Jump to content

Katolici koji nisu "rimokatolici" ili "Latini"?

Оцени ову тему


Katolici koji nisu "rimokatolici" ili "Latini"?  

10 члановâ је гласало

  1. 1. Katolici koji nisu "rimokatolici" ili "Latini"?

    • Takvi ne postoje!
      0
    • To su "grkokatolici", bivši pravoslavni koji su priznali vlast pape.
      0
    • To su "unijati", bivši pravoslavni i drugi istočni hrišćani koji su priznali vlast pape.
      0
    • To su "istočne katoličke Crkve" koje imaju različite obrede i kanone, ali su u jedinstvu s papom.
    • Zar postoji nešto takvoga?
      0
    • Nemam pojma što bi to bilo.


Препоручена порука

@@Жељко,

Човек је поставио питање о термину. Дакле, католици који нису римокатолици. О томе се ради - да ли тај термин можемо примењивати на друге хришћане и, ако можемо, које?. Није расправа да ли је и колико неко одступио од Предања. То је друго питање.

Да о.к. ал нисам ни мислио на предање него баш на термин.

Католикос = Саборност.

Питање је беспредметно јер су сви Хришћани Католици, самим тим што су Хришћани.

Међутим сви појам саборности поимају на други начин.

Zar mi pravoslavni sebe ne smatramo katolicima ?

Jer jesmo Saborna Crkva, a zašto je to kao odgovor izostavljeno iz pitanja ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 31
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

U nekom širem smislu pravoslavni bi takođe sebe nazvali katolicima. No u ovom konkretnom slučaju pod katolicima koji nisu rimskog obreda mislim da bi se podrazumjevale različite istočne crkve koje su autonomne i sui iuris, a kojih ima oko dvadesetak. Sve one priznaju vrhovnu vlast rimskog episkopa, no svaka ima episkope svoga obreda. Te se crkve razlikuju u pogledu bogosluženja, kanonskog poretka, pobožnosti, iako ne i dogmatski (bar se nadam). One se mogu posmatrati kao sestrinske crkve među sobom i sa rimskom crkvom, čiji predstojatelj, papa, iako poglavar rimske crkve istovremeno je i pastir svih ostalih crkava, duhovni autoritet i simbol jedinstva cijele Crkve, koja se sastoji od većeg broja zasebnih crkava raznih obreda, a jednim se imenom zove Crkva Katolička.

Ukratko, ovo je pravi odgovor.

Ne znam zašto su ga svi ignorirali...

Uz napomenu, naravno, da cijela Katolička Crkva ima istu vjeru, nema i ne može biti dogmatskih razlika.

A razlike u obredima, kanonima, običajima su u Crkvi uvijek postojale, u svih ovih dvije hiljade godina od početka do danas.

Ako ima interesa, napisat ću postepeno nešto o ovim crkvama...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ukratko, ovo je pravi odgovor.

Ne znam zašto su ga svi ignorirali...

Uz napomenu, naravno, da cijela Katolička Crkva ima istu vjeru, nema i ne može biti dogmatskih razlika.

A razlike u obredima, kanonima, običajima su u Crkvi uvijek postojale, u svih ovih dvije hiljade godina od početka do danas.

Ako ima interesa, napisat ću postepeno nešto o ovim crkvama...

ovo istu vjeru mislite u jednog i svetog oca papu?

"Sad je tren velikih odluka! Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi!"
soliver_mouseover.png

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Dakle, pokušat ću nastaviti ozbiljno, iako se ozbiljne teme četo "miniraju" glupim ili zlobnim (a zlobni su obično i glupi) komentarima.

Dakle, koji su to katolici koji nisu "rimokatolici" ili "Latini"?

1. Maronitska katolička Crkva (maroniti)

Vodi porijeklo od monaha svetog Mariona (odatle naziv "maroniti). Njegovi monasi su u 5. vijeku odlučno branili pravovjerje Halkidonskog vaseljenskog sabora. Izloženi progonima, oni i njihove pristalice su se povukli u planine Libanona. Nikad nisu prekinuli jedinstvo s Petrovim nasljednikom. Uspjeli su se održati hiljadu i po godina pod većinom neprijateljskom vlašću.

Poglavar je maronitski patrijarh Antiohije, sada Bechara Peter Rai (rođen 1940, izabran za patrijarha 2011), sjedište mu je u Bkerke u Liban(on)u. Ova crkva ima 36 episkopa, 1366 svećenika i oko 3.300.000 vjernika u Libanonu, okolnim zemljama i iseljeništvu (Sirija, Egipat, Cipar, Brazil, SAD, Kanada, Australija...).

Liturgijski obred je zapadnosirijskog porijekla, jedna verzija liturgije svetog Jakova, a služi se na arapskom jeziku.

Web:

www.bkerke.org.lb

http://www.bkerkelb.org/english/index.php

[nastavak slijedi...]

Link to comment
Подели на овим сајтовима

[nastavak...)

2. Siro-malabarska katolička Crkva

Vodi porijeklo od "Tominih hrišćana" u Indiji, onih koje je evangelizirao još sveti apostol Toma u 1. vijeku. Poglavar joj je veliki arhiepiskop Ernakulama, sada Mar George Alencherry (rođen 1945, izabran za velikog ahiepiskopa 2011), sjedište mu je u Ernakulamu u državi Kerala u Indiji.

Crkva ima 44 episkopa, 6.488 svećenika i oko 3.920.000 vjernika u Indiji, najviše u državi Kerala.

Web:

http://www.syromalabarchurch.in/

[nastavak slijedi...]

Link to comment
Подели на овим сајтовима

[nastavak...]

3. Kaldejska katolička Crkva

Ovo je jedna od najprogonjenijih Crkava, i u prošlosti i još više danas. Nastala je od onih iz koji su se iz Asirske Crkve Istoka vratili u pravovjerje i jedinstvo s Petrovim nasljednikom. To je išlo vrlo teško: prvi patrijarh Yuhannan Sulaka je ubrzo završio kao mučenik: Turci su ga podvrgnuli torturi i pogubili 1555. godine. Kaldejci su bili izloženi masakrima i za vrijeme prvog svjetskog rata (kad su pobijena četii episkopa, mnogi svećenici i oko 70.000 vjernika. Već nekoliko zadnjih godina su kaldejci izloženi strahovitom teroru u Iraku i prisiljeni na bijeg u druge zemlje Bliskog Istoka i u Ameriku.

Poglavar je kaldejski patrijarh Babilona, sada je to Emmanuel III Delly (rođen 1927, izabran za patrijarha 2003), koji ima sjedište u Bagdadu. Crkva ima 17 episkopa, 177 svećenika i oko 540.000 vjernika u Iraku, okolnim zemljama i u iseljeništvu (Iran, Sirija, Libanon, Turska, Izrael, Egipat, Francuska, SAD...)

Kaldejska liturgija pripada istočnosirijskoj grupi, u sadašnjem obliku postoji od 7. vijeka, a liturgijski jezik je sirijski.

Web:

http://www.kaldu.org/joomla/

(ovo je web site kaldejske eparhije u SAD, drugu službenu stranicu nisam našao)

[nastavak slijedi...]

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Sad ste me podsetili,da li bi mogli da nađete katoličke svetitelje koji mirotoče?

Tražio sam to poodavno jednom katoliku a on mi našao samo nekog maronita.

https://www.pouke.org/forum/topic/9423-sve-sto-ste-oduvijek-htjeli-da-saznate-o-monastvu-istocnom-i-zapadnom/page__st__48#entry356234

Link to comment
Подели на овим сајтовима

[nastavak...)

4. Ukrajinska grkokatolička Crkva

Kijevski mitropolit Izidor je sudjelovao na koncilu u Firenci i prihvatio je 1439. jedinstvo s Petrovim nasljednikom. Sinod ukrajinskih episkopa je 1595-1596. prihvatio jedinstvo kijevske metropolije s Rimom. Kad je jedan dio, poslije i cijela Ukrajina došla pod rusku vlast, ruske su vlasti zabranile postojanje grkokatolika u svojoj državi. Pod sovjetskom vlašću su baš ukrajinski grkokatolici priživjeli surovije progone nego ijedna druga crkva ili religija. Međutim, Ukrajinska grkokatolička Crkva preživjela je te progone i ostvarile su se stare riječi iz prvih hrišćanskih vremena: "Krv mučenika je sjeme hrišćanstva".

Poglavar Crkve je veliki arhiepiskop Kijeva i Haliča, danas je to Sviatoslav Shevchuk (rođen 1970, izabran za arhiepiskopa 2011), sjedište mu je u Kijevu. Crkva ima 43 episkopa, 3.321 svećenika i oko 4.280.000 vjernika u Ukrajini i u iseljeništvu u Americi, Australiji i zapadnoj Evropi.

Web:

http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2

[nastavak slijedi...]

Link to comment
Подели на овим сајтовима

ovo istu vjeru mislite u jednog i svetog oca papu?

Dakle, pokušat ću nastaviti ozbiljno, iako se ozbiljne teme četo "miniraju" glupim ili zlobnim (a zlobni su obično i glupi) komentarima.

Dakle, koji su to katolici koji nisu "rimokatolici" ili "Latini"?

1. Maronitska katolička Crkva (maroniti)

Vodi porijeklo od monaha svetog Mariona (odatle naziv "maroniti). Njegovi monasi su u 5. vijeku odlučno branili pravovjerje Halkidonskog vaseljenskog sabora. Izloženi progonima, oni i njihove pristalice su se povukli u planine Libanona. Nikad nisu prekinuli jedinstvo s Petrovim nasljednikom. Uspjeli su se održati hiljadu i po godina pod većinom neprijateljskom vlašću.

dakle, moji komentari možda jesu zlobni kada ste vi u pitanju, ali svakako nisu glupi.

Očekivao sam od vas više nekakve širine, a široki ljudi prelaze preko zlobnih namjera... no ipak ste mi mogli odgovoriti na ovo prvo pa sad i drugo pitanje, dakle koliko ja ovako laički mogu ustvrditi u početku nisu bitne dogmatske i ine razlike u vjeri itd. već je samo bitno prihvatiti jedinstva sa svetim ocem, a ostalo će vremenom samo doći?

Jesam li u pravu ili griješim?

A ovo drugo mi nikako ne ide u glavu, kako su jadni maroniti čak od 5.vijeka uspjeli obdržati vezu sa rimskim primasom kad on to nije bio u ni u 4. vijeku (mislim primas)?

"Sad je tren velikih odluka! Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi!"
soliver_mouseover.png

Link to comment
Подели на овим сајтовима

dakle, moji komentari možda jesu zlobni kada ste vi u pitanju,

[...]

Očekivao sam od vas više nekakve širine, a široki ljudi prelaze preko zlobnih namjera...

Vidiš da sam prešao...

... no ipak ste mi mogli odgovoriti na ovo prvo pa sad i drugo pitanje, dakle koliko ja ovako laički mogu ustvrditi u početku nisu bitne dogmatske i ine razlike u vjeri itd. već je samo bitno prihvatiti jedinstva sa svetim ocem, a ostalo će vremenom samo doći?

Jesam li u pravu ili griješim?

Griješiš.

Ispovijest vjere je od početka uvijek prethodila ulasku u Crkvu.

Dakle, cijela Katolička Crkva ima JEDNU I IDENTIČNU VJERU bez obzira na obredne i disciplinske razlike. I to je bilo tako od početka Crkve, uvijek je postojala jedna vjera i uvijek su postojale obredne i disciplinske razlike, tako je svih ovih 20 vjekova.

"Једно тијело, један Дух, као што сте и позвани у једну наду звања својега; Један Господ, једна вјера, једно крштење, Један је Бог и Отац свих, који је над свима, и кроза све, и у свима." (Poslanica svetog Pavla Efescima 4,4-6)

A ovo drugo mi nikako ne ide u glavu, kako su jadni maroniti čak od 5.vijeka uspjeli obdržati vezu sa rimskim primasom kad on to nije bio u ni u 4. vijeku (mislim primas)?

Zato što Crkvu i jedinstvo Crkve, izgleda, shvaćaš materijalistički.

Za jedinstvo Crkve nije nužna fizička veza. To jedinstvo nije bili ometeno, na primjer, kod onih koji su bili u logorima i samicama izolirani od vanjskog svijeta.

Zar misliš da je za jedinstvo Crkve nužno svaki dan mobitelom razgovarati s papom?!

Ako se Crkvu gleda kao na jednu svjetsku, ljudsku organizaciju, onda se naravno ništa u njoj ne može razumijeti, ni u prošlosti ni u sadašnjosti.

Ukratko:

"Crkva je jedna: ima jednoga Gospodina, ispovijeda jednu vjeru, radja se iz jednog krstenja, jest samo jedno Tijelo, ozivljuje ju jedan Duh, u vidu jedine nade..." (Katekizam Katoličke Crkve, 866)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ok, A kako objašnjavaš onda da je recimo u novijoj istoriji prilikom pokatoličavanja pravoslavnih koji su živeli u Žumberku (a ovaj recept se primenjivao i šire), bilo dovoljno da u početku samo priznaju papin primat, dok im se sve ostalo tolerisalo (sad je slika drugačija, ali zato što je od toga prošlo dosta vremena).

Dakle unijati i papa nisu uopšte imali istu veru, ili možda samo shvaćenu u širem kontekstu kao vi i protestanti (i jedni i drugi verujete u Hrista)

A što se Maronita tiče, nekako ne ide u glavu to da je samo jedna mala zajednica u izolaciji sačuvala jedinstvo sa papom dok oko nje (ne računajući monofizite) drugi nisu imali takvo jedinstvo sa papom (iako je ono postojalo dugi niz vekova, ali ovo jedinsto je nešto što ti ne razumeš) i da ne tupim više, kakva je uloga krstaša u svemu tome?

"Sad je tren velikih odluka! Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi!"
soliver_mouseover.png

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...