Jump to content

Hrišćanski filozofi 20. veka?


Aristotel

Hrišćanski filozofi 20. veka?  

19 члановâ је гласало

  1. 1. Kojeg bi hrišćanskog filozofa 20. veka preporučili?

    • Elizabeth Anscombe
      0
    • Nikolaj Berdjajev
      14
    • Frederick Copleston
      3
    • Cornelio Fabro
      0
    • Pavel Aleksandrovič Florenski
      9
    • Reginald Garrigou-Lagrange
      1
    • Étienne Gilson
      2
    • Dietrich von Hildebrand
      1
    • Mieczysław Albert Krapiec
      1
    • Aleksej Fjodorovič Losev
      0
    • Nikolaj Onufrijevič Loski
      4
    • Alasdair MacIntyre
      0
    • Gabriel Marcel
      1
    • Jacques Maritain
      2
    • Ralph McInerny
      1
    • Josef Pieper
      0
    • Alvin Plantinga
      0
    • Edith Stein
      0
    • Sofia Vanni-Rovighi
      1
    • neki drugi - koji?
      2


Препоручена порука

Malo o ponuđenim ženama filozofima:

Edith Stein (1891.-1942.) - Husserlova studentica i asistentica, obraćenica, redovnica (monahinja, redovničko ime: Tereza Benedikta od Križa), mučenica smaknuta u nacističkom logoru Auschwitz, svetica.

Glavno djelo: "Konačni i vječni bitak" (Endliches und ewiges Sein), izdano nakon rata posmrtno, prevedeno na mnoge jezike.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Malo o ponuđenim ženama filozofima:

Edith Stein (1891.-1942.) - Husserlova studentica i asistentica, obraćenica, redovnica (monahinja, redovničko ime: Tereza Benedikta od Križa), mučenica smaknuta u nacističkom logoru Auschwitz, svetica.

Glavno djelo: "Konačni i vječni bitak" (Endliches und ewiges Sein), izdano nakon rata posmrtno, prevedeno na mnoge jezike.

Elizabeth Anscombe (1919.-2001.) - obraćenica, supruga poznatog filozofa i logičara Petera Geacha, majka 7 djece, Wittgensteinova suradnica i izvršiteljica njegove oporuke, prevodilac, izdavač i tumač njegove pisane ostavštine, profesorica na univerzitetima u Ocfordu i Cambridgeu, spada u uzak krug vodećih engleskih filozofa 20. vijeka.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Гласао сам за: Берђајева, Флоренског, Жилсона и Габријела Марсела.

Napomena za one koji to ne znaju: Lazar Nešić je preveo sa francuskog na srpski Gilsonovu (Žilsonovu) knjigu "Introduction à la philosophie chrétienne":

Etjen Žilson, Uvod u hrišćansku filosofiju, prevod Lazar Nešić, Beograd, Bogoslovsko društvo Otačnik, 2011.

Но, ја бих препоручио још једног, ако се уважава?

Naravno. Ja sam ponudio samo 20 odgovora jer program ne dpušta veći broj.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Malo o ponuđenim ženama filozofima:

Edith Stein (1891.-1942.) - Husserlova studentica i asistentica, obraćenica, redovnica (monahinja, redovničko ime: Tereza Benedikta od Križa), mučenica smaknuta u nacističkom logoru Auschwitz, svetica.

Glavno djelo: "Konačni i vječni bitak" (Endliches und ewiges Sein), izdano nakon rata posmrtno, prevedeno na mnoge jezike.

Elizabeth Anscombe (1919.-2001.) - obraćenica, supruga poznatog filozofa i logičara Petera Geacha, majka 7 djece, Wittgensteinova suradnica i izvršiteljica njegove oporuke, prevodilac, izdavač i tumač njegove pisane ostavštine, profesorica na univerzitetima u Ocfordu i Cambridgeu, spada u uzak krug vodećih engleskih filozofa 20. vijeka.

Sofia Vanni-Rovighi (1908.-1990.) - studirala je i cijeli nastavnički vijek provela na Katoličkom univerzitetu Presvetog Srca (Universita cattolica del Sacro Cuore) u Milanu, spada u vodeće talijanske filozofe 20. stoljeća, glavna je predstavnica tzv. milanske škole.

Napisala je veliki broj knjiga koje su doživjele brojna izdanja i prevođene su na strane jezike. Glavno teorijsko djelo: "Elementi filozofije" (Elementi di filosofia) u tri knjige.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Коплстон. Ако је у питању философија, по мом мишљењу, ту је много дао. Наравно, још би кога ту додао. Берђајева и Флоренског свакако.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Неке читао, неке не, а на списак бих додао још Владимира Соловјева ( ипак је загазио у 20 в.), Горазда Коцијанчића и Богољуба Шијаковића.

Без изворне очигледности Ничег нема самобитности ни слободе.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Za većinu su Rusi na prvom mjestu. Ali Aleksej Fjodorovič Losev se ne spominje. Nitko nije čuo za njega?

On je najveći hrišćanski filozof koji je živio u Sovjetskom Savezu, pod komunističkom vlašću, ne u emigraciji.

A njegov život je kao roman, roman skriven čak i prijateljima prije pada komunizma...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Za većinu su Rusi na prvom mjestu. Ali Aleksej Fjodorovič Losev se ne spominje. Nitko nije čuo za njega?

On je najveći hrišćanski filozof koji je živio u Sovjetskom Savezu, pod komunističkom vlašću, ne u emigraciji.

A njegov život je kao roman, roman skriven čak i prijateljima prije pada komunizma...

Дај нам мало више информација о њему.

Za onoga koji zna ruski informacija na internetu ima koliko hoćeš, i njegovih djela i literature o njemu. Treba samo u pretraživač upisati "Алексей Федорович Лосев" (obvezno ćirilicom) i otkriva se cijelo blago.

Par riječi o njegovu životu, za one koji ne znaju ruski i ne zanima ih filozofija.

Krajem dvadesetih godina 20. vijeka izdao je u vlastitoj nakladi neka svoja filozofska djela i zbog toga bio od komunističkih vlasti osuđen na logor, zajedno sa suprugom koja mu je tehnički pomagala u izdavanju knjiga.

Zbog tortura koje je proživio u logoru iz logora je izišao skoro potpuno slijep. A i više od dvadeset godina bilo mu je i zabranjeno da išta piše. Ipak, kasnije je mogao objaviti još mnoga nova djela, neka tek nakon smrti (1988.) i propasti komunizma. A kako je pisao? U tome mu je najviše pomagala njegova "druga žena" Aza Taho-Godi.

Zašto sam napisao "druga žena", u navodnicima? Nakon pada komunizma otkrilo se da se Losev zajedno sa prvom ženom tajno zamonašio i postao monah Andronik. Za to nitko nije znao, ni njegovi bliski prijatelji. Samo je ona, "druga žena", znala da je njihov "brak" fiktivan i da služi kao paravan pred režimom.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Za onoga koji zna ruski informacija na internetu ima koliko hoćeš, i njegovih djela i literature o njemu. Treba samo u pretraživač upisati "Алексей Федорович Лосев" (obvezno ćirilicom) i otkriva se cijelo blago.

Par riječi o njegovu životu, za one koji ne znaju ruski i ne zanima ih filozofija.

Krajem dvadesetih godina 20. vijeka izdao je u vlastitoj nakladi neka svoja filozofska djela i zbog toga bio od komunističkih vlasti osuđen na logor, zajedno sa suprugom koja mu je tehnički pomagala u izdavanju knjiga.

Zbog tortura koje je proživio u logoru iz logora je izišao skoro potpuno slijep. A i više od dvadeset godina bilo mu je i zabranjeno da išta piše. Ipak, kasnije je mogao objaviti još mnoga nova djela, neka tek nakon smrti (1988.) i propasti komunizma. A kako je pisao? U tome mu je najviše pomagala njegova "druga žena" Aza Taho-Godi.

Zašto sam napisao "druga žena", u navodnicima? Nakon pada komunizma otkrilo se da se Losev zajedno sa prvom ženom tajno zamonašio i postao monah Andronik. Za to nitko nije znao, ni njegovi bliski prijatelji. Samo je ona, "druga žena", znala da je njihov "brak" fiktivan i da služi kao paravan pred režimom.

Evo jedan link (koji dalje upućuje na druge):

http://www.losev-library.ru/ves_losev.html

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Превагнуо је Коплстон јер мислим да свако ко се бави философијом МОРА да прочита Коплстона.

Коплстон. Ако је у питању философија, по мом мишљењу, ту је много дао.

Da, Copleston (Koplston) je kao istoričar filozofije na prvom mjestu, ne samo od hrišćanskih filozofa.

Njegova velika "Istorija filozofije" u devet knjiga se smatra najboljom na svijetu, postoji bezbroj engleskih izdanja i brojni prijevodi na druge jezike. Na srpski je (dosad) prevedeno prvih pet knjiga.

Inače, Copleston (Koplston) je također obraćenik.

Poznata je njegova javna rasprava na BBC-u sa Bertrandom Russellom na temu "Postoji li Bog". Radio "Slovo Ljubve" je svojevremeno emitiralo srpski prijevod te rasprave.

Gdje ćete naći tekst i snimku? Pitajte Miljana Tanića koji je i čitao Coplestonovu "ulogu" u toj snimci.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 7 months later...

Коплстон дефинитивно ,  наравно и Берђајев и Лоски ... такође бих додао  француског филозофа Етјена  Жилсона ( благо речено -одличан )  :)

Бог свагда пребива у Својој слави: нити Га славословље увеличава, нити Га хула умањује...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...