rimokatoličko-islamski dijalog

[Eniz]

Kod nas zbog malih prostora u džamijama žene klanjaju u kući.Dok u zemljama gdje su veći vjerski objekti(recimo u Jordanu) i žene idu u džamiju i obavljaju molitvu (bajram namaz , džumu ili neku drugu dnevnu molitvu)

[Zawisza]

U Poljskoj ja mislim, nisam siguran ima pet mečeta, ovaj što se sada gradi u Varšavi izazvao je dosta negodovanja jer se ljudi svaki dan plaše "strašnim" muslimanima koji samo što nisu osvojili Evropu i čitav svet.

Tome naravno najviše pridonose i sami muslimani. Ako počnu da se hvale kako su na islam prešli katolici pa još ubace priču o nekom jadniku koji je lutao pa zalutao, onda ne treba se ljutiti na taj narod.

Najveći protivnik je Bogusław Wolniewicz, filozof po edukaciji, koji kaže bukvalno:

– Islam to jest religia i ruch polityczny, która zatruła świat terroryzmem międzynarodowym. Wszystkie ataki terrorystyczne były przeprowadzone przez muzułmanów. Wszyscy terroryści są muzułmanami, Ci którzy chcą postawić tu ten ośrodek to też są terroryści, budujący meczet za Saudyjskie pieniądze.

-" Islam je religija i politički pokret, koji je otrovao svet  međunarodnim terorizmom. Svi teroristički napadi urađeni su od strane muslimana. Svi teroristi su muslimani, oni koji žele da postave taj centar su isto teroristi, koji grade džamiju saudijskim novcem."

Ovo je otprilike rekao, ali šta su Poljaci odgovorili, oni kažu "pa to je mečet za Poljake nije za neke strane ljude".

A onda ovo u Iraku, ja razumem da je tamo haos i da taj haos nisu sami muslimani prouzrokovali, ali narod to ne vidi on vidi samo naslov u novinama, "pobijeni katolici u crkvi" i onda počnu pitanja.

[Mono]

http://www.eni.ch

[kajaa]

http://www.eni.ch

Ima nas koji ne znamo engleski... 0205_whistling

[Mono]

Onda je to za one koji znaju 4chsmu1 klapklap

A ovi sto ne znaju neka nauce 4chsmu1 :bla: dada

[kajaa]

Onda je to za one koji znaju greengrin greengrin bendoff

A ovi sto ne znaju neka nauce ;)

Hvala na velikoj ljubaznosti... greengrin

[Eniz]

Можда би разговор међу вама о теолошком објашњењу монотеизма био веома интересантан. Али то захтева доста труда, па ако неко има воље и жеље изволите. greengrin

Šta je po vama monoteizam?

[Aristotel]

Enize i drugi muslimani na forumu, evo jedan tekst na ovo temu:

PAPINSKO VIJEĆE ZA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG

Kršćani i Muslimani:

zajedno radi pobjede nad siromaštvom

PORUKA ZA KRAJ RAMAZANA

‘Id al-Fitr 1430 H. / 2009 a.d.

Dragi Muslimanski Prijatelji,

1. U povodu završetka mjeseca Ramazana, želim vam uputiti želje mira i radosti i, po ovoj Poruci, predložiti zajedničko razmišljanje o temi: Kršćani i Muslimani: zajedno radi pobjede nad siromaštvom.

2. Trebamo se bez sumnje radovati što je, tijekom godina, ova Poruka Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog postala ne samo običaj, nego i sastanak koji se očekuje. U mnogim zemljama, ona je prigoda prijateljskoga susreta između brojnih Kršćana i Muslimana. Dapače, nije rijetko da se ona podudara sa zajedničkom brigom, prikladnom za pouzdane i otvorene uzajamne razmjene. Zar svi ti elementi ne predstavljaju već znakove prijateljstva među nama za koje treba zahvaliti Bogu?

3. Vraćajući se na ovogodišnju temu, ljudska osoba koja se nalazi u stanju bijede neprijeporno je u središtu zapovijedi koje su nam, zbog različitih razloga, drage. Briga, suosjećanje i pomoć svima, braći i sestrama u čovještvu, koje svi možemo ponuditi onome tko je siromašan da bi mu se vratilo njegovo mjesto u društvu ljudi, živ je dokaz Ljubavi Svevišnjega, jer je čovjek kao takav onaj kojega nas On poziva da volimo i pomažemo, bez razlike u pripadnosti.

Svi znademo da siromaštvo ponižava i rađa nepodnosive patnje; one su često na početku izolacije, srdžbe, čak mržnje i želje za osvetom. To bi moglo potaknuti na neprijateljske akcije svim raspoloživim sredstvima, nastojeći da ih se opravda i razmišljanjima religijskoga reda: da se prisvoji, u ime tobožnje „božje pravde“, bogatstvo drugoga, uključujući u to njegov mir i sigurnost. Zbog toga, odbacivanje pojava ekstremizma i nasilja neophodno zahtijeva borbu protiv siromaštva kroz promicanje integralnoga ljudskog razvitka, koji je papa Pavao VI. definirao kao „novo ime mira“ (Enciklika Populorum Progressio, 1975., br. 76).

U nedavnoj enciklici Caritas in Veritate o integralnom ljudskom razvitku u ljubavi i istini, Njegova Svetost Papa Benedikt XVI., vodeći računa o sadašnjim okolnostima zauzimanja u korist razvitka, iznio je na vidjelo, između ostaloga, potrebu „nove humanističke sinteze“ (br. 21) koja, štiteći otvorenost čovjeka Bogu, neka ga ponovno postavi „u središte i na vrh svega što postoji na zemlji“ (br. 57). Autentičan razvitak, stoga, ne može ne biti usmjeren na „cijeloga čovjeka i na sve ljude“ (Populorum Progressio, br. 42).

4. U svojoj homiliji od prošloga 1. siječnja, u povodu Svjetskoga dana mira 2009., papa Benedikt XVI., razlikuje dvije vrste siromaštva: siromaštvo koje treba pobijediti i siromaštvo koje treba prihvatiti.

Siromaštvo koje treba pobijediti je pred očima svih: glad, nedostatak pitke vode, pomanjkanje medicinske brige i prikladnih stanova, manjak odgojnih i kulturalnih sustava, nepismenost, bez prešućivanja uostalom postojanja novih oblika siromaštva „kao na primjer u bogatim i naprednim društvima, … pojava marginalizacije, siromaštva odnosa, moralnoga i duhovnoga siromaštva“ (Poruka za Svjetski dan mira 2009., br. 2).

Siromaštvo koje treba izabrati je ono koje poziva da se provodi jednostavan i esencijalan način života, koji izbjegava rasipanje, poštuje okoliš i sva dobra Stvaranja.

Ovo siromaštvo je također ono koje se očituje, za vrijeme barem nekih razdoblja godine, u skromnosti i postu. Izabrano siromaštvo pripravlja da iziđemo iz nas samih i širi srce.

5. Kao vjernici, željeti slaganje da se zajedno traže pravedna i trajna rješenja muke siromaštva znači također razmišljati o teškim problemima našega vremena i, kada je moguće, zajedno se zauzimati kako bi se našao odgovor. Potrebno je u tome da podsjećanje na aspekte siromaštva, koji su povezani s globalizacijom naših društava, poprimi duhovan i moralan osjećaj, jer dijelimo poziv da se izgradi jedna sama ljudska obitelj u kojoj svi – pojedinci, narodi i nacije – uređuju svoja ponašanja prema načelima bratstva i odgovornosti.

6. Pozoran pogled na složen fenomen siromaštva dovodi nas da mu fundamentalno početak vidimo u nedostatku poštovanja urođenoga dostojanstva ljudske osobe i poziva nas na globalnu solidarnost, na primjer po prihvaćanju „zajedničkoga etičkog kodeksa“ (Ivan Pavao II., Govor Papinskoj akademiji socijalnih znanosti, 27. travnja 2001., br. 4). – čije norme ne bi imale samo konvencionalan karakter, nego bi bile ukorijenjene u prirodan zakon koji je Stvoritelj upisao u savjest svakoga ljudskog bića (usp. Rim 2, 14-15).

7. Izgleda da smo u različitim mjestima u svijetu prešli iz tolerancije u susret, s početkom od zajedničkoga života i od briga koje dijelimo. Ovo je već važan cilj koji je postignut.

Stavljajući na raspolaganje svih bogatstvo koje izvire iz molitve, posta i ljubavi jednih prema drugima, zar nije možda moguće da dijalog mobilizira žive snage svih koji su na putu prema Bogu? Siromah to od nas traži, izaziva nas, ali naročito poziva nas da surađujemo radi uzvišenoga razloga: onoga da se pobijedi njegovo siromaštvo!

Sretan i radostan ‘Id al-Fitr’!

Kardinal Jean-Louis Tauran

Predsjednik

Nadbiskup Pier Luigi Celata

Tajnik

[Eniz]

[Aristotel]

Ovogodišnju poruku nisam našao u hrvatskom prijevodu, ali na ovom linku imaš arapski tekst:

http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/interelg/documents/rc_pc_interelg_doc_20100827_ramadan2010_ar.html

[Zayron]

Onda je to za one koji znaju eheeeej

A ovi sto ne znaju neka nauce ;)

Hahaha, nek oni što znaju reknu to tamo onim što ne znaju, hahahaha! OMG ovo je ko u Nasrudin hodže.

Njemu bilo mrsko jednom držat hutbu - propovijed pa pita te ljude: "Znate li ljudi moji o čemu ću vam ja danas propovijedati?" Oni se začudiše takvom tom pitanju pa rekoše: Ma kakvi, otkud bi to mogli znat? Pa šta onda imam da vam pričam kad ovako svejedno o ničem ništa ne znate. Sljedeći put mu se opet nije htjelo propovijedat pa ih ponovo upita: "A znate li sada o čemu ću ja danas propovijedat?" Oni poučeni od prošli put okrenu to naopako pa sad vele svi u glas: Znamo, znamo! A on će opet njima: No, kad znate kakva opet fajda od tog pa da vam ja to tu pričam. Kad već sve to tako i sami od sebe znate!  Prođe mu to i drugi put ali oni se razljutiše i rekoše si među sobom, e nećemo više ovako, stvarno to tako dalje više nejde! I dogovoriše se nek sljedeći put njih pola viču: Znamo! A to drugo pola džemata, vjernika nek kažu : Ne znamo! Treći put kad ih on zapita:"Znate li ljudi o čem ću vam ja danas govorit?" nastade odmah takva pometnja i zbrka, pola ih uzelo vikat: Znamo! Znamo! Pola vele: Ma jok, kakvi, ne znamo mi ništa! I gledaju oni šta će uradit sad on! A on im reče: Ah tako, baš fino, pa nek onda ovi što znaju reknu sve to tamo onim što ništa ne znaju!

[Eniz]

Onda je to za one koji znaju smej.gif smej.gif smej.gif

A ovi sto ne znaju neka nauce smej.gif smej.gif smej.gif

Hahaha, nek oni što znaju reknu to tamo onim što ne znaju, hahahaha! OMG ovo je ko u Nasrudin hodže.

Njemu bilo mrsko jednom držat hutbu - propovijed pa pita te ljude: "Znate li ljudi moji o čemu ću vam ja danas propovijedati?" Oni se začudiše takvom tom pitanju pa rekoše: Ma kakvi, otkud bi to mogli znat? Pa šta onda imam da vam pričam kad ovako svejedno o ničem ništa ne znate. Sljedeći put mu se opet nije htjelo propovijedat pa ih ponovo upita: "A znate li sada o čemu ću ja danas propovijedat?" Oni poučeni od prošli put okrenu to naopako pa sad vele svi u glas: Znamo, znamo! A on će opet njima: No, kad znate kakva opet fajda od tog pa da vam ja to tu pričam. Kad već sve to tako znate!  Prođe mu to i drugi put ali oni se razljutiše i rekoše si među sobom, e nećemo više ovako, stvarno to tako dalje više nejde! I dogovoriše se nek sljedeći put njih pola viču: Znamo! A to drugo pola džemata, vjernika nek kažu : Ne znamo! Treći put kad ih on zapita:"Znate li ljudi o čem ću vam ja danas govorit?" nastade odmah takav košmar, pola ih uzelo vikat: Znamo! Znamo! Pola vele: Ma jok, kakvi, ne znamo mi ništa! I gledaju oni šta će uradit sad on! A on im reče: Ah tako, baš fino, pa nek onda ovi što znaju reknu sve to tamo onim što ništa ne znaju!

eheeeej ;) smej.gif dada smej.gif

[Eniz]

Išo ti pop i hodža putem i ko o čemu kada njih dvojica o poštenjuu.Haman nebi ti oni tuđeg ni pedlja-sačuvaj bože-vjera zabranjuje.I dok su ti njih dvojica na tu temu muhabetili kad ono ispred njih novčanik pun para.Obojica potrčaše da ga uzmu sebi ali na njega u istom momentu ruke staviše i hoće ga obojica sebi prisvojiti.I tada se dosjeti hodža i reče:Pope hajde da rto ko ljudi sredimo stavit ćemo krajeve novčanika u naša usta i stisnuti zubima i povuči pa ko otme novčanik njegov je.Pop , koji uči ka ljubavi jer mu to njegova vjera nalaže, jadničaK RADI MIRA U KUĆI PRISTADE.pOVUKOŠE OBOJICA SILNO NOVČANIK SRČANO(DA BI POKAZALI POŠTENJE) i kad hodža primjeti da je pop jačih vilica i da bi mogao da mu otme novčanik(do kojeg mu naravni nimalo nije stalo )I on reče popu kroz zube;Joj pope jesu u tebe zubi jaki!Pop na to reče:Aha :cmizdrenje: sokiran 319.gif 319.gif

[Aristotel]

PAPA MISLI I NA MUSLIMANE ŽRTVE TERORIZMA

Solidarnost s kršćanima u Egiptu potrebna je i ne smije biti razlog za "štetne konflikte između religija"

Predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi odbacio je optužbe da je papa Benedikt XVI. ignorirao muslimanske žrtve terorizma. "Papa je nebrojeno puta osudio nasilje nad svima, ne samo nad kršćanima. Nedavno je to učinio i u svojoj poruci za Svjetski dan mira, 1. siječnja", rekao je o. Lombardi za Radio Vatikan, odgovarajući na optužbe koje je izrekao veliki imam Ahmad Mohammad Al-Tayyeb, na Sveučilištu Al-Azhar u Kairu. On je, naime, ustvrdio kako je Papa, koji je osudio bombaški napad na koptske kršćane u Aleksandriji, nedovoljno mislio na muslimanske žrtve terora u Iraku. Vjerujem da u takvim osjetljivim i uznemirujućim trenucima svi trebamo biti ujedinjeni u zajedničkoj borbi protiv terorizma, a izražavanje solidarnosti s kršćanima ne bi smjelo biti uzrokom novih štetnih sukoba među religijama, dodao je Lombardi. Veliki imam u priopćenju za javnost također je osudio napad i uputio izraze žaljenja koptskom patrijarhu Shenudu III. (kta/ika)

[Aristotel]

KNJIGA "SVJETLO SVIJETA" O DIJALOGU S ISLAMOM

Važno je naći ono zajedničko i ondje gdje je to moguće, zajednički učiniti nešto dobro u ovome svijetu, istaknuo je Sveti Otac

Nakon ubojstva nevinih kršćana u Aleksandriji ne prestaju se nizati komentari što s političke što s vjerske strane. Možda je najbolji komentar dao vatikanski dnevnik L'Osservatore romano koji već u samom naslovu članka o tom događaju ističe: Nijedna se vjera ne može pozivati da opravda nasilje.

U knjizi 'Svjetlo svijeta' papa Benedikt XVI. odgovara na mnoga goruća pitanja današnjice i glede Crkve i glede njezina odnosa s drugim religijama te o vjerskom dijalogu. Novinar Seewald, međutim, ide i u prošlost te je uspoređuje s današnjicom kad pita nije li Vatikan promijenio politiku, jer je nekada želio zaštiti Europu od islamizacije. Papa odgovara:

Povijesne se situacije mijenjaju. Prisjetimo se samo vremena kad je otomansko carstvo potresalo granice Europe, opsjedalo Europu i naposljetku stajalo pred vratima Beča. Ili prisjetimo se bitke kod Lepanta 1571. Ovdje se stvarno radilo o tome hoće li identitet Europe ostati očuvan ili će Europa postati kolonija. U ovoj situaciji u kojoj se uopće nije radilo samo o islamu, nego o proširenju otomanske moći, Europa se morala ujediniti i braniti svoju povijest, svoju kulturu, svoju vjeru, kazao je Benedikt XVI. te odmah dodao da danas živimo u posve drukčijemu svijetu, pa s jedne strane stoji radikalni sekularizam, a na drugoj strani se pitanje o Bogu postavlja u svoj različitosti. Identitet svake religije mora postojati i ne možemo nestajati jedni u drugima, ali se mora pokušati da jedni druge shvatimo. Važno je također naći ono zajedničko i ondje gdje je to moguće, zajednički učiniti nešto dobro u ovome svijetu, istaknuo je Sveti Otac.

Novinar je potom postavio pitanje o neslobodi u zemljama gdje islam vlada državom pa je možda naivna ili čak opasna predodžba o dijalogu s islamom.

Postoje različiti načini kako se islam živi u pojedinim zemljama. Negdje je tradicija suživota vrlo ohrabrujuća, čak i da djeca islamskoga oca mogu postati kršćani. Postoji neko približavanje u temeljnome shvaćanju slobode i istine koje ne potamnjuju snagu vjere, kazao je Papa te nastavio: gdje pak islam vlada svojim tradicijama u kulturnom i političkom identitetu, lako sebe počne promatrati kao protupoziciju zapadnome svijetu, kao branitelja religije nasuprot ateizmu i sekularizmu. Tada svijest o istini može postati tako uska da prerasta u netoleranciju te tako uvelike otežava i suživot s kršćanima. Ovdje je važno da sa svim islamskim snagama, koje su spremne za dijalog, ostanemo snažno povezani da bi se promjene svijesti mogle dogoditi i ondje gdje islamizam kao agresivna moć još uvijek povezuje istinu i silu, zaključio je svoje glasno razmišljanje Benedikt XVI. (ktarv)