Милан Ракић Написано Новембар 2, 2015 Пријави Подели Написано Новембар 2, 2015 Žarko Vidović, jedan od najvećih filozofa i intelektualaca, čovek koji je ratovao s Valterom, preživeo Jasenovac, bio prijatelj patrijarha Pavla, Justina Popovića, Dejana Medakovića, pristaje da u 94. godini izađe u javnost i priseti se svih detalja svog života koji su najveće prekretnice u srpskoj istoriji... Surovim pojednostavljivanjem moglo bi se reći da je Žarko Vidović konzervativni pandan Radomiru Konstantinoviću, samo što je manje "upotrebljavan", i posledično "zloupotrebljavan". U svakom je slučaju - jednako skrajnut. Poštovaoci će ga danas nazivati i "zabranjenim misliocem". Oni koji to nisu, nazvaće ga pežorativno "hrišćanskim filozofom". A opet, od ovih drugih se može čuti da je možda i jedini srpski autentični filozof. Iako on sebe nikada neće tako nazvati, jer su "filozofi falsifikatori istorije". Ali ako bi se njegova biografija svodila na jednu reč - za ovu priču nije nimalo nevažno da on ima 94 godine - to bi bila reč "svedok". Rođen 1921. godine, kao mladi skojevac svedočio je sukobu na levici, učestvovao u gerilskoj borbi sa čuvenim Valterom Perićem, bio zatočenik Jasenovca i Starog sajmišta, učestvovao u posleratnim sukobima intelektualaca... Sa razvijanjem "duhovne svesti", posvedočio je i okupljanju "udarnih snaga" Justina Popovića u SPC i pratio uspon budućih najuticajnijih vladika. Decenijama kasnije biće i osnivač Bogoslovije u Foči, u vreme rata, kada će državni vrh Republike Srpske ostati nem na njegova upozorenja da po svaku cenu treba uspostaviti mir sa muslimanima. Po želji patrijarha Pavla bio je govornik na sahrani ovog "najduhovnijeg crkvenog oca za našeg doba". Da, Žarko Vidović je svedok jednog doba. Zato danas može da kritikuje SPC zbog klerikalizma. Ili da kaže: "Kada pričate sa akademicima, shvatićete da ne znaju šta je to nacija." Ili da kaže: "Ja sa političarima ne bih znao o čemu da razgovaram." Satima Žarko Vidović može da govori o kritici zapadne metafizike, tumačenju nacije i istorije, hrišćanskoj vertikali zavetnog srpskog naroda... Ali kad počne da iznosi svoju životnu priču, postaje jasno da je to priča koja mora ostati zabeležena. Danas ste poslednji čovek koga bi povezali sa skojevcima, kako gledate na svoje "skojevstvo"? Šta vas je privuklo da uđete u SKOJ? Rođen sam u Tešnju, u Bosni, ali sam gimnaziju pohađao u Novom Sadu. Redovno, svakog četvrtka, imali smo književne sastanke, i kada je počeo čuveni sukob na levici, on je uvučen u književnost. I te teme su se provlačile kroz naše diskusije. Zagrebački levičari su bili proaustrijski, a kod nas je postojala neka vrsta rusofilije. Verovali smo u mitove kako Rusija ima tenkove velike kao hipotekarna banka, da cela divizija može unutra da stane. I kada ona vrši manevre, trese se cela Pešta. To je bila naša teorija. Šta da vam kažem, bili smo glupaci, totalno neobavešteni. Ali što se tiče tuča sa policijom, bez daljeg smo uvek bili tu kada neki radnici štrajkuju, uvek smo bili na strani štrajkača i borili smo se protiv štrajkolomaca. To je bilo kod mene od 1938, pa sve do 27. marta. Tog 27. marta 1941, mi Bosanci smo već shvatili o čemu se radi. Ipak, najviše je SKOJ-u doprineo klerikalizam u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a naročito u Bačkoj, koji i sada vidim. Naše skojevstvo nije bilo napad na veru nego odgovor na klerikalizam; međutim, ja sam poslednjih 50 godina svestan o čemu se radi i ne brkam pravoslavlje sa klerikalizmom. Najveći srpski greh je što smo zaratili s muslimanima Nijednom našem političaru danas nije jasno šta je nacija Partiju je plašio Ćopić, a ne Ćosić Rekao sam - a bili su tu vladike Amfilohije i Atanasije, Nikola Koljević, Radovan Karadžić, Krajišnik, Biljana Plavšić i mnogi drugi - nikako rat sa muslimanima, jer Amerikanci su želeli da u Bosni Srbi zaratuju sa muslimanima, što će biti okidač novog rata pravoslavnih hrišćana sa muslimanima. Odavde do Azije. Rekao sam da ne smemo mi da počnemo taj rat, čak i ako ubiju nekog našeg ne smemo da se latimo oružja. Izgubićemo Kad smo stigli u Jasenovac, otvoriše se vrata, a pred vagonima ustaše. I kažu: "Dobro došli." Baš smo dobro došli, mislim se ja. A onda pitaju: ''Ima li ko da je gladan ili žedan?'' Javi se jedan dečak od šesnaestak godina, a ustaša se savije pa mu nabacuje šljunak i naređuje da hvata ustima. Trkom smo išli do logora. Ko ostane na nogama živeće - do logora. Ko padne, dotuku ga... Nemci su se u Sarajevu ponašali kao u Parizu, kao kod Sartra koji je napisao da nikada nije bio slobodniji nego za vreme okupacije Pariza. Očekivali su samo da Srbi ne dižu ustanak. A Ćosićevi partizani u Srbiji su ustali protiv Nedića. Danas kada bi me neko zvao da svedočim o Nediću, znam šta bih rekao Kada sam od Sinoda dobio Orden Svetog Save, nijedan sveštenik nije prišao da mi čestita, sem jednog. Zato što znaju šta mislim o njima Problem je što se ova partitokratija koja vlada, a koja je direktno nasleđena od komunizma, direktno oslanja na partije, a tradicija bi se oslanjala na opštine. Opština je nekakav zavičaj, to je naše građanstvo. Čovek je građanin po gradu i opštini, a ne po državi ili partiji. Zato verujem da bi bio bolji izborni sistem u kom bi bile predstavljene opštine, a ne partije Lično sam poznavao Valtera Perića, imao sam više od dvadeset sastanaka s njim u Sarajevu, kako bih mu referisao stanje na terenu.Valter je prvobitno bio zaposlen u Sarajevu, radio je u banci. Onda je tobože otišao iz Sarajeva, ali je zapravo bio gore na Palama, dolazio je redovno da prima referat o ilegalcima o Sarajevu CEO TEKST U ŠTAMPANOM IZDANJU NEDELJNIKA KOJE JE NA KIOSCIMA OD 29. OKTOBRA, ILI U DIGITALNOM IZDANJU KOJE JE DOSTUPNO NA www.novinarnica.net/nedeljnik http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2015/10/29/tema-broja/poslednji-svedok-srpskog-veka Драшко and Плутон је реаговао/ла на ово 2 Тко вриједи лети, тко лети вриједи, тко не лети не вриједи... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Драшко Написано Новембар 2, 2015 Пријави Подели Написано Новембар 2, 2015 Чика Жарка смо често слушали у парохијском дому Св Марка, после литургије. Од њега сам чуо ону причу о Муслиману који није хтео да туче Србина у заробљеништву, негде у Норвешкој ваљда (можда сам и побркао локацију), па га "надлежни" испребија 3 пута и овај издахну, и неко рече "ово је православни светац, сад је крштен у име Оца и Сина и Светога Духа" Милан Ракић је реаговао/ла на ово 1 "Верујем Господе, помози мом неверју" "О жено, велика је вера твоја, нека ти буде како хоћеш" Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Милан Ракић Написано Новембар 2, 2015 Аутор Пријави Подели Написано Новембар 2, 2015 A Drale i ja možemo da se pohvalimo da smo sa profesorom više puta pevali zajedno na Liturdži Драшко је реаговао/ла на ово 1 Тко вриједи лети, тко лети вриједи, тко не лети не вриједи... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Драшко Написано Новембар 2, 2015 Пријави Подели Написано Новембар 2, 2015 A Drale i ja možemo da se pohvalimo da smo sa profesorom više puta pevali zajedno na Liturdži Јес, доуз вр д дејз! Милан Ракић је реаговао/ла на ово 1 "Верујем Господе, помози мом неверју" "О жено, велика је вера твоја, нека ти буде како хоћеш" Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука