

[Тања1]

Гугл не може да пронађе документе такозваног невидљивог интернета, или дубоки интернет (веб). Дубоки веб састоји се од стотина милијарди докумената:  Корисне базе информација. За многе лексике (енциклопедије и специјализоване претраге  базе мора да се плати, на пример путем лиценци. Искључене странице. Машине за претрагу искључују одређене странице. Али и вебмастери могу  спречити претраживаче да пронађу сајт. Страница коју нико не линкује. Једноставно никада не буде пронађена по претраживачима.
 

Специјалне претраге
Неки претраживачи су специјализовани у потрази невидљивог интернета. Генерално су тешки да се користе и тешки да се упознају...Често су мали и не праве разлику између докумената из невидљивог инернета и места на видљивом интернету где се може  тражити невидљив. Неки линкују ка сајтовима на видљивом интернету где се може претражити невидљиви веб. Други региструју и складиште документа из невидљивог веба. Complete Planet ima oko 70, 000 базе података. Такође на видљивим местима са пољем за претрагу. Приметите да не претражује само у ове базе индекса, већ тражите и на страницама где су базе података. Кључне речи треба стога да буду прилично опште.Специјализовани претраживач, на пример Scirus, научна потрага за подацима, универзитети, извештаји и чланци. Новац!

[Дејан-Марковић]

Uslojeno usmjeravanje (engl. onion routing) je mehanizam za anonimnu komunikaciju putem

prekrivajuće (engl. overlay) mreže niske latencije. Za razliku od drugih sustava anonimnosti

koji se koriste posebnim aplikacijama, uslojeno usmjeravanje mogu koristiti sve aplikacije

koje koriste SOCKS sučelje [35] kao posrednik (engl. proxy). Uslojeno usmjeravanje provode

čvorovi zvani slojni usmjernici (engl. onion routers), ili kraće "OR", preko kojih putuju

poruke raznim, za promatrača nepoznatim, putovima. Klijent bira put kroz mrežu sačinjen od

čvorova (engl. nodes) i stvara "krug" (engl. circuit), u kojem svaki čvor zna samo svog

prethodnika i sljedbenika tako da niti jedan čvor u krugu ne poznaje čitav put. Promet klijenta

putuje porukama koje se na izvorištu višestruko kriptiraju simetričnim ključem, dogovorenim

sa svakim usmjernikom, te se šalju u krug. Višestruko uslojena struktura podataka koja

enkapsulira promet namijenjen pojedinom čvoru se zove uslojena poruka (engl. onion). U

svakom se čvoru kruga dekriptira jedan "sloj", slično ljuštenju slojeva luka, i "oljuštena"

poruka se šalje sljedećem čvoru na putu. Postupak se ponavlja u sljedećem čvoru sve dok

poruka ne stigne do zadnjeg čvora u krugu. Tamo se "ljušti" zadnji sloj kriptiranja i dobiva

čisti tekst koji napušta krug do svog ciljnog odredišta. Slika 2.2 prikazuje skup računala

spojenih na Internet, od kojih su neki Tor usmjernici. Alice izabire tri usmjernika, gradi krug

te uspostavlja anonimni spoj s Bobom. Sva komunikacija do zadnjeg usmjernika u krugu je

kriptirana, a iz mreže Tor izlazi kao čisti tekst.

http://www.zemris.fer.hr/~sgros/publications/diploma_thesis/salkic_marko_diplomski.pdf

 

The Onion Router [21] (u daljnjem tekstu, "Tor") je implementacija druge generacije

uslojenog usmjeravanja koja se oslanja na slobodnu, volontersku mrežu kako bi zaštitila

privatnost korisnika na Internetu otežavajući analizu prometa. Tor je dostupan pod licencom

otvorenog koda (engl. free software). Spada u sustave s niskom latencijom, koji pružaju

anonimnost interaktivnog mrežnog prometa. Tor mogu koristiti sve aplikacije bazirane na

TCP-u, kao što su preglednici Web-a, udaljeni pristup (engl. secure shell) i sustavi za slanje

instant poruka (engl. instant messaging).

Osim anonimnosti klijenta, na primjer preglednika Interneta, Tor omogućuje anonimnost i

davatelju usluge (primjerice web poslužitelju) kroz „skrivene usluge“ (engl. hidden services).