Претражи Живе Речи Утехе

Foto: EPA-EFE/Sebastiao Moreira Širom sveta još sinoć su počeli da se formiraju redovi ljudi ispred tržnih centara, kako bi, kada se radnje konačno otvore na ovaj praznik za sve kupoholičare, prvi pokupili neverovatne popuste koji idu čak i do 80 odsto. Kako je nastao Black Friday? Navika da se kupuje nakon Dana zahvalnosti u Americi potiče od velikih parada koje su počele da se organizuju 1952. godine u sklopu marketinških kampanja robnih kuća, poput Macy’s i Eaton’s, u Filadelfiji. Budući da je Dan zahvalnosti najveći porodični praznik u Americi, kada se okuplja porodica iz svih krajeva zemlje, narednog dana u gradovima širom SAD nastaje potpuni kolaps u saobraćaju, zbog čega su upravo saobraćajci ovaj dan prozvali “crnim petkom”. Dvadeset godina kasnije, kada je ovaj fenomen postao poznat, prodavci su počeli masovno da koriste termin Black Friday, kao dan kada u svojim sveskama obeležavaju najveći profit. Crni petak od 2005. godine postaje najprometniji dan u pogledu trgovine i prodaje, a kako samo jedan dan nije više dovoljan, popusti najčešće traju i preko vikenda. Nastavak ovog praznika javlja se i u ponedeljak, kao Cyber Monday – dan koji je rezervisan za popuste na online kupovine. Kako izgleda Black Friday u svetu? Dugački redovi formiraju se od ranog jutra ispred prodavnica,a kako se kupci grabe za proizvode koji su tog dana na ogromnim popustima, jeftiniji nego bilo kog drugog dana u godini, često dolazi do stvaranja stampeda, koji se nekad završavaju tragično. Povrede su toliko česte da postoji sajt koji beleži na jednom mestu sve nesrećne slučajeve širom sveta, koje su prouzrokovane Crnim petkom. U poslednjih deset godina, u Americi je život izgubilo 10 osoba, a povređeno je 111. Pre dve godine, u tri odvojene pucnjave pred prodavnicama, dve osobe su izgubile život, dok je nekoliko osoba ranjeno. Dvadesetogodišnji mladić je ubijen ispred “Mejsija” u Nju Džerziju, dok je druga žrtva ubijena nakon svađe oko parking mesta ispred “Volmarta” u Nevadi. U američkim listovima se već danima najavljuje koje zemlje spadaju u najrizičnije po broju nesreća, kao i gde je najbezbednije kupovati. Pa su tako Arkansas, Tenesi i Zapadna Virdžinija stavljeni na crni spisak najopasnijih, dok je najsigurnije u Vermontu, Oridžinu i Roud Ajlandu. Foto: Screenshot/ Reviews Crni petak u Srbiji Crni petak počinje danas, a popusti će važiti i tokom vikenda, kao i u ponedeljak. Cene će ove godine biti, prema najavama najvećih tržnih centara u Beogradu, i do 80 odsto niže, dok će najveći popusti biti za online kupovinu. Osim garderobe koja je uglavnom snižena za oko 50 odsto, najveće akcije važe za tehnologiju, nameštaj i kozmetiku. U galeriji možete pronaći spisak popusta u radnjama tržnih centara Delta City, Stadion kao i Big Fashion. https://www.danas.rs/drustvo/kako-je-nastao-crni-petak/

"Ne postoji logička nemogućnost hipoteze da je svijet počeo da postoji prije pet minuta, baš ovakav kakav je sad, sa populacijom koja se "sjeća" u potpunosti nerealne prošlosti. Ne postoji logički neophodna veza između događaja u različito vrijeme; stoga ništa što se sada događa ili će se dogoditi u budućnosti ne može opovrgnuti hipotezu da je svijet započeo prije pet minuta." - Bertrand Russell, Analysis of mind, str. 159.-60. Russellova hipoteza predstavlja skeptički argument protiv memorijskog znanja, svojevrsni reductio ad absurdum memorijskog realizma. Nekad se zove i argument u prilog memorijskog skepticizma. Prema toj Russellovoj hipotezi, svijet je u cijelosti nastao prije pet minuta, zajedno sa svim memorijskim indikatorima prošlosti odnosno podacima ili reprezentacijama prošlosti koja se zapravo nije dogodila: istorijskim izvorima, medijskim izvorima, arheološkim nalazima, fosilnim ostacima, individualnim sjećanjima itd. koji ukazuju na događaje posve jednake događajima kojih se "mi" sjećamo prema hipotezi da je svijet nastao mnogo milijardi godina prije i koji nam se memorijski reprezentiraju "kao da" su se dogodili na vremenskoj skali od više milijardi godina. Ništa što se događa sada ili što će se dogoditi kasnije ne pruža niti može pružiti dokaznu građu za to da svijet nije stvoren prije pet minuta. Naime, prvo, sve što se uopće može iznijeti kao suprotna dokazna građa nastalo je, sukladno Russellovoj hipotezi, prije pet minuta. I drugo, dokaznu građu u prilog Russellove hipoteze i dokaznu građu u prilog hipoteze o svijetu starom mnogo milijardi godina čini ista iskustvena osnova, kvalitativno isto memorijsko iskustvo. Te su dvije hipoteze dakle evidencijski nerazlučive. Stoga se ne može dokazati da Russellova hipoteza nije istinita, čak i u slučaju da stvarno nije istinita, jer se na svako iznošenje dokazne građe protiv nje ustvđuje bez mogućnosti opovrgavanja da je i ona nastala prije pet minuta. Taj se postupak može ponavljati u beskonačnost. No ako ne možemo znati da svijet nije nastao prije pet minuta, onda ne možemo znati niti išta drugo o prošlosti. Jer ako bismo znali nešto drugo o prošlosti, onda bismo (putem zaključka modus tollens) znali i da svijet nije stvoren prije pet minuta. No kako to ne znamo, jer to zbog naravi raspoložive dokazne građe (koja je mogla nastati prije pet minuta) ne možemo znati, ne znamo ništa drugo o prošlosti. Iz Russellove hipoteze proizlazi dakle ne samo da zapamćena prošlost nije stvarna, da prošlost kao predmet pamćenja nije ništa više od memorijske pojave, nego i da o njoj nije moguće znanje (znanje kao opravdano vjerovanje, jer neopravdana vjerovanja ne mogu dobiti status znanja, u skladu s definicijom znanja i kriterijima za isto u epistemologiji). Dakle, prema tom skeptičkom argumentu nema "znanja" u strogom smislu te riječi u pogledu prošlosti (neki epistemolozi stoga znanje o prošlosti nazivaju "basic belief" tako da izbjegnu jaku skeptičku konkluziju). Josip Jurić