ISLAMSKE TEMATSKE TEME(ISLAMSKO PRAVO)

[Eniz]

Kutak u kojem se govori o islamu kroz tematski prikaz.

U ovom djelu pišu muslimani, i zamisao je da oni koji žele da čitaju da se okoriste i da nešto nauče, da to što žele steknu iz prve ruke, tj od samih muslimana.

[Eniz]

Fikh je jedna od temeljnih islamskih znanosti. Kad bi se njegovi propisi uporedili sa bilo kojim drugim propisima ili zakonima, oni bi nadmašili i potčinili svaki drugi zakonik, jer, ko god se suprotstavi vjeri, ona ga savlada.

Poznato je da je francuski zakonodavac odustao od rimskog prava i većinu zakonskih normi utemeljio na islamskom fikhu rnalikijskog mezheba. Suvišno je napominjati da su oni prilikom preuzimanja fikskih propisa od muslimana u Španiji u njih ubacili propise koji odgovaraju njihovom idolopoklonstvu i običajima njihove sredine.

Islamski učenjaci su podjelili fikh na šest dijelova:PRVI DIO: Ibađat (obredoslovlje)

Ovaj dio reguliše vezu između čovjeka i njegovog Gospodara, te čovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu dž.š. odajući Mu na taj način svoje priznanje kao Gospodaru.

Prema tome: namaz, zekat, post, hadž, umra i sve stoje u vezi s tim, kao što su: čistoća, klanje, zavjetovanje i slično, sve to pretstavlja približavanje čovjeka Uzvišenom Allahu i čini ga sigurnim pod zaštitom Gospodara koji je milostiv i moćan, koji prašta grijehe i prima pokajanje, koji žestoko kažnjava i obilno nagrađuje.

DRUGI DIO: Muamelat (međusobni postupci)

Ovaj dio uređuje odnose ljudi, jednih prema drugim u svakodnevnom životu u što spada kupoprodaja, 0102_laugh, oporuka, iznajmljivanje, udruživanje i svaki drugi imovinski kontakti.

TREĆI DIO: Munakehat (bračno pravo)

Ovaj dio reguliše odnose između muža i žene u toku života i nakon smrti, a obuhvata sklapanje braka, razvod, iddet "iščeki¬vanje", nasljedstvo, oporuku, ustanovljavanje porijekla, podi¬zanje potomstva i druga prava i dužnosti bračnih drugova.

ČETVRTI DIO: Ukubat (kazneno pravo)

Ovaj dio definiše granice zlodjela, prestupa i prekršaja te određuje smisao zlodjela, propisuje kazne i popravne mjere, određuje iskupljenje za pojedine prestupe. Sve ove kazne pro¬pisane su radi zaštite pet osnovnih ljudskih prava koja je Islam zagarantovao, a to su:

1. Vjera - zbog zaštite vjere propisana je kazna za odmetništvo,

2.Život - u cilju zaštite života za ubicu je u određenim slučajevima propisana smrtna kazna,

3.Čast - u svrhu očuvanja časti propisane su kazne za blud kao i za potvaranje poštenih žena,

4.    Imetak - radi zaštite imetka propisana je kazna za onog ko

krade,

5.    Pamet - u cilju zaštite pameti propisana je kazna za onog ko

upotrebljava alkohol.

Neke kazne imaju višestruku ulogu kao stoje npr. kažnjavanje drumskih razbojnika.

Što se tiče popravnih mjera, Islam prepušta sudiji da, shodno veličini prekršaja, po svom nahođenju, izrekne kaznu zatvora, bičevanja, protjerivanja, proskribiranja, ili neku drugu kaznu.

Za određivanje kazne ili popravne mjere nadležan je samo sudija.

Za razliku od kazni i popravnih mjera, kefareti (iskupljenja) su lične kazne koje čovjek određuje sam sebi u cilju samoodgoja.

Samokažnjavanje može uslijediti ako čovjek prekrši zakletvu, ili ako se hotimično omrsi i tome slično. Kefareti su prepušteni pojedincu da se, izdvajanjem imetka, ili kažnjavanjem tijela, iskupi za propust koji je učinio, ali pod uvjetom da nije javno griješio.

PETI DIO: Murateat (tužilaštvo)

Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optužnice zbog parničenja među ljudima do kojih dolazi u svak¬odnevnom životu, u Šta spada određivanje svojstva sudije, vođenje postupka, podizanje i pobijanje optužbe, zakletve, svje¬doci i drugi poslovi koji prate sudstvo.

ŠESTI DIO: Vojni Pohodi

Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja, uređivanje odnosa između jednih i drugih, vrste međusobnih ugovora, određivanje glavarine, proglašavanje rata, propise o borbi (džihadu), ratnom plijenu i dr. Iz navedenog se vidi da Islam prati čovjeka u svim trenucima njegova života, bez obzira da li on nešto radi ili ne, da li se budi ili odlazi u postelju, Islamje stalno uz njega, poput blagog i milostivog saputnika koji ga upućuje, ispravlja, podučava i vodi.

Većina ljudi je zanemarila mnoge islamske propise zbog njiho¬vog nepoznavanja ili zbog lošeg razumijevanja prihvatajući ze¬maljske neznabožačke zakone, umjesto božanskog šeriata koji je sveobuhvatan.

Lično smatram, daje takvima ponuđen jednostavan fikh kojeg bi oni mogli lahko razumjeti, on bi bio prvi korak ka razumi¬jevanju i prihvatanju šeriata, jer poznato je da se onaj ko nešto ne zna dovoljno, suprotstavlja tome. Na takav način bismo zapriječili puteve protagonistima bezboštva i materijalizma, te oni ne bi mogli proturati svoju pokvarenu robu i svoje izmišljene zakone među muslimane