Jump to content

Hipertenzija


Guest Izida

Препоручена порука

  • Гости

Hipertenzija je akutna ili hronična bolest u kojoj je povišen arterijski krvni pritisak. Često nema prepoznatljive simptome, zbog čega se naziva i „tihim ubicom“. Posledice akutne hipertenzije su najčešće moždana krvarenja, dok se kod hronične hipertenzije najčešće ispoljavaju na bubrezima, mozgu i oku.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

Teorijska postavka

Prema uzroku nastanka, postoje dve vrste hipertenzije:

esencijalna

sekundarna

Termin esencijalna hipertenzija je misnomer (nepogodno izabran naziv), ali je do danas ostao nepromenjen. Potiče od teorije da povišenje krvnog pritiska nastaje kao stres-reakcija povećanja priliva krvi u oboleli deo tela. Brzo je utvrđeno da je ova teorija bila pogrešna, ali se terminologija nije promenila.[3] Uzrok esencijalne hipertenzije je idiopatski (nepoznat). Nema nikakvih klinički ili laboratorijski prepoznatljivih oboljenja koji je mogu prouzrokovati, ali se ubraja u 95% svih klinički otkrivenih hipertenzija, što je navelo naučnike na pretpostavku geneteske predispozicije.

U sekundarnoj hipertenziji se može naći uzrok (npr. oboljenja bubrega, nadbubrežne žlezde itd), ali ovo objašnjava samo 5% otkrivenih hipertenzija.

Prema trajanju, hipertenzije se klasifikuju kao :

Akutne (par sati do par dana)

Hronične (višemesečne ili trajne)

Akutna hipertenzija se najčešće ispoljava naglim povišenjem arterijskog pritiska iznad 200 mmHg. Sinonim za ovo stanje je hipertenzivna kriza.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

Opis

Arterijski pritisak je strogo kontorolisana fiziološka varijabla i konstantno se održava u okvirima normalnih intervala, ali se u toku 24 sata može približiti ekstremnim vrednostima (bilo u smislu povišenja ili sniženja vrednosti) iz različitih uzroka (npr. teška fizička aktivnost). Ukoliko su vrednosti trajno povišene, kažemo da dolazi do stanja hipertenzije.

Pritisak varira u odnosu na srčani ciklus - najviši je tokom sistole, a najniži tokom dijastole. Razlika između ovih pritisaka je hidrodinamska sila koja uslovljava tok krvi kroz krvne sudove - pulsni pritisak.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

Vrednosti

Vrednosti normalnog arterijskog pritiska su statistički određene i variraju na osnovu uzorka, rase i uzrasta, pa prema tome i između pojedinih država i zdravstvenih sistema, ali su ipak najšire prihvaćeni kriterijumi Svetske zdravstvene organizacije (SZO) prema kojima se vrednosti sistolnog arterijskog pritiska više ili jednake 140 mmHg i/ili dijastolnog arterijskog pritiska više ili jednake 90 mmHg, dobijene u tri uzastopna, adekvatna merenja tokom 1-3 nedelje smatraju hipertenzijom.[4]

U medicinskoj dokumentaciji, krvni pritisak se označava skraćenicom ТА (lat. tensio arterialis), uz navođenje vrednosti sistolnog i dijastolnog pritiska (npr. 120/80), tačnog vremena i datuma kada je izmeren i administrativnih podataka o pacijentu (ime, prezime, itd).

ТА 120/80 mmHg je najčešća srednja vrednost, klinički posmatrano - optimalna vrednost;

ТА 139/89 mmHg je visoka vrednost, klinički posmatrano - sumnja na hipertenziju;

ТА 140/90 -(mmHg) i više je vrednost izvan praga i smatra se hipertenzijom.

TA iznad 200 - (mmHg) je ekstremna vrednost i smatra se malignom hipertenzijom

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

Komplikacije

Najčešća komplikacija akutne hipertenzije je moždano krvarenje.

Hronična hipertenzija se ispoljava promenama na krvnim sudovima različitih organa, a najčešće komplikacije su hronična bubrežna insuficijencija, stvaranje aneurizmi moždanih arterija ili slepilo. Takođe, može dovesti i do ubrzanog napredovanja (progresije) određenih sistemskih bolesti, kao što je ateroskleroza.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

У књизи Марије Требен- "Здравље из Божије апотеке" стоји да је за регулисање виског крвног притиска добар сремуш, пречица,русомача и бела имела.

Тако да , ја сам увек за варијанту да се , у зависности од озбиљности проблема, уз редовну терапију користи и народна медицина. Или само народна, као превентива.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...