Jump to content

Celibat u hriscanstvu...?


Препоручена порука

 

Zayron: Od XII vijeka se katolički sveštenici ne žene u skladu s nekom papinskom bulom koja je uvela obavezni celibat sveštenika

 

 

NE, celibat postoji u Rimskoj Crkvi sigurno barem od drugog vijeka. Postepeno se on proširio na cijelu latinsku Crkvu, puno prije 12. vijeka.

 

Danas u okviru Katoličke Crkve postoje Crkve u kojima se oženjeni rede za svečenike i one u kojima se oženjeni ne rede za svećenike.

U latinskoj Crkvi se ne rede, u istočnim katoličkim Crkvama se rede.

 

 

To je samo prekopirani i minimalno prepravljeni tekst sa sasvim druge teme u kojoj se celibat spominjao samo usput a tamo nije bilo ni potrebe o tom raspravljati "ab ovo" jer celibat nije bio temom posta već nekakvi natpisi na nadgrobnim spomenicima a ja sam jednostavno počeo tamo s pričim od 11/12 vijeka i o istorijskim prilikama tada. Potom to tako ispadne kad se nepromišljeno vucaraju člamci iz jedne u drugu temu, tamo je to bilo još ok ali ovdje je to ispalo ovako bez ikakvog početka, bez glave i pete što se kaže.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Mislim da se celibat odnosi na ono da neće biti ni muškog ni ženskog u carstvu nebeskom ...  0703_read

 

Да престанеш да пишеш латиницом, поставио сам то као мамац да бих те упецао... :)

 

Ako nemaš šta pametnije da napišeš, barem nemoj trolovati sa ovim glupostima.  ;)

The only normal people you know are the ones you don’t know very well.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Целибат? Какав црни џелибат? Па из поузданих извора сам сазнао да Ева, чим је створена, прво што је питала Адама јесте: "Адаме, зашто ти је тај лист тако мали?".

 

 

Шалим се мало, наравно, не замерите...сваки човек који искрено тежи хришћанском начину живота у себи ће осетити и знаће да ли је за девствени начин живота, у манастиру, или за брак...а има и оних трећих, браће и сестара, који, по мом мишљењу и без осуђивања, чини ми се чине штету себи, гледано на дуже стазе, неким "трећим начином" живота.

Non praevalebunt, non praevalebunt portae inferni!

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Da, u pravu ste, obavezni celibat sveštenika, ustvari bolje rečeno SVIH VIŠIH REDOVA ILI SVEŠTENOSLUŽITELJA od đakona do episkopa je starija stvar što imamo doloženo odlukom ili dekretom  Kartaginske synode od 305. godine još iz doba Dioklecijanovih progona a gdje je pisalo i bilo rečeno ovako ovo:

 

Đakoni, sveštenici i biskupi imaju živjet bez žena kako je to od davnina običajem

 

Što samo po sebi znači da se tako to praktikovalo već najmanje 100 godina pred tom Kartagenskom sinodom, dakle od tog kraja 2. vijeka, hoće reći 100 i neke i početka 3. vijeka tj. 200 i neke. Dekret kartaginske sinode su u 4. i 5. vijeku potvrdili i drugi regionalni sabori zapadne tj. latinske Crkve.

 

Zanimljivo da i SPC dan danas također sama priznaje gore spomenute Dekrete Kartaginske sinode (osim tog o celibatu) a čak se i poziva na njih u svojim aktualnim crkveno-kanonskim sporovima, dokumentima, odlukama i dekretima:

 

На основу 34. и 74. Апостолског канона, 6. канона Другог Васељенског сабора, 12, 18. и 19. канона помесног Картагинског сабора, затим члана 70. тачке 20. и 35б. Устава СПЦ, Свети Архијерејски Синод је 11. фебруара 2010.г. донео одлуку бр. 131

 

http://www.spc.rs/sr/akt_o_kanonskoj_odgovornosti_rascinjenog_episkopa_artemija_maj_2010_god

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Zanimljivo da i SPC dan danas također sama priznaje gore spomenute Dekrete Kartaginske sinode (osim tog o celibatu) a čak se i poziva na njih u svojim aktualnim crkveno-kanonskim sporovima, dokumentima, odlukama i dekretima:

 

На основу 34. и 74. Апостолског канона, 6. канона Другог Васељенског сабора, 12, 18. и 19. канона помесног Картагинског сабора, затим члана 70. тачке 20. и 35б. Устава СПЦ, Свети Архијерејски Синод је 11. фебруара 2010.г. донео одлуку бр. 131

 

http://www.spc.rs/sr/akt_o_kanonskoj_odgovornosti_rascinjenog_episkopa_artemija_maj_2010_god

 

Ovdje sam dalje istraživao o čemu se radi jer mi nešto tu nije sasvim kako treba štimalo, SPC se tu poziva najvjerovatnije na kanone Kartaginskog Sabora iz 419. a ovaj drugi sabor iz 305. godine je više poznat kao Sabor u Elviri ali neki stariji izvori i profesori crkvene istorije govore o njemu kao o Kartaginskom Sinodu iz 305/306 godine vezujući naziv za Carthago Nova i špansku provinciju Carthaginensis.

 

Za Dioklecijama je Carthago Nova postalo glavnim mjestom (rimske) provincije Carthaginensis.

Za Diokleciana se Carthago Nova stalo hlavním městem provincie Carthaginensis. 

http://cs.wikipedia.org/wiki/Cartagena

 

Dakle radi se o sinodi iz 305 u španskoj Elviri koju neki po Carthago Nova nazivaju također kartaginskim i o Kartaginskom Saboru u afričkoj Kartagi od 419, oba imaju rang i značaj pomjesnih sinoda.  Dakle pominju se tu afrička i španska Kartaga a u samoj afričkoj Kartagi održano je više kartaginskih sabora. Dosta komplikovano ali kako sam vidio ništa bitno se ne mjenja s tim. Ako stignem postavim nekakav kratak i pregledan redoslijed, timeline tih koncila i sinoda i opštih i regionalnih do 1054. a možda i s ogledom na neke zanimljive kanone. Dakle SPC se u ovom slučaju ne poziva na kanone španskog kartaginskog sinoda iz Elvire 305.godine već na kanone afričkog kartaginskog sabora iz 419. godine. Što se tiče celibata klirika Sabor u afričkoj Kartagi od 390. godine potvrđuje značaj celibata klirika pa je pretpostavljam u tom pogledu sve ostalo na istom i te 419. godine, provjerim to čim stignem.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@@Zayron, Koliko je meni poznato đakoni u Katoličkoj crkvu mogu biti oženjeni. Ispravi me ako grešim.  

 

Da mogu, to je stalni đakonat oženjenih, takvi međutim ne mogu biti zaređivani za sveštenike, za sada, prema aktualno važećem kanonskom pravu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...