Euthyphro Написано Децембар 11, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 11, 2012 Da se ukratko rezimira: Trapisiti slijede Pravilo svetog i bogonosnog Oca Benedikta Nursijskog. Nastao je u 17 vijeku reformom cisterijanskog reda. Otuda i naziv trapističkog reda: Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae, tj. Cistercijanski red strožeg opsluživanja. Cistercijanci sa svoje strane nastaju reformom Benediktinskog reda. Ime 'trapisti' potiče od imena cistercitskog manastira La Trappe u Normandiji u kome je počeo pokret reforme cistercitskog reda (koliko shvatam svrha svi tih reformi je bilo da se monasi vrate što jednostavnijem i strožem držanju Benediktove Regule i uopšte duha ranog zapadnog monaštva). Reformu je predvodio opat Armand Jean le Bouthillier de Rance: http://en.wikipedia.org/wiki/Armand_Jean_le_Bouthillier_de_Ranc%C3%A9 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 11, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 11, 2012 ''Pogledaj, pogledaj tko je Bog, pogledaj Božju slavu, uzdižući se k Njemu po ovoj neshvatljivoj i vječnoj žrtvi kojom sva povijest počinje i završava, svi životi počinju i završavaju, u kojoj su sve priče ispričane, i završene, i spremne za veselje ili tugu: jedan je pojam središte svih istina koje leže u Bogu koji je njihova bit - ljubav.'' De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Johanes de Silencio Написано Децембар 11, 2012 Пријави Подели Написано Децембар 11, 2012 Тек сада видим тему и одлична је. Мертон је велики хришћанин. На својим првим корацима ка хришћанству, Серафим Роуз се прво обратио баш Мертону (можда би му било боље да је и наставио ...) А и многи други. Мертон је икона савремене пустиње. Пратим тему. П.С. Допада ми се ова "естетика празнине" која је приказана на фотографијама. Euthyphro је реаговао/ла на ово 1 ... пустиња је тамо где боли ... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 12, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 12, 2012 Серафим Роуз се прво обратио баш Мертону (можда би му било боље да је и наставио ...) А и многи други. Мертон је икона савремене пустиње. Zanimljivo je a možda nekome i paradoksalno koliko su Merton i Rouz bili slični, i kako su nekako obojica bili možda ljudi krajnosti (iako to nije uvijek loše) mada na različite načine. To je vjerovatno znak sličnog temperamenta. Čak su obojica djelila zajedničko poštovanje prema Avgustinu i doživjeli obraćenje u sličnom uzrastu itd. Naravno, ako mogu da budem ličan, sebe u ne baš maloj mjeri pronalazim u priči o Mertonovom obraćenju i čitajući Mertona u meni samom se razgorjela želja za 'duhovnim pozivom', samo mi fali njegove hrabrosti Nažalost, što se tiče Gore sa sedam krugova kod nas je, koliko znam, prevedena samo cenzurisana verzija. Johanes de Silencio је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 12, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 12, 2012 ''Veliki milosni dar kojeg sam dobio tog kolovoza, bilo je otkriće da je Mali Cvijet, sv. Terezija od Djeteta Isusa, stvarno bila svetica a ne samo nijema pobožna lutka u mašti sentimentalnih starih žena. (...) Dugujem joj svaku vrstu javne isprike i nadoknadu za to što sam ignorirao njezinu uzvišenost tako dugo. (...) Ono što me je sasvim začudilo bila je pojava jedne svetice u zagušljivoj, preraskošnoj, prekićenoj, udobnoj ružnoći buržoazije. (..) Jedina stvar koja mi je izgledala manje ili više nemoguća bila je da će milost prodrjeti kroz debelu mekoputnost buržoaske uskogrudosti i ispod te površine zagrabiti besmrtnu dušu, u namjeri da s njom napravi nešto veliko. (...) Zadržala je sve što je bilo buržujsko u njoj i nije bilo u skladu sa njezinim pozivom: njezina nostalgična ljubav za smiješnu vilu 'Les Buissonnets', njezin ukus za krajnje preslatku umjetnost, i za male anđele od šećera i pastelne svece koji se igraju sa jaganjcima tako nježnim i pahuljastim da su se ljudi poput mene doslovno ježili. Napisala je puno pjesama koje su, bez obzira koliko bili čudesni njezini osjećaji, sigurno bile najviše zasnovane na osrednjosti. Za nju bi bilo neshvatljivo da iko smatra da su te stvari ružne ili čudne, i nikad joj se čak nije ni dogodilo da bi netko od nje mogao očekivati da ih se odrekne, ili da ih mrzi. A ona ne samo da je postala svetica, već najveća svetica u crkvi u rasponu od trista godina - čak veća u nekom pogledu od dva velika reformatora njezinog reda, sv. Ivana od Križa i sv. Terezije Avilske...'' http://www.hrkarmel.com/pjesma_maloj_tereziji.htm Жика је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 12, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 12, 2012 Nijedan čovjek ne ide na nebo sasvim sam. Johanes de Silencio је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Johanes de Silencio Написано Децембар 12, 2012 Пријави Подели Написано Децембар 12, 2012 Nažalost, što se tiče Gore sa sedam krugova kod nas je, koliko znam, prevedena samo cenzurisana verzija. Постоји ли негде (онлајн) потпуна верзија у оригиналу? Ја сам читао Мертонов дневник "Унутрашњи глас" и то је нешто јако потресно. Данас се нешто мислим: како су западни мистичари остављали много детаљнија и личнија сведочанства о својим духовним путањама, за разлику од источних који то баш и нису. Источњаци углавном дају описе "завршних продукта", кад су већ прегрмели искушења и борбе. А "оно између" је најинтересантније, посебно за нас просечне вернике. Тереза из Лизијеа је такође занимљива тема. ... пустиња је тамо где боли ... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 12, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 12, 2012 Постоји ли негде (онлајн) потпуна верзија у оригиналу? Nisam vidio nigdje nažalost. Mada mi je, generalno, ta logika da se cenzuriše djelo koje je u integralnoj verziji imalo nihil obstat - čudna. Тереза из Лизијеа је такође занимљива тема. Meni je mala Terezija možda intimno najdraža od svih tih zapadnih mističarki. Zanimljivo je kako je neko sa 24 godine imao takav uticaj. Pisao je o njoj i Hans Urs von Baltazar, Josemaria Escriva i mnogi drugi. A meni posebno zanimljivo - da je Jack Kerouac, koga je izgleda i Eugene Rose, jednom prilikom upoznao, imao pobožnost prema Malom Cvijetu. I Edith Piaf. Nevjerovatno, čak čuo sam i Cioran. Johanes de Silencio је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Johanes de Silencio Написано Децембар 12, 2012 Пријави Подели Написано Децембар 12, 2012 Nevjerovatno, čak čuo sam i Cioran. Да, и још многе мистике (а посебно мистичарке) је ценио. Треба само прочитати његову књигу "Сузе и свеци". Неки његови мање познати текстови су јако блиски мистичком дискурсу. Euthyphro је реаговао/ла на ово 1 ... пустиња је тамо где боли ... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 13, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 13, 2012 Dosta piše i sam Merton o Maloj Tereziji, o njenom 'malom putu' koji je opet jevanđelski: 'Ako ne budete kao djeca..'. Pošto ne mogu činiti velika djela poput velikih svetitelja, naumila sam ukrasti raj lukavstvom poput razbojnika na krstu ili poput male dječice, negdje govori Terezija iz Lisieuxa. Zanimljiva je ta pobožnost 'Isusom djetinjstvu' ..ali to nije samo nešto zapadno - čitao sam mislim u Lavsaiku ili Starečniku (zaboravio sam) kako se nekom pustinjaku prikazao Gospod u liku djeteta... isto i Petru Aleksandrijskom u njegovoj poznatoj viziji koja se često prikazuje na freskama po našim manastirima. A možda i toga ima kod još jednog Mertonovog uzora - Jeronima Stridonskog..da je Bog postao dijete da bismo mi postali djeca Božja. To je možda i najlakši put. Terezija je imala u svojoj keliji jednu nabožnu sličicu djeteta Isusa koje govori: Ako si sasvim malen, priđi k meni. Mala Terezija..sitnicama se raduje, sve na dobro okreće Johanes de Silencio and "Tamo daleko" је реаговао/ла на ово 2 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Децембар 13, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Децембар 13, 2012 Evo jednog snimka gdje preosvećeni Kalist Ver govori o jednom fragmentu iz Mertonovog Conjectures of a Guilty Bystander. De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Gandalf Sivi Написано Април 4, 2017 Пријави Подели Написано Април 4, 2017 Počeo sam čitati Goru sa sedam krugova. Oduševljen sam. Bas mi se dopada trapistička duhovnost. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука