Posledice nerazlikovanja naučnog od kvazinaučnog

[Pancakes]

Ekspanzija globalne umreženosti i infrastrukture je donijela i donosiće jednu lakoću postojanja, koja u dosadašnjoj istoriji naše civilizacije nije bila poznata, a u periodu do samo prije stotinu godina  se nije mogla naslutiti ni najmaštovitijim umom.

 

U tom prelaznom periodu se nalazimo mi -- ljudi druge polovine 20 i početka 21 vijeka.Iako smo svjedoci napretka, kao posledice uspona prosvetiteljstva, razuma i istinske posvećenosti problemima koji muče našu fragilnu realnost, takođe smo maltene uporedo svjedoci posledice uspona anti-prosvetiteljstva, anti-razuma i neposvećenosti problemima koji muče naše doba, čiji uzrok je najčešće ljudski kukavičluk, egoizam i nedostatak snage volje.

 

Ovu temu ne otvaram sa velikim pretenzijama, ali me za to podstaklo jedno simpatično svakodnevno čavrljanje na pauzi.Naime, problem je iskrsao (kao i većina problema u nepredvidljivom trenutku) kada smo, pa ne baš pod nekim utiskom sa predavanja (a 80% predavanja je tako nažalost) stali u red kod jednog prosječnog aparata u hodniku fakulteta, kako bismo ispili, jelte, jutarnju kaficu.Bljutavost te kafe više nismo primjećivali jer smo se navikli, vjerovatno nemajući mnogo izbora, a ujutro je neki ritual bio neophodan kako bi dali smisao bivstvovanju u toj prilično neuglednoj zgradi - biotehničkog fakulteta.I tako dođosmo mi na red, a ja pošto sam kod sebe imao dovoljno novca da nama trojici uzmem po kafu, stao sam kod aparata sa nekim osjećajem lagodne odgovornosti za ono što treba izađe iz njega, samo su kolege prethodno trebale da mi nagovijeste kakvu kafu piju da bih ja komandom naručio to što kažu.E sad, ne znam da li ste imali susreta sa tim aparatima, ali na njima ima nekoliko ponuda od kratkog, dugog espresa, sa mlijekom, bez mlijeka, neskafa, macchiato itd. Uglavnom jedan od kolega je bio protiv kafe sa mlijekom (što je bilo malo neobično, jer to mlijeko je davalo neki koliko toliko kremastiji i ugodniji ukus toj inače veoma lošoj kafi) sa obrazloženjem da je mlijeko generalno loše po zdravlje i da bi trebalo da izbjegava.Kod nas kao studenata biologije to je alarmiralo naše još neformirane naučne poglede na svijet, sa velikom sumnjom i potrazi za objašnjenjem - zašto je to generalno loše po zdravlje?

 

E sad, da ne bih umarao forumaše sa čitavom slikom tog koleginog doživljaja mlijeka, mi smo uglavnom nakon nekoliko dana posjetili našu profesoricu biohemije, kako bi od nje dobili naučni odgovor na pitanje mlijeka.Ispostavilo se da se  kolega, iako budući biolog, na tu temu izlupetao kao maksim po diviziji.Pored svih obaveza na fakultetu, dobio je još jednu u vidu lekcije od prof.biohemije, koja ga je uputila da preispita svoj odnos prema namirnici prilično prisutnoj u našem svakodnevnom žvotu.Dakle, pouka koju smo izvukli jeste da naš svakodnevni život prilično zahtijeva jedan trezven i naučni pogled na svijet, nezavisno od toga da li se to nekom sviđalo ili ne.

 

Druga strana priče može da zvuči paradoksalno, a to je da internet mjesto gdje je ubjedljivo najteže stići do validnih i provjerenih informacija na neku temu.Tome doprinosi obilnost informacija i neupućenost onoga koji traži tj. nemogućnost da se kvazi-informacije detektuju i odbace.U kontekstu društvenih medija i medija uopšte se kontsantno radi relativizovanje nauke, koja je vjerovatno najpogubnija pošast 21 vijeka.To se ogleda u onom da se "čuje i druga strana", "drugačije mišljenje" "drugačija iskustva", na nekad tako značajne teme kao što je recimo - vakcinacija.*

 

Tako da ću u tom duhu postaviti neke linkove kao posledice "guglanja" i jedan dio se odnosi na kafu i mlijeko.

Jedan od njih je sa popularnog sajta b92, koji nosi naziv "Kravlje mlijeko - da lili ne", gdje je dat školski primjer relativizovanja nauke, odn. njenog nasilnog stavljanja i poređenja sa daleko manje značajnim i neprihvaćenim konceptima.U tekstu inače imate "dvoboj" između dr.Jagode Jorge sa "Institut za higijenu i medicinsku ekologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu", koja govori o mlijeku sa čisto naučnog aspekta,  i izvjesne "makrobiotičarke" Snežana Jandrlić-Momčilović koja istupa protiv mlijeka sa najvećim argumentom da je ono "previđeno za tele".

http://www.b92.net/zdravlje/ishrana.php?nav_id=174007

 

Ovaj tip je školski primjer prodavanja magle.Slučajno ga nađoh kada sam guglao o kafi.Treba naglasiti da u našim sredinama čim neko dobije zapaženi publicitet po deponijama kao što su facebook i ostalo, u magnovenju može da se posumnja u kredibiltet doktorskih titula koje ponosno nose pored svojih imena.Dakle, tip koji priču o štetnosti kafe počinje sa činjenicom da je pijenje kafe "tipičan turcizam".

https://youtu.be/_yXPAE5nClc

 

* I gore pomenuta vakcinacija je kod nas u CG imala priličanu propagandu, gdje su se brižni i uplašeni mlađi roditelji (inače aktivni konzumenti društvenih deponija fb, twiter, itd.) organizovali proteste koji su navodno u fokus stavljali slobodu izbora, a u suštini su bili aktivno usmjereni protiv vakcinacije i "globalnog farmaceutskog lobija".

Šta se događa, kada u emisiji dovedete amatera, isfrustriranog roditelja i u ovom konkretnom slučaju ispostavlja se nekog "doktora" prirodne medicine (obratite pažnju na njegov ytb kanal na kojem je postavljena ova debata " za i protiv vakcinacije?" na kojem ima predavanje dotičnog koji ni manje ni više nego nosi naziv "prirodno liječenje neizlečivih bolesti"?) i postavite ga pored uglednih doktora i naučnika kavi su pedijatar dr.Nebojša Kavarić i prof.dr.Dragan Laušević epidemiolog.

https://youtu.be/a5gEC88fMIY

 

Ovaj tekst se odužio, mada mi je glavna mislena vodilja bila da se zapravo zapazi, i da se u tome stalno pokazuje razboritost, koliko posledice nerazlikovanja mogu biti pogubne po kvalitet života i koliko zapravo naučni pogled na svijet, u našem svakodnevnom životu - apsolutno nema alternativu.

 

 

 

[Pancakes]

Evo jedna preporuka za emisiju u okviru serijala "glasom protiv negativnog" čije vibracije dopiru iz malog lučkog gradića u CG, a u mnogome se tiče

 

"Gost ove emisije, doktor biohemije Nikola Lončar nam je približio šta je to biohemija, koje su njene grane i glavni problemi. Razmatrali smo pitanje genetski modifikovanih organizama, bilo da se oni koriste za našu ljekove, hranu ili da zapraov jesu naša hrana. Pričali smo o ekologiji, o problemu zagađivanja, kao i o genskoj terapiji i mnogim drugim stvarima."