Jump to content

Оправданост смртне казне и евентуално увођење исте у вашу државу???

Оцени ову тему


Да ли бисте подржали увођење смтрне казне у вашу земљу?  

83 члановâ је гласало

  1. 1. Да ли бисте подржали увођење смтрне казне у вашу земљу?

    • Да
      15
    • Не
      52
    • Већ постоји
      3
    • Никако
      12


Препоручена порука

Треба бранити право људи да примене сву неопходну силу у тренутку када се бране од насиља, док насиље траје. Закон не би смео да на било који начин ограничава човека који брани свој и живот ближњег, то је елементарно људско право. То је претња од које би насилници требало да се највише боје.

 

Смртна казна је већ освета. Уколико желимо да будемо цивилизовано друштво, не би смели да дозволимо "процедурално" одузимање живота. И мени падне мрак на очи када видим какве грозоте неки људи чине па помислим "треба му одузети живот", али темељ цивилизације је да одлуке не доносимо на основу емоција, већ разумно. Исто тако ми се не свиђа шта неки људи говоре, али браним њихово право да кажу шта год желе. Ми имамо права да преступника спречимо да извршава злочин (затвор итд.), али немамо права да му одузмемо живот. Није он крив "што је жив", него због дела која чини.

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 417
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Треба бранити право људи да примене сву неопходну силу у тренутку када се бране од насиља, док насиље траје. Закон не би смео да на било који начин ограничава човека који брани свој и живот ближњег, то је елементарно људско право. То је претња од које би насилници требало да се највише боје.

 

Смртна казна је већ освета. Уколико желимо да будемо цивилизовано друштво, не би смели да дозволимо "процедурално" одузимање живота. И мени падне мрак на очи када видим какве грозоте неки људи чине па помислим "треба му одузети живот", али темељ цивилизације је да одлуке не доносимо на основу емоција, већ разумно. Исто тако ми се не свиђа шта неки људи говоре, али браним њихово право да кажу шта год желе. Ми имамо права да преступника спречимо да извршава злочин (затвор итд.), али немамо права да му одузмемо живот. Није он крив "што је жив", него због дела која чини.

 

Па ово у суштини и јесте потпуно здраворазумско тумачење...треба да постоји бојазан која ће одвратити од кривичног дела...

Нажалост, видимо како пролазе људи који бране своје породице у Србији...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Како није то рекао? 

 

 

Управо је то рекао. ЛИбеларизам је сатанска доктрина а догмат сатанске доктрине РАДИ ШТА ЖЕЛИШ то јест - Слобода..

Milosavljevicu,nemas ti kapaciteta za ovu raspravu.Mrzi me da ti stalno objasnjavam.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Milosavljevicu,nemas ti kapaciteta za ovu raspravu.Mrzi me da ti stalno objasnjavam.

 

У праву си, објаснио си ми све о теби што треба да знам на теми о плажама ... :))

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Pisao sam blog na ovu temu

 

 
6. Ne ubij.

 

Bukvalizam i citatologija  uvek odvedu čoveka u stranputicu.

Bez ulaženja u dublju priču, sagledavanja svih parametara tj. bez tumačenja , ne možemo ozbiljno pristupiti niti jednom problemu.

Ljudski život nema cenu, najvredniji je, medjutim, da li po svaku cenu?

Nikako, ne radi se ništa u životu po svaku cenu, često nas život stavlja u situaciju gde su nam jedini izbori veće ili manje zlo.

Crkva daje zapovest, Ne ubij, ista Crkva blagosilja odbrambene ratove. U ratu neprijatelje ne gadjamo cvećem...ali biramo manje zlo, ubijanjem neprijatelja spašavamo naše porodice. I bez ratnog stanja, ukoliko nam neko ugrozi život najmilijih, svako normalan , ako ima mogućnosti, neutralisaće izvor opasnosti.

 

Karadjordje, svestan realnog stanja Srpskog naroda, znao je da će mu biti mnogo teško da uspostavi disciplinu i hijerarhiju medju ustanicima, medjutim, to je bio jedini način da se oslobodimo od Turaka, shodno tome Srbi su visili po drveću, kao što vise ukrasi na jelci. Sa Karadjordjem nije bilo šale, nije bilo prava na grešku zbog ozbiljnosti situacije i višeg cilja, ali ga svi danas slavimo.

Na našim prostorima stičemo utisak da se zločin isplati.

 

Kada pričam o smrtnoj kazni, to se odnosi na pedofile i silovatelje.  

Oni svoja dela ponavljaju, višestruki su povratnici. Siluju dete, odu na neku smešnu robiju, mi im plaćamo hranu i krov nad glavom, a kad izadju opet počine isto.

Razumem razvijene narode sa razvijenim, bogatim , uredjenim zemljama, sa jakim sistemima, gde nema smrtne kazne ali je društvo 100% zaštićeno. Imaju mehanizme delovanja, dovoljno znanja, tehnike i novca da mogu adekvatno rešiti problem. Imamo li mi?

Nemamo, mi smo nerazvijen narod, pričamo prazne priče, živimo stihijski, poludivlje. Divljaci treba da imaju i divljačke zakone.

Imamo li mi stručna lica, sisteme, novac da adekvatno sankcionišemo prestupnike? Nemamo, mi imamo ljude koji nam pričaju neke fatamorgane i nama nedostižne priče.

Da bi rešili ovaj problem moramo postaviti temelj, odnosno viši cilj koji ne sme imati alternativu. Taj temelj je da su naša deca, žene i porodice 100% zaštićene, bez obzira na cenu koju moramo da platimo, bilo novcem ili savešću.

U ratu se branimo svim sredstvima i ovo je jedna vrsta rata, i ovi ljudi nose uniformu i ambleme neprijateljse vojske.

Nisam pishopata i nije mi do ubijanja ljudi po svaku cenu, ali kad su naša deca i porodice u pitanju, onda jesam psihopata kada želim da ih zaštitim.

 

Čovek je biće koje svojom dobrotom može da zadivi andjela i svojim zlom da postidi i samog djavola. Svaka ozbiljna država je toga svesna i problem psihopata rešava, ukoliko nema drugih opcija, tako šti ih "gazi kamionom na semaforu".

 

Ukoliko ne možemo te povratnike doživotno da zatvaramo, da ih pustimo ali da pratimo svaki njihov korak, ukoliko ih ne kastriramo , već je stanje koje je danas na snazi, moja Hrišćanska savest mnogo će lakše podneti mrtvog pedofila, a da su nam deca bezbedna.

Po ovom pitanju nema pojedinačne krivice, svi smo krivi za stanje u društvu, na sve aspekte se odnosi.

Volimo li se dovoljno? Ne, ne volimo! Ljubav radja odgovornost , mi smo mnogo neodgovorni prema sebi i prema drugima.

Svako ko je nevin stradao a mi nismo učinili sve što je do nas da to sprečimo, čini nas saučesnikom u tom nedelu.

Jedan od najistaknutujih teologa današnjice , mitropolit Jovan Zizjulas , kaže sledeće po pitanju rata i ubijanja.

 

Kakav je istinski hrišćanski stav prema ratu, i prema “dužnosti ubijanja”. Kako može hrišćanin da počini ubistvo i u kojim okolnostima?
Ovo je vrlo složeno pitanje. Naravno, princip je – ne ubiti nikoga. I ja lično mislim da je ispravan stav ne ubiti nekoga ko tebe napada, već samo onoga ko napada nekog drugog, za koga ste vi odgovorni, i koji ne može da se sam brani. Mislim da vam je dozvoljeno da odbranite tu osobu, da ste obavezni da je odbranite. I stoga, ako je to neophodno, ubićete. To nije prihvatljivo, to nije lepo, ali ćete počiniti ubistvo, neizbežno. U suprotnom, dopustićete da vaša majka, ili vaše dete, ili neko drugi bude ubijen, a vi ćete ih ubiti time što ih niste branili. Ne ubijate samo oružjem i pucanjem, već i ako dopustite da neko bude ubijen zbog vaše neaktivnosti. To je jedna od tragedija našeg postojanja, da ne možemo učiniti ono što je ispravno, jer postoje takve složene situacije u našem životu. Ali kriterijum je uvek – ljubav. Zaista. Ljubav stvara odgovornost, a odgovornost može čak voditi, da tako dramatično kažemo – i ka vašoj ličnoj večnoj osudi – radi drugoga. To je ono što je Sv. Pavle napisao Jerejima : “Radije bih bio sam osuđen, samo ako bi to spasilo moje Jevreje”. Znači, ako ubijate, vi definitivno činite greh. A onda je to stvar Božije milosti da prosudi da li će reći: “pošto si to učinio iz ljubavi prema nekom drugom, opraštam ti”, ili ne. To je problem sa etikom, moralizmom: vi kreirate princip i onda obavezujete Boga da ga se pridržava. Tako, vaš princip je da ne ubijete, ili da ubijete u izvesnim okolnostima, i onda Bog mora da vam oprosti ako ubijete pod tim okolnostima. Ali istina je da vi morate preuzeti rizik da budete večno osuđeni. Za vreme rata za nezavisnost Grčke mnogi sveštenici su se uključili u borbe, i ubijali. Ali kada se rat završio oni su jednostavno okačili svoj epitrahilj na zid rekavši ”Sada ne mogu da služim Liturgiju, jer sam ubica”. Tako su priznali da su pod Božijom sudom. Etika pretenduje da ima odgovore na sva takva pitanja, ali to nije tačno. Samo Bog zna po kakvim kriterijumima će nam oprostiti ili nas osuditi.

Preuzeto sa 

http://www.crkva-kassel.de

 

Žitije svetog Nestora 

 


NEZNABOŽNI car Maksimijan, zvani Herkul, prijatelj Dioklecijanov, došavši u grad Solun i vrgnuvši u tamnicu svetog Dimitrija, carskog namesnika, zbog ispovedanja Hrista, predade se uživanju u igrama ipozorišnim predstavama. Pri tome on se hvaljaše jednim svojim megdandžijom po imenu Lijem, čovekom Vandalskog porekla, govoreći da njega niko pobediti ne može. Taj Lije beše kao neki drugi Golijat: rastom krupniji od ostalih ljudi, po izgledu strašan, a glas mu kao rikanje lava. Od samog pogleda njegovog i glasa drhtali su svi koji su ga gledali; snaga njegova beše nečuvena a sila nepobediva: jer dusi nečisti obitavahu u njemu, i niko mu se ne mogaše odupreti. On već beše ubio bezbroj hrabrih i snažnih ljudi, i car ga zbog take snage veoma ljubljaše. Pošto sam car bejaše nenasit krvolok, on i ljubljaše takvoga čoveka koji svu svoju telesnu snagu u pravi na prolivanje krvi ljudske.


Za ovog poganog Lija car podiže usred grada naročito pozorište, sa binom na stubovima, gde bi Lije mogao voditi megdane na dogledu svih. Dole ispod te bine behu pobodena mnogobrojna koplja sa oštricama uvis, da bi Lije pobeđene zbacivao odozgo sa te bine na čitavu šumu uspravljenih kopalja. I stvarno Lije, deleći megdan sa ljudima, on ih zbacivaše na koplja i predavaše smrti. A car sa svim mnoštvom svojih vojnika posmatraše to uživajući, i gorđaše se svojim megdandžijom. Posmatraše to i Solunski narod, među kojima beše i mnogo hrišćana. Gledajući tog bezdušnog zvera kako proliva ljudsku krv, oni teško uzdisahu: jer Lije već ubi mnoge hrišćane, koje neznabošci silom dovlačahu i primoravahu da se bore sa Lijem.


U gradu Solunu življaše jedan mladić po imenu Nestor: snažan telom, divan licem, sa bradom koja je tek počela rasti.


On beše blizak svetome Dimitriju, od koga se i nauči svetoj veri. Videći nevino ubijane hrišćane, on se zapali revnošću i reši da izađe na megdan Liju. I otišavši hitno k svetom Dimitriju u tamnicu, ispriča mu kako Lije toga dana ubi mnogo hrišćana. I moljaše svetog Dimitrija govoreći mu: Pomoli se za mene, ugodniče Božji, da mi radi svetih molitava tvojih pomogne Bog. Evo, idem na megdan tome zlotvoru, i pobediću ga, i skinuću sramotu sa hrišćana. - Sveti Dimitrije mu oseni krsnim znakom čelo i prsa, blagoslovi ga, i proreče mu: Lija ćeš pobediti, ali ćeš za Hrista postradati.


Dobivši blagoslov, sveti Nestor vrlo hitno ode do pozorišta, skide sa sebe plašt pred svima, i gromko uzviknu: Ja hoću da se borim sa Lijem! - Videći taku smelost mladićevu, car se začudi, i žaleći njegovu lepotu i mladost reče mu: Zar nisi video koliko je hrabrijih i snažnijih od tebe Lije pobedio? A ti, mali rastom i mlad po godinama, usuđuješ se izaći na megdan onome, kome nema ravna pod suncem. - Nestor mu odgovori: Iako sam ja mali i nemoćan, ali je velika i nepobediva sila Hrista moga, na koga se nadam i u čije ime hoću da se uhvatim u koštac sa tim džinom. - Čuvši ime Hristovo i shvativši da je Nestor hrišćanin, car se razgnjevi i naredi mu da odmah uziđe na binu, držeći da će se sa Nestorom dogoditi što i sa ostalima. Sveti Nestor se žurno pope na binu; a Lije, igrajući i skačući, krenu na svetog mladića. Videći Lija gde mu se približuje, sveti Nestor se prekrsti i gromkim glasom kliknu: Bože Dimitrijev, pomozi mi! - I uhvativši se u koštac sa Lijem, stade se boriti. A Bog, koji nekada ukrepi Davida u borbi protiv Golijata, ukrepi i slugu svoga Nestora protiv poganoga Lija, na posramljenje neznabožnom caru a na radost vernima. I stvarno, mali rastom Nestor pokaza se hrabrošću svojom veći od ogromnoga Lija: dohvativši Lija kao šticu, on ga sa visoke bine baci dole na oštra koplja. Pavši na koplja kao teški hrast, Lije sramno izvrže svoju bednu dušu, te tako pogibe s hukom spomen njegov, nestade ohola sila njegova i prestade sujetno hvalisanje Maksimijanovo svojim megdandžijom. Sav pak narod Solunski, naročito hrišćani, videvši ovu neočekivanu i slavnu pobedu, gromko vikahu: Veliki je Bog Dimitrijev!


Car, ustavši sa stidom, krenu u svoje palate, silno tugujući i žaleći za svojim ljubimcem Lijem. Pritom, strahovito gnjevan na svetog Nestora on naredi da ga uhvate. Doznavši pak da je i Dimitrije kriv za Lijevu smrt, pošto on okrepi Nestora na podvig, predskazavši mu pobedu, car naredi, te svetog Dimitrija kopljem izbodoše, a svetog Nestora mačem posekoše. I sada oni obojica primaju od Podvigostrojitelja Hrista vence pobede u Carstvu nebeskom, kojega neka se i mi udostojimo molitvama svetih stradalnika.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ja bi se za ovim slozivo o Karadjordju ali isto se tako moglo reci da je pokusao da maltene demokratsku organisaciju ustanka pretvori u monarhiju. Dal je to bilo potrebno (reko bi da) ili ne je subjektivan stav.

 

Sta se tice Nemanjica ko svi sredno vekovni vladari su bili skloni ratovima unutra familije, Stefan Nemanja je stalno koketirao za katolickom crkvom ako mu je bilo do koristi. 

 

Ima tu dosta jos da se pise. 

 

Sta se tice smrtne kazne, ne nikako u Americi ti smrtni kandidati najvise kostaju jer logicno imaju najvise prava da ospore presudu i to pokusavaju. Nek rade u zatvoru ako vi mislite da su skupi kako sam video. 

 

Sta se tice Demokratije, Demokratija je glupost ali bolje nema. (Slobodna interpretacija Curcila).

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Како није то рекао? 

 

 

Управо је то рекао. ЛИбеларизам је сатанска доктрина а догмат сатанске доктрине РАДИ ШТА ЖЕЛИШ то јест - Слобода..

 manipulises opet milosavljevicu, sve si dozivio kao napad na slobodnu volju od boga datu svima nama, jedno je slobodna volja  a drugo liberalisticko drustvo, sta sad u komunizmu ti nisi imao slobodnu volju, to te trevilo kad, jel oko 91 godine ? 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

 manipulises opet milosavljevicu, sve si dozivio kao napad na slobodnu volju od boga datu svima nama, jedno je slobodna volja  a drugo liberalisticko drustvo, sta sad u komunizmu ti nisi imao slobodnu volju, to te trevilo kad, jel oko 91 godine ? 

Bojim se da covek nije u stanju da razgranici slobodu koju daje Bog, od one koje promovise bezbozno drustvo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

dakle nije problem u demokrqatiji već u ljudima...

 

Ljudi biraju sisteme u kojima ce delovati njihovo pravosudje.Tacno je da je do ljudi,al' i do uredjenja koje ljudi biraju po sopstvenim spoznajama.Ko je kriv sto narod vise voli bic ,nego slobodu.A svakao da je demokratija politicko uredjenje nepismenih,jer kao nepismeni oni zapravo i ne znaju izvorno znacenje reci "sloboda",pa im tako robovlasnicki privid  "demokratje" zvucii primamljiv.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...