Jump to content

Andrea Mantegna

Оцени ову тему


Препоручена порука

Andrea Mantegna je bio talijanski slikar i bakrorezac (Isola di Carturo, kraj Padove, 1431. – Mantova, 13. rujna 1506.). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi.

Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara Squarcionea. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja perspektive, plastične modelacije figura i prostora te karakterizacije likova.

U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih fresaka u dvorani Camera degli Sposi s mnogobrojnim obiteljskim portretima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao barokne iluzionističke kompozicije).

Osim sakralnih kompozicija (Kalvarija; Smrt Majke Božje; Mrtvi Krist), radio je povijesne kompozicije (ciklus slika Cezarov trijumf).

Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.

Na slici Sveti Sebastijan opet izmučeno tijelo privezano za antički stup, čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva pejzaža u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo).

Tradicionalna mučenička tema Svetog Jakova vode na pogubljenje je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod Piera della Francesca). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja.

U sjevernoj Italiji bio je jedan od prvih bakrorezaca biblijskih i mitoloških prizora (Polaganje u grob; Borba morskih božanstava).

Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare (Giovani Bellini, Albrecht Dürer).

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Просторна,реалистична али без-мистична умјетност ренесансе.  Hristos vaskrse

Sta mislis da nedostaje?

Па урпаво то - мистика,које по мом мишљењу нема ван Православне Цркве,па и у овом сегменту.Код католика се икона претворила у слику на религијску тему - натурализам ренесансе је својим античким традицијама угушио созерцатељни дух православне умјетности.Уствари како кажу - икона је мистична,а слика психологична - ово друго се управо оцртава на горњим сликама.Једна умјетничка вриједност али која може да задовољи само душевне апетите оне духовне никако.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...