Jump to content

Carigradska patrijaršija- ima li smisao postojanja?

Оцени ову тему


Препоручена порука

Nadam se da će se na budućem svepravoslavnom saboru neko sjetiti i postaviti pitanje opravdanosti velikog broja pomjesnih crkava, koje su u stvari jedna nacionalna grčka crkva. Čemu 3 grčke patrijaršije u Aziji, te jedna patrijaršija i 2 arhiepiskopije u Evropi (računajući i Kipar i Istanbul). Čitao sam na jednom bugarskom sajtu o turskom bračnom paru koji se krstio u Istanbulu. Kažu da je sve više ljudi među Turcima zainteresovano za hrišćanstvo. U Istanbulu nema kanonske pravoslavne crkve koja ima bogoslužje na turskom jeziku. Ima nekakva 'Turska pravoslavna crkva', ali ona nema kanonski episkopat. Ovako grčka šaka jada u Istanbulu ne obavlja misionarsku ulogu Crkve (Idite i naučite...), i još se čak naziva patrijaršijom a u Istanbulu nema ni 1000 Grka. A hajdučija koju vrši ista patrijaršija na račun moskovske je posebna tema. Istanbulu nema kanonske pravoslavne crkve koja ima bogoslužje na turskom jeziku. Ima nekakva 'Turska pravoslavna crkva', ali ona nema kanonski episkopat. Ovako grčka šaka jada u Istanbulu ne obavlja misionarsku ulogu Crkve (Idite i naučite...), i još se čak naziva patrijaršijom a u Istanbulu nema ni 1000 Grka. Da im je stalo do Pravoslavlja, mogli su dosada prevesti bar tekst liturgije Svetog Jovana Zlatoustog na turski jezik. A hajdučija koju vrši ista patrijaršija na račun moskovske je posebna tema.

http://www.archive.org/details/psalmidavidovip00ostgoog Псалтир попут народних пјесама
Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ima smisla njeno postojanje, ali nema smisla grčki nacionalizam koji je proždire već vijekovima kao i ostale pomesne Crkve grčkog karaktera. To insistiranje na služenju na grčkom je jedna besmislica i vjerovatno i uzrok sukoba Rumunske Crkve sa Jerusalimskom. Ne znam šta je povodom tom grčkom nacionalizmu, ali on se ogled i u tome da na Svetoj Gori, ako u nekom negrčkom manasitru padne broj negrčkih monaha, onda taj manastir preuzim Carigradska- Grčka Patrijaršija, što je također jedna besmislica.

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Nadam se da će se na budućem svepravoslavnom saboru neko sjetiti i postaviti pitanje opravdanosti velikog broja pomjesnih crkava, koje su u stvari jedna nacionalna grčka crkva. Čemu 3 grčke patrijaršije u Aziji, te jedna patrijaršija i 2 arhiepiskopije u Evropi (računajući i Kipar i Istanbul). Čitao sam na jednom bugarskom sajtu o turskom bračnom paru koji se krstio u Istanbulu. Kažu da je sve više ljudi među Turcima zainteresovano za hrišćanstvo. U Istanbulu nema kanonske pravoslavne crkve koja ima bogoslužje na turskom jeziku. Ima nekakva 'Turska pravoslavna crkva', ali ona nema kanonski episkopat. Ovako grčka šaka jada u Istanbulu ne obavlja misionarsku ulogu Crkve (Idite i naučite...), i još se čak naziva patrijaršijom a u Istanbulu nema ni 1000 Grka. A hajdučija koju vrši ista patrijaršija na račun moskovske je posebna tema. Istanbulu nema kanonske pravoslavne crkve koja ima bogoslužje na turskom jeziku. Ima nekakva 'Turska pravoslavna crkva', ali ona nema kanonski episkopat. Ovako grčka šaka jada u Istanbulu ne obavlja misionarsku ulogu Crkve (Idite i naučite...), i još se čak naziva patrijaršijom a u Istanbulu nema ni 1000 Grka. Da im je stalo do Pravoslavlja, mogli su dosada prevesti bar tekst liturgije Svetog Jovana Zlatoustog na turski jezik. A hajdučija koju vrši ista patrijaršija na račun moskovske je posebna tema.

Да,требало би да имају преведену Литургију на турски језик,ту нема дилеме,али за Грке је то тежак корак с обзиром да су од истих протерани са свога огњишта,као што ће требати времена Дечанима да имају Литургикон и на српском и на албанском језику,нпр,то је ствар која ће и те како бити потребна у неком времену али...

За Грке је Мала Азија ужасно болна рана,као и за нас Косово.

Extra ecclesiam nulla salus.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Nadam se da će se na budućem svepravoslavnom saboru neko sjetiti i postaviti pitanje opravdanosti velikog broja pomjesnih crkava, koje su u stvari jedna nacionalna grčka crkva. Čemu 3 grčke patrijaršije u Aziji, te jedna patrijaršija i 2 arhiepiskopije u Evropi (računajući i Kipar i Istanbul). Čitao sam na jednom bugarskom sajtu o turskom bračnom paru koji se krstio u Istanbulu. Kažu da je sve više ljudi među Turcima zainteresovano za hrišćanstvo. U Istanbulu nema kanonske pravoslavne crkve koja ima bogoslužje na turskom jeziku. Ima nekakva 'Turska pravoslavna crkva', ali ona nema kanonski episkopat. Ovako grčka šaka jada u Istanbulu ne obavlja misionarsku ulogu Crkve (Idite i naučite...), i još se čak naziva patrijaršijom a u Istanbulu nema ni 1000 Grka. A hajdučija koju vrši ista patrijaršija na račun moskovske je posebna tema. Istanbulu nema kanonske pravoslavne crkve koja ima bogoslužje na turskom jeziku. Ima nekakva 'Turska pravoslavna crkva', ali ona nema kanonski episkopat. Ovako grčka šaka jada u Istanbulu ne obavlja misionarsku ulogu Crkve (Idite i naučite...), i još se čak naziva patrijaršijom a u Istanbulu nema ni 1000 Grka. Da im je stalo do Pravoslavlja, mogli su dosada prevesti bar tekst liturgije Svetog Jovana Zlatoustog na turski jezik. A hajdučija koju vrši ista patrijaršija na račun moskovske je posebna tema.

У азији су две грчке Патријаршије (Александријска и Јерусалимска). Антиохијска је арапска јер су у њој православни арапи већина.

Турци су муслимани, па је њихово интересовање за православље махом везано за мржњу према грцима и православној вери. Ко би уопште био присутан на Литургији која би се служила на турском. Прво би требало да има више верника турака (православних) па да се за њих држи литургија на матерњем језику.

"Kažu da je sve više ljudi među Turcima zainteresovano za hrišćanstvo" - ово је исто као да се тврди да је све више шиптара на Косову и Метохији заинтересовано да православно хришћанство (?)!

Ima smisla njeno postojanje, ali nema smisla grčki nacionalizam koji je proždire već vijekovima kao i ostale pomesne Crkve grčkog karaktera. To insistiranje na služenju na grčkom je jedna besmislica i vjerovatno i uzrok sukoba Rumunske Crkve sa Jerusalimskom. Ne znam šta je povodom tom grčkom nacionalizmu, ali on se ogled i u tome da na Svetoj Gori, ako u nekom negrčkom manasitru padne broj negrčkih monaha, onda taj manastir preuzim Carigradska- Grčka Patrijaršija, što je također jedna besmislica.

Узрок сукоба Румунске Патријаршије са Јерусалимском јесте неканонско подизање цркве на канонској територији Јерусалимске патријаршије. Наиме када се подиже црква мора се тражити благослов од надлежног епископа и само он (надлежни епископ) може дати дозволу (благослов) за подизање исте. На пример патријарх Иринеј не може да служи Литургију ван своје епархије ако нема благослов епископа епархије у којој жели да служи. Исто важи и за подизање цркава и манастира. Румунска Црква је почела да гради цркву у Светој Земљи без благослова (није ни питала Јерусалимску Цркву) надлежног епископа. Такав чин осуђују свештени канони. Сличне ствари дешавају се и код нас (упад епископа Румунске Цркве и чинодејствовање на територији тимочке епархије). А наша помесна Црква је на свом пролећном заседању Светог Архијерејског Сабора осудила такво неканонско деловање Румунске Цркве и затражила од Румунског Патријарха и њиховог Сабора Архијереја да се са таквим деловањем одмах престане.

Света Гора Атонска је под јурисдикцијом Цариградског Патријарха, што значи да су сви манастири на њој у саставу цариградске епархије и да се на богослужењима помиње Његова Свесветост Цариградски Патријарх. Тако је било од давнина (не знам када је тачно тако установљено али то није од јуче). Исто тако и у Хиландару, надлежни епископ је Цариградски Патријарх.

А ако у неком манастиру где бораве монаси који нису грчке националности опадне број монаха онда он прелази под управу грчких монаха (преузимају га грчки монаси из других манастира, добијају послушање да пређу да живе у том манастиру). То је у неку руку логично јер убедљива већина монаха на Светој Гори јесу грци.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ima potrebe za liturgijom na turskom jeziku. Dosta pravoslavnih Gagauza - pravoslavnih Turaka iz Moldavije - dolaze u Tursku (Istanbul prvenstveno) kao gastarbajteri. Tim ljudima je turski jezik maternji i rado ih Turci uzimaju za radnike, iako nisu muslimani. U Istanbulu je danas više pravoslavnih Turaka (vjernika raskolnika tzv. TPC + gastarbajteri Gagauzi). Trebalo bi riješiti pitanje kanoničnosti 'TPC', nek priznaju Vartolomeja II, patrijarha za poglavara a njima dati autonomiju. 'TPC' ima 5 hramova u Istanbulu i time bi solidno pokrila potrebe pravoslavnih Turaka.ime bi solidno pokrila potrebe pravoslavnih Turaka.

http://www.archive.org/details/psalmidavidovip00ostgoog Псалтир попут народних пјесама
Link to comment
Подели на овим сајтовима

Grčko-turski sukob je sukob mladih nacionalizama. Grci su poput današnjih Turaka mladi narod i zato i jedni i drugi kače državne zastave gdje stignu, samo na gaće ih još ne stavljaju. Grčko-turski sporovi su čisto nacionalne naravi, vjera tu dođe uzgred. Grčko bolovanje za Malom Azijom je čista megalomanija. Grci nikada nisu bili većina u Maloj Aziji, ni za vrijeme Istočnog rimskog carstva (Vizantije), koje nije nikakva grčka država. Bilo ih je nešto u Smirni (Izmiru) i oko Smirne, Trapezuntu (Trabzonu) i okolicu, drugdje - poput Kajserija (nekadašnje Cezareje) - sasvim malo. Grčka je vodila imperijalni rat u Maloj Aziji, pa kako ih je pobijedio Kemal paša, kasnije prozvan Ataturk, više im je uvrijeđen nacionalni ponos nego što oni pate za Malom Azijom. a (nekadašnje Cezareje) - sasvim malo. Grčka je vodila imperijalni rat u Maloj Aziji, pa kako ih je pobijedio Kemal paša, kasnije prozvan Ataturk, više im je uvrijeđen nacionalni ponos nego što oni pate za Malom Azijom.

http://www.archive.org/details/psalmidavidovip00ostgoog Псалтир попут народних пјесама
Link to comment
Подели на овим сајтовима

У азији су две грчке Патријаршије (Александријска и Јерусалимска). Антиохијска је арапска јер су у њој православни арапи већина.

Pogriješili smo obadvojica: jedna je grčka patrijaršija u Aziji - Jerusalimska. Aleksandrijska je u Africi. Ovo za Antiohijsku patrijaršiju i Arape nisam znao, u literaturi koju sam čitao o Antiohijskoj patrijaršiji (iz 60-tih) navodili su se Grci. Negdje sam čitao (čini mi se u 'Hilandarskim razgovorima' od Deroka iz 80-tih, nisam siguran u naslov 100%), kako je grčka država poduže ograničavala dolazak iskušenika i monaha ne-Grka na Svetu Goru.dolazak iskušenika i monaha ne-Grka na Svetu Goru.
http://www.archive.org/details/psalmidavidovip00ostgoog Псалтир попут народних пјесама
Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...