Jump to content

Трговина људима

Оцени ову тему


Guest Alefshin

Препоручена порука

Постављена слика

Pravila za putovanje

Ako se nadaš putovanju, studiranju ili radu u inostranstvu, odnosno poznaješ nekoga ko se nada, provjeri da li ti, a i oni raspolažete činjenicama. Tvoji prijatelji i porodica su tvoja stvar. A ti si također njihova stvar.

Ovdje je navedena lista savjeta prije tvog polaska ili polaska tvog poznanika.

    * Obrati se veleposlaništvu države u koju putuješ i provjeri koje su vize potrebne za boravak, zaposlenje ili studiranje. Ako si samostalno pronašao informacije iz službenog izvora, niko ti ne može reći nešto drugo.

    * Prije putovanja fotokopiraj svoj pasoš i dokumente za putovanje te ih ostavi kod nekoga kome vjeruješ.

    * Ostavi brojeve za kontakt i adrese na kojima te roditelji ili prijatelj mogu pronaći.

    * Uzmi adresu i broj telefona svog veleposlaništva u državi u koju putuješ, ako da ti bude trebalo.

    * Nemoj davati svoj pasoš nikome, osim carinskim službenicima ili policiji.

    * Obrati se organizaciji za borbu protiv trgovine ljudima ako sumnjaš prije nego što otputuješ (pogledaj naš odjeljak: Pomoć za dodatne detalje)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 74
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Популарни чланови у овој теми

The MTV Europe Foundation

U 2003. godini je mreža MTV Networks Europe osnovala MTV Europe Foundation kao zakonski nezavisnu, ali usko povezanu dobrovoljnu organizaciju (UK Charity Commission, reg. br. 1103267).

Misija Zaklade sa sjedištem u Londonu – Free Your Mind – jeste da u najvećoj mjeri koristi snagu mreže i marke MTV Europe kako bi informisala evropsku omladinu i odrasle o gorućim društvenim pitanjima. Misija Free Your Mind ima tri glavna cilja:

    * Da upozna mlade ljude širom Evrope o gorućim društvenim pitanjima, ponajviše putem produkcije i emitovanja posebnih programa sa ciljem da utiče na njihove stavove, razumijevanja i ponašanja.

    * Da nadahne mlade ljude da se uključe i preduzmu akcije za pronalazak odgovora na ta i druga pitanja.

    * Da podrži organizacije postavljajući ta pitanja u cijeloj Evropi i da potakne kreativne inicijative za promovisanje i postizanje pozitivnih promjena.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

TRGOVINA LJUDIMA

Svake godine, milioni muškaraca, žena i dece širom sveta budu prodani i drzani u

uslovima jednakim ropstvu. Medu njima je veliki broj žena i devojcica, koje su prevarom

ili silom odvedene i prodane da rade u prisilnoj prostituciji, I muskraca koji rade na

poljima, u fabrikama, na gradjevinama. Region Balkana vec duže vreme je jedno od

glavnih odredišta i tranzita za trgovinu ljudima. Danas Balkan mahom predstavlja polazno

podrucje zrtava trgovine ljudima. Uprkos dugogodisnjim naporima u suzbijanju trgovine

ljudima, ona i dalje cveta i širi se na podrucju Jugoistocne Evrope. Važece

zakonodavstvo i mehanizmi razvijeni u cilju suzbijanja trgovine ljkudima pokazali su se

nedovoljnim bilo u sprecavanju ili suzbijanju problema, bilo u zaštiti ljudskih prava zrtava

trgovine. Otezavajuca okolnost je to sto u mnogim zemljama policija i pojedini sluzbenici

vlade ignorišu, olakšavaju ili cak profitiraju od ovog vida kriminala. Velika prepreka je to

sto nacionalnie vlade cesto ne tretiraju trgovinu ljudima kao ozbiljno krsenje ljudskih

prava. U vecini zemalja destinacije, trgovini ljudima se prvenstveno pristupa kao

problemu ilegalne imigracije ili prostitucije. Strategija protiv trgovine ljudima cesto imaju

negativne posledice po trafikovane osobe, a ne po kriminalne mreže koje njima trguju.

Zrtve su te koje bivaju uhapšene i deportovane dok trgovci i dalje nekažnjeno rade. Malo

žrtava – u zemljama destinacije ili nakon povratka u svoju zemlju – dobija bilo kakvu

dugorocniju pomoc.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Постављена слика

Definisanje problema

Prema definiciji UN Protokola za prevenciju, suzbijanje, i kaznjavanje trgovine ljudima

posebno zenama I decom koji dopunjuje Konvenciju protiv organizovanog

medjunarodnog kriminala iz 2000-te godine termin ''trgovina ljudima'' podrazumeva

regrutaciju, transport, prevoz, smeštaj i prijem osoba putem pretnje ili upotrebe sile, ili

putem drugih oblika prinude, otmice, obmane, prevare, zloupotrebe moci nad ranjivim

osobama, zatim davanje ili primanje novca, ili drugih vrsta naknada u cilju postizanja

pristanka žrtve na odnos u kojem jedna osoba ima kontrolu nad drugom, a sve u cilju

eksploatacije. Eksploatacija podrazumeva najmanje sledece: eksploataciju drugih osoba

u prostituciji ili u ostalim oblicima seksualnog iskorišcavanja, prinudni rad i pružanje

usluga, ropstvo, ili ponašanje nalik ropstvu, upotrebu ili odstranjivanje telesnih organa.

1. pristanak, ili saglasnost žrtve trgovine ljudima na eksploataciju, koja je definisana i

utvrdjena u podparagrafu  ovog clana, bice irelevantni u slucajevima utvrdjenim u

podparagrafu

2.  regrutovanje, transport, prevoz, smeštaj, ili prijem dece s ciljem njihove eksploatacije

bice smatrano '' trgovinom ljudima'' cak i ukoliko ove radnje ne ukljucuju slucajeve

utvrdjene podparagrafom (a) ovog clana.

3. pod terminom ''dete'' podrazumeva se svaka osoba mladja od 18 godina

Na podrucju Balkana i u Srbiji, o trgovini ljudima se najcešce raspravlja kao o

''trgovini ženama'', ''trgovini ženama i decom'' ili ''trgovini radi seksualnog iskorišcavanja''.

Iako trgovina ljudima nesumnjivo ima neuporedivo vece posledice po žene i devojcice i

cesto podrazumeva trgovinu u komercijalne seksualne svrhe, to je mnogo širi fenomen, i

globalno i na podrucju Jugoistocne Evrope. Trgovina ljudima ukljucuje, na primer,

(pre)prodaju migranata za potrebe radionica sa jeftinom radnom snagom, kucnog ili

poljoprivrednog rada, ugovaranje prisilnih ili nepostojecih brakova, kao i kupovinu i

prodaju žena u bordele i striptiz-klubove.

Da bi se sacinio opšti okvir za diskusiju o ovom problemu, ''trgovina ljudima'' je za

svrhe ovog izveštaja definisana tako da ukljucuje sva dela vrbovanja, otmice, transporta

(unutar ili preko granica), prodaju, skrivanja ili prijema osoba, i to u sledecim situacijama:

-pod pretnjom ili upotrebom sile, prevarom, prisilom (ukljucujuci zloupotrebu položaja),

ili nametanjem zavisnosti radi otplate duga,

-sa ciljem stavljanja ili držanja takve osobe, bilo da joj se placa ili ne, u stanju

nedobrovoljnog služenja, prisilnog rada ili ropstva,

-u državi koja nije ona u kojoj je osoba živela u vreme prvobitne obmane, prisile ili

dužnickog ropstva.

Ovako definisana, ''trgovina ljudima'' bi ukljucivala trgovinu u seksualne kao i u

neseksualne svrhe, i sve postupke u lancu, od pocetnog vrbovanja (ili otmice) trafikovane

osobe do krajnjeg cilja ili ishoda – eksploatacije žrtvine licnosti ili rada.

Iako su pitanja krijumcarenja ilegalnih migranata i radnih uslova radnika migranata usko

povezana sa trafikingom i, takode, predstavljaju znacajan problem u regionu.

Trgovina zenama se najcesce tretira kao problem ilegalne migracije i krijumcarenja (od

strane zakonodavstva) ili prostitucije (od strane javnog mnenja). Medutim, postoje

sustinske razlike.

Migracija podrazumeva PRISTANAK osobe da ode iz zemlje. Migracija je dobrovoljna.

Medjutim, migracija ne podrazumeva prevaru, prisilu, eksploataciju i nasilje.

Krijumcarenje podrazumeva ilegalan ulazak u zemlju, sto jeste zlocin protiv drzave, ali

ne i zlocin protiv osobe, jer postoji PRISTANAK osobe da na taj nacin migrira.

Bitno je naglasiti razliku izmedju prostitucije i trgovine zenama. Prostitucija moze biti uz

pristanak, dok se trgovina zenama odnosi pre svega na prinudnu prostitituciju (koja

podrazumeva ograniceno kretanje; oduzimanje dokumenata ; nametanje broja klijenata, fizicko i psihicko zlostavljanje) i kupovinu / prodaju osobe, bez njenog znanja i pristanka.

Cak i onda kada devojka zna da ce se baviti prostitucijom, ona nije upoznata sa uslovima

rada i zivota, i nema nikakvu kontrolu nad onim sto joj se desava.;

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Trgovina ljudima predstavlja zlocin protiv individue. Podrazumeva prinudan rad ( u kuci,

u sex-industriji, prinudan brak, prosjacenje, ucestvovanje i kriminalnim aktivnostima).

Kod trgovine zenama bitno je da li osoba zavrsi prinudno u nekom poslu ili braku, a

ne nacin na koji je osoba dosla u datu situaciju. Citav proces moze poceti dobrovoljnom

migracijom ili krijumcarenjem, a da za posledicu ima trgovinu ljudima. To nam govori

koliko su tri pojave povezane.

Bitan element trgovine ljudima je dug koji osoba ima prema trgovcu, iz cega proizilaze

ucene koje trgovci koriste kao sredstvo kontrole. Prvobitni dug (nastao usled placenih

troskova putovanja, nabavljanja dokumenata podmicivanja, transporta, honorara za

agenciju, ''prodajne cene'' zrtve) vremenom se nagomilava (jer se dodaje kamata, troskovi

zivota i proizvoljne "kazne" za neposlusnost). Trafikovana osoba ne moze da se vrati kuci

dok taj dug ne otplati, a cesto se desava da se taj dug ''prodaje'' zajedno sa zrtvom drugom

trgovcu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Постављена слика

Trgovina ženama i decom u seks-industriji

U manjem ili vecem obimu, skoro sve zemlje su pogodene trgovinom ljudima, posebno

trgovinom za potrebe seks-industrije. Uprkos nedostatku konkretnih statistickih podataka,

strucnjaci na ovom polju su saglasni da je to fenomen koji je sirom rasprostranjen i nalazi

se u rukama organizovanog kriminala.

Obrasci i prakse

Po nekim procenama, stotine hiljada žena i devojcica bude trafikovano u i iz Zapadne i

Jugoistocne Evrope svake godine da rade kao robinje u seks-industriji.

Iako se trgovina ljudima unekoliko razlikuje od zemlje do zemlje ili od podrucja do

podrucja, pojavili su se odredeni opšti obrasci.

Meta trgovaca su, uglavnom, devojke i devojcice u zemljama ili podrucjima u kojima su

društveno-ekonomski uslovi tešk, a mogucnosti za žene krajnje ogranicene. Nacini

vrbovanja se razlikuju, ali obavezno podrazumevaju neki oblik prisile ili obmane. Tipicna

situacija je da se devojka javlja na oglas ili je neformalno vrbuje agent (obicno poznanik)

koji joj nudi dobar posao u drugoj zemlji ili podrucju. Tipicni poslovi koje se nude su za

medicinske sestre, frizerke, bejbi-siterke, kucne poslove, konobarice, manekenke ili

igracice. Osobe koje vrbuju mogu se obratiti devojcinoj porodici ili ih vrbovati na

zabavama koje organizuju agencije za ugovaranje brakova. U nekim zemljama devojke

bivaju otete ili namamljene preko granice od strane ''prijatelja'' u nocni provod ili na

turisticki izlet. U nekim, devojke i devojcice bivaju bukvalno prodate podvodacima od

strane rodaka, ''momaka'', ili cak pojedinaca iz državnih institucija kao, npr., sirotišta. Neke

žene otputuju u drugu zemlju radi ugovorenog ili posredovanog braka, da bi na kraju bile

prisiljene na prostituciju od strane njihovih ''muževa''.

Takode, važno je zapaziti da mnoge devojke koje su trafikovane znaju da ce raditi

u seks-industriji, ali su obmanute u pogledu prirode ili uslova svog rada. Neke su saglasne

sa tim da rade u ''blažim'' oblicima seksualnog rada, kao što su stiptiz klubovi, ali kasnije

budu prisiljene na prostituciju. Neke pristanu da rade u inostranstvu kao prostitutke ili

poslovna pratnja, nadajuci se da ce brzo zaraditi novac i da ce se nakon kratkog perioda

vratiti kuci. Umesto toga, budu prodate na tržištu makroima ili javnim kucama i potom

uhvacene u klopku preko zastrašivanja ili dužnickog ropstva.

U slucaju medunarodne trgovine, trgovci se služe razlicitim mehanizmima da

prebace žene i devojcice preko granica, ponekad u saradnji sa organima nadležnim za

imigraciju. Mnoge žene (posebno iz Srednje i Istocne Evrope) su u mogucnosti da legalno

udu u zemlje odredišta sa studentskim, turistickim ili privremenim radnim vizama, i

potom produže svoje vize. Druge ulaze kao ''supruge narucene preko Interneta''. U nekim

zemljama, kao što su Kanada i Švajcarska, žene mogu dobiti radne vize kao igracice,

zabavljacice ili umetnice, što im omogucava legalan ulazak u zemlju. Kada turisticke vize

ili radne dozvole nisu dostupne, trgovci mogu lako dobiti lažne ili prepravljene putne

isprave od svojih saradnika koji imaju veze sa lokalnim vlastima.

Kad se nade pod kontrolom trgovaca, trafikovane žene i devojcice bivaju ili

prisiljene na prostituciju ili uhvacene u zamku i eksploatisane kroz dužnicko ropstvo.

U mnogim slucajevima, devojke bivaju tucene, silovane, preti im se, daje im se malo ili

nimalo hrane, sve dok ne pristanu na zahteve trgovaca. U drugim situacijama, prisila je

suptilnija.U gotovo svim slucajevima, trgovac oduzima ženi putne isprave, kontroliše

njeno kretanje, i koristi dužnicko ropstvo da bi je prisiljavao i kontrolisao. Ako pobegne,

suocava se sa odmazdom protiv nje same ili protiv njene porodice zbog neotplacivanja

duga, kao i sa hapšenjem i deportacijom od strane lokalnih vlasti. Nepoznavanje jezika,

nemanje novca i odgovarajucih dokumenata, nepoverenje u policiju ili druge nadležne

organe, nemanje informacija, neregularan ili nelegalan imigracioni status, strah, stid i

izolacija doprinose pojacanoj zavisnosti žrtve od trgovaca.

''Radni uslovi'' trafikovanih žena u seks-industriji su cesto brutalni. Mnoge su

prisiljene da imaju seksualne odnose sa 15-20 mušterija dnevno. Izlozene su Sidi ili

drugim bolestima/infekcijama koje se prenose seksualnim putem. Cesto pate od

zdravstvenih tegoba povezanih sa višestrukim silovanjima ili fizickim maltretiranjem.

Trgovci cesto koriste drogu i zavisnost od droge kao metodu kontrolišanja žena i

osiguravanja njihove stalne poslušnosti. Nevladine organizacije koje su dolazile u kontakt

sa zrtvama trgovine i predstavnici policije su prijavili slucajeve da su neke devojke izvršile

samoubistvo ili da su bile ubijene od strane trgovaca, ponekad kao upozorenje ostalim

žrtvama trgovine.

Neke žene koje su trafikovane rade u relativno boljim uslovima i cak imaju

slobodu kretanja. Ipak, vecina je izložena nasilju ili pretnjama nasiljem, nisu u mogucnosti

da napuste svoj ''posao'', i dobijaju male ili nikakve zarade.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

UZROCI TRGOVINE ZENAMA

Jedan od uzroka, koji je najvidljiviji jeste ekonomske prirode. Moderni ekonomski procesi

koji namecu zemlje razvijenog sveta imaju za posledicu sve striktniju ekonomsku politiku

( privatizacija, zatvaranje industrijskih sistema i sl.) koja najviše pogada žene koje, inace,

snose odgovornost za preživljavanje porodice. Narocito u zemljama tranzicije i

postkonfliktnim oblastima, zene su iskusile veci stepen nezaposlenosti (i do 80% u nekim

zemljama), marginalizaciju u slabo placenim sektorima i diskriminaciju u zaposljavanju,

pri unapredjivanju, otkazima i dobijanju zarade.

Uopstena predstava koju ljudi imaju o Zapadu kao ''raju na zemlji'', podjednako je vazna.

Marketing, turizam, price ostalih migranata stvaraju iluzije koje pothranjuju nadu i

verovanje zena u nove mogucnosti. Stvara se dakle, lazna slika o zivotu na Zapadu, zbog

koje su zene spremne da ucine sve, samo da ga se domognu.

Zemlje u kojima je nasilje nad zenama uobicajena pojava, predstavljaju takodje plodno tle

za trgovinu zenama. Zbog toga sto ocajnicki zele da pobegnu od zlostavljanja, zene cesto

zele da pobegnu u inostranstvo.

Jos jedan vazan elemenat je potraznja u razvijenim zemljama za zenama sa Juga i Istoka

kao jeftine radne snage u svim sektorima.

Ono sto takodje predstavlja uzrok trgovine zenama, a sto je dubok drustveni problem

jeste stav prema ženi kao objektu koji moze da se kupi i preprodaje. Takav stav se prenosi

i odrzava kroz obrazovanje, vaspitanje, pa cak i zakonodavstvo. Trgovina zenama je jedan

od tri najunosnija poslova organizovanog kriminala, a da u mnogim zakonodavstvima ni

ne postoji kao krivicno delo.

Vazno je napomenuti da visok procenat siromastva, nezaposlenost, male plate,

diskriminatorne prakse, nasilje, patrijahalne socijalne strukture i nedovoljna socijalna

podrska zenama, primorava ih da migriraju. Usled nedostatka informacija o samom

procesu migracije zene cesto postanu meta trgovaca zenama.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Постављена слика

NACINI VRBOVANJA

Oglasi su najcesci nacin vrbovanja devojaka, bilo da se oglasavaju agencije, ili se

reklamira samo posao, bez navodjenja koja je firma u pitanju. Poslovi koji se reklamiraju

preko oglasa su obicno dobro placeni, pokriveni su svi troskovi puta, viza, smestaja, a

traze se mlade i atraktivne devojke. U drustvima u kojima je obicaj da se poslovi

ugovaraju nezvanicno ovakav oblik vrbovanja ne izaziva sumnjicavost. Osim toga, u

mnogim zemljama porekla, posebno u seoskim podrucjima devojke i njihove porodice

nisu navikli da preispituju legitimitet oglasa ili agencije. U mnogim zemljama takodje, ne

postoje zakoni koji bi sprecili ovakav vid kriminala. Cesto se desava da devojke i zene

vrbuju njihovi poznanici, prijatelji pa cak rodjaci. Obicno im nude neki posao, ili im

preporucuju neku drugu osobu kojoj bi mogle da se obrate za posao. U ovom slucaju je

najmanja verovatnoca da ce zena posumnjati sta se krije iza ponude, pa se ona ni ne

proverava. Ostali nacini vrbovanja su kidnapovanje, prodaja od strane clanova porodice,

prodaja od strane sluzbenika unutar drzavnih institucija (npr. sirotista)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Постављена слика

USLOVI U KOJIMA SE NALAZE TRAFIKOVANE ZENE

Polozaj trafikovanih zena se moze posmatrati u dva nivoa. Sa jedne strane, zakon ih tretira

kao kriminalce, ilegalne migrantkinje koje krse zakon drzave. Sa druge strane, zene koje

zavrse u prinudnoj prostituciji za drustvo, javno mnenje nisu prevarene, sto je predrasuda

povezana sa drustvenom stigmatizacijom prostitucije.

- Žena je u situaciji u kojoj je eksploatisana

- Žena je u zavisnoj poziciji, u kojoj ne može slobodno da odlucuje o sebi da li ce i

kako ce da radi kao prostitutka, ili da prestane da radi ako to želi

Specificni uslovi (koji se cesto javljaju):

- Žena ne poseduje svoj pasoš;

- Žena nema povratnu kartu;

- Žena ne poseduje ili, nema direktan pristup svojoj zaradi;

- Eksploatator daje ženinu zaradu ili deo zarade trecem licu;

- Žena mora da zaradi odredenu minimalnu sumu dnevno ili nedeljno;

- Žena duguje eksploatatoru ili trecem licu ili ne-specificno, ili jako veliku sumu novca

za posredovanje, putne troškove, odecu, itd, koju mora da vrati pre nego što bude

imala pristup svojoj zaradi ili pre nego što bude mogla da prestane sa radom;

- Eksploatator je platio odredenu sumu novca za "preuzimanje" žene, koju ona mora da

otplati;

- Limitiranje slobode kretanja ili kontaktiranja ili održavanja odnosa sa trecom osobom

( na primer: nije slobodna da izade posle posla, da ide u kupovinu, itd);

- Žena je stalno pod prismotrom trece osobe ili eksplaoatatora;

- Žena provodi 24 sata dnevno u klubu;

- Žena ne može da odbije odredene klijente ili odredene radnje (na primer odnos bez

kondoma);

- Žena nije u napred znala da ce raditi kao prostitutka, ili pod kojim uslovima;

- Žena ne može da prestane sa radom ili da se vrati kuci kada želi;

- Žena izgleda uplašeno, ne govori slobodno, izgleda kao da je pod prismotrom;

- Žena se izoluje ili je izolovana od drugih žena u klubu;

- Žena ima na sebi znake zlostavljanja;

- Žene se trafikuju iz malih, seoskih sredina i nerazvijenih

- Žene se trafikuju iz malih, seoskih sredina i nerazvijenih oblasti direktno u

odredišne gradove Evrope.

- Novi ''putevi trgovine'' kroz tranzitne zemlje se neprestano pojavljuju. U skorije

vreme najfrekventniji putevi su oni koji idu kroz zemlje bivšeg Istocnog bloka.

- Sve je više žena koje se trafikuju iz Istocnoevropskih zemalja zbog toga što kulturna

i geografska slicnost zemalja u regionu omogucava trgovcima ženama lakše

prilagodavanje uslovima i lakše promene puteva.

- Što se tice žena iz Azije i Afrike i Latinske Amerike, sve je više onih koje poticu iz

srednje klase, a ta se cinjenica može objasniti sve vecom ekonomskom krizom koja

za posledicu ima osiromašenje srednje klase.

3 Sve restriktivniji imigracioni zakoni usvojeni u poslednje vreme u evropskim

zemljama podsticu trgovinu ženama. Zakoni koji ogranicavaju mobilnost žena,

podsticu zavisnost žena o ''posrednike''.

6 Policijske mere, kao šro su racije, služe samo za kriminalizaciju žena i sprecavaju

ih da saradjuju sa policijom pri gonjenju trgovaca ljudima. U mnogim slucajevima

je pojedinim predstavnicima institucija bilo lakše da ustanove prekršaje žene kojom

se trgovalo, nego krivicno dela onih koji trguju ženama. Deportacijom žena,

osnovne strukture odgovorne za trgovinu ženama ostaju netaknute.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Nevladine organizacije i vladine institucije su posle dugogodisnjeg rada na suzbijanju

trgovine ljudima izdvojile sledece elemente:

4 Zapadnoevropske i Severnoamericke zemlje su dugo bile, a i dalje su, odredišta za

žene trafikovane iz mnogih zemalja u razvoju u Latinskoj Americi,Aziji i Africi,

ukljucujuci Kolumbiju, Brazil, Dominikansku Republiku, Nigeriju, Maroko, Kinu,

Tajland, Vijetnam i Filipine.

7 Glavne zemlje odredišta za trafikovane žene su Holandija, Belgija, Nemacka,

Austrija, Švajcarska, Italija, Španija, Grcka, Turska, Velika Britanija, Kanada i

Sjedinjene države. Ostale destinacije su (iako lista nije konacna): Bosna i

Hercegovina, Kipar, Švedska, Danska, Finska i Norveška.

13 Glavne zemlje porekla u regionu OEBS-a su Rusija, Ukrajina, Poljska i balticke

zemlje. Ostale zemlje porekla su Albanija, Ceška Republika, Madarska, Belorusija,

Slovacka, Rumunija, Bugarska, zemlje bivše Jugoslavije, Moldavija i Gruzija.

NVO izveštavaju i o sve vecem broju slucajeva zrtava trgovine poreklom iz Jermenije, Azerbejdžana i srednje Azije.

17 Pojedine zemlje koje su nekada bile prvenstveno zemlje porekla sada su u situaciji

da sve više budu i tranzitne zemlje i zemlje odredišta. Zemlje kao što su Poljska,

Ceška Republika, Slovacka, Litvanija, Latvija i Estonija, kao i zemlje bivše

Jugoslavije, sada su odredišta (kao i tranzitne tacke) za žene iz Rusije, Belorusije,

Ukrajine, Rumunije i Bugarske.

26 Vecina žena i devojcica koje su trafikovane za rad u seks-industriji, trafikovane su

u velike gradove, izletišta, turisticka podrucja i podrucja u blizini vojnih baza u

Evropi. Krugovi trgovine ljudima nalaze se i duž vecih saobracajnica, kao što su

Varšava-Berlin i Budimpešta-Bec.

34 Vecina zemalja Centralne Evrope i neke zemlje Jugoistocne Evrope su tranzitne

zemlje za žene trafikovane iz zemalja u razvoju, a koje su na putu evropskoj

integraciji. Albanija i Balticke zemlje, na primer, imaju dobro utvrdene puteve

krijumcarenja stranaca u Zapadnu Evropu. Takode je u porastu trgovina ''na jedan

dan'' ili ''za vikend'' u pogranicnim oblastima kao što su Ceška, Austrija. Poljska,

Nemacka i sve vise u zemljama bivse Jugoslavije.

36 Mnoge zemlje na Zapadu su, takode, tranzitne zemlje. Kada se jednom nadu u

Evropskoj uniji (EU), na primer, slobodno kretanje koje je omoguceno

Šengenskim sporazumom, dozvoljava trgovcu da relativno slobodno prebacuje

ljude u druga odredišta EU. Kanada je i zemlja odredišta i tranzitna zemlja za

Sjedinjene Države.

39 Vecina trafikovanih žena iz Jugoistocne Evrope imaju manje od 25 godina, a

mnoge imaju izmedu 12 i 18.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Постављена слика

Ljudska prava zrtava trgovine ljudima

Trgovina ljudima, posebno ženama i decom, oštro je osudena od strane

medunarodne zajednice kao nedopustivo i ozbiljno kršenje ljudskih prava, oblik

"modernog ropstva", i poseban oblik nasilja nad ženama. Uprkos tome, vecina zemalja

nije integrisala interese i strategije sa stanovišta ljudskih prava u svoje zakone ili

politicke stavove u vezi sa trgovinom ljudima. ''Pristup trgovini ljudima sa stanovišta

ljudskih prava'' definiše ovu trgovinu, pre svega, kao kršenje individualnih ljudskih

prava, dok je narušavanje državnih interesa od sekundarne važnosti. Ovakav pristup

stavlja akcenat na prava i potrebe trafikovanih osoba, i na obavezu državnih vlasti da

obezbede podršku i pravnu pomoc žrtvama. Organizacije koje se bave zastitom ljudskih

prava naglašavju potrebu da se ''analiza iz vizure ljudskih prava'' integriše u zakonske

propise, strategije i inicijative protiv trgovine ljudima, koje su za cilj imale

kontrolisanje ilegalne migracije, prostitucije i organizovanog kriminala. Zahvaljujuci

(u velikoj meri) radu NVO sektora, perspektiva ljudskih prava se sve više inkorporira u

medunarodne politicke norme, politicke izveštaje i, donekle, u politiku vladinih

institucija. Pravo na slobodu, pravo na dostojanstvo i bezbednost pojedinca, pravo na

zivot bez ropstva, pravo da se sa pojedincem postupa bez surovosti i humano, razna

ekonomska i socijalna prava, i specificna prava deteta, nalaze se medu ljudskim

pravima koja su uskracena zrtvama trgovine ljudima. Pošto su države te koje imaju

odgovornost i koje treba da garantuju ljudska prava na svojim teritorijama, one su

obavezne da zaštite pojedinca od takvih praksi, da krivicno gone prekršitelje i da

obezbede efikasnu pravnu pomoc žrtvama.

Kod trgovine ženama i devojcicama, postavlja se i pitanje ženskih ljudskih

prava i položaja žene u društvu. Uzroci i posledice trgovine ljudima imaju implikacije

vezane za rod, a mnogi aspekti problema zahtevaju pristup sa posebnim osvrtom na

ravnopravnost polova. Na primer, preventivne strategije moraju da imaju u vidu cvrstu

vezu izmedu trgovine ljudima i neravnopravnog položaja žene u društvu. Isto tako,

pravne, imigracione i zakonodavne strategije treba da budu preispitane, sa posebnim

osvrtom na eliminaciju diskriminacije i predrasuda vezanih za pol (posebno kad su u

pitanju migrantkinje i radnice u seks-industriji). U skoro svim zemljama OEBS-a je, na

primer, politika sprovodenja zakona fokusirana više na žene koje su trafikovane nego

na muškarce koji se uglavnom bave trafikingom i profitiraju od eksploatacije žena.

Trgovina ljudima je transnacionalni kriminalni problem, u stalnom porastu,

koji je u rukama organizovanog kriminala. Ove kriminalne aktivnosti podrivaju

demokratske institucije i stavljaju na probu princip vladavine prava. Slabe institucije i

neadekvatni zakonski propisi ogranicavaju kapacitet vlada u suzbijanju kriminalnih

aktivnosti i krivicnom gonjenju prestupnika. Pri naporima da se trgovina ljudima

krivicno goni javljaju se brojna pravna pitanja, kako u vezi sa zakonskim propisima,

tako i sa sporovodenjem zakona. Ovo ukljucuje, izmedu ostalog: proceduralna i pitanja

dokazivanja krivice, pravo žrtava na krivicne i gradanske parnice, raspoloživost

specificnih tehnika za sprovodenje zakona (kao što su tajni zadaci i ozvucavanje) kod

slucajeva trgovine ljudima, proceduralnu zaštitu u toku sudskih procesa,

ekstrateritorijalnu nadležnost i ekstradikciju, zaštitu žrtava i svedoka, zaplenu imovine

ili prihoda kriminalaca, vracanje zarade i kompenzacija žrtvama, kao i ulogu

predstavnika NVO-a u sudskim procesima. Na zakonodavnom nivou, države moraju da

garantuju adekvatnost državnih i lokalnih zakona po pitanju prevencije trgovine

ljudima, krivicnom gonjenju trgovaca i zaštite žrtava. Uz to, policajcima, tužiocima,

sudijama i drugim službenicima grzavnih institucija neophodna je obuka kako bi mogli

da prepoznaju i potpunije razumeju ovaj složeni fenomen.

Pristupi prevenciji i suzbijanju trafikinga nužno pokrecu važna pitanja

migracije i slobode kretanja, od kontrole granica do posledica imigracionog zakona i

politike sprovodenja zakona i zaštite žrtava. U kontekstu prevencije trgovine ljudima,

potreba da se uspostavi ravnoteža izmedu kontrole granica i slobode kretanja - i to na

nediskriminatorni nacin.

Još jedno pitanje koje treba razmotriti je u kojoj meri postojeci imigracioni

zakoni i politika idu u prilog trgovini ljudima i zloupotrebama koje su sa njom

povezane. Zbog strogih imgracionih propisa u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi, na

primer, ljudi koji su u potrazi za poslom ili boljim životom sve više se obracaju

kriminalnim mrežama i poslovima ili bracnim posrednicima da bi obezbedili ulazak na

Zapad. Jednom kad se nadu u delikatnoj situaciji, nemanje dokumenata ili strah od

hapšenja ili deportacije cesto sprecavaju trafikovane ljude da odu ili da potraže

pomoc.

I gradansko društvo ima centralnu ulogu u borbi protiv trafikinga. NVO su, na

primer, imale bitnu ulogu u povecanju informisanosti, vršenju pritisaka na vladu i

obezbedivanju neophodne pomoci pojedinacnim žrtvama. Medijsko oslikavanje

trgovine ljudima je istovremeno i pomagalo i ometalo borbu protiv trgovine ljudima. U

zemljama u kojima su zakonodavstvo i institucije slabi, ili u kojima su policija i druge

državne službe saucesnici u trafikingu, NVO mogu biti jedina institucija koja

preduzima energicne korake u sprecavanju trgovine ljudima ili zaštiti žrtava. Zato su

programi za osnaživanje i podršku lokalnim NVO-ima u njihovim naporima da se bore

protiv trafikinga i ostalih oblika nasilja nad ženama preko potrebni u mnogim

delovima ovog regiona. Nastavnici, zdravstveni radnici, socijalni radnici, advokati i

novinari, takode mogu imati važnu ulogu u podizanju informisanosti kod ciljnih grupa,

vršenju pritisaka na vlade i prepoznavanju i pomaganju žrtvama. Konacno, dugorocna

podrška zahteva da svi napori u borbi protiv trgovine ljudima budu vodeni uz ucešce i

saradnju NVO-a i ostalih clanova/ica gradanskog društva.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...