Albanci svojataju pola Crne Gore

[grigorije22]

Albanci uzeli sve do Spuža ~Plav, Gusinje, Hoti, Grude, Rožaje, Krajina (barska), Sp­už, Ulcinj, Štoj i Bar, albanska su područja u današnjoj Crnoj Gori, navodi se u tekstu udžbenika Plav, Gusinje, Hoti, Grude, Rožaje, Krajina (barska), Spuž, Ulcinj, Štoj i Bar, albanska su područja u današnjoj Crnoj Gori, tvrdi se na strani osam udžbenika geografije za četvrti razred srednje škole u Albaniji.

U tekstu spornog udžbenika, koji je dostupan "Danu" i čije najinteresantnije djelove ekskluzivno objavljujemo, navodi se da su juna 1878. godine, na Berlinskom kongresu donijete odluke direktno na štetu albanskog naroda, jer je "tada nepravedno Srbiji dodijeljen istočni dio Kosova, jednako kao i što su Crnoj Gori nepravedno dodijeljeni Bar, Podgorica, Plav i Gusinje".

- Albanske teritorije su još i Kosovo, djelovi Crne Gore, pola sjeverozapadnog Skoplja, i dio Grčke - istaknuto je u tekstu udžbenika, čiji su autori Periklji Ćirazi, Dhimiter Doka i Aslan Puška, a u kome se iznose neka u istorijskoj nauci neutemeljena objašnjenja o tome kako su albanske teritorije šire od onoga što su danas zvanične teritorije države Albanije, ali i druge, ipak zapaljive poruke, s obzirom na ideju "velike Albanije".

Albanska geografija za četvrti razred navodi konstataciju da albanska područja u Crnoj Gori - Plav, Gusinje, Hoti, Grude, Rožaje, Krajina (barska), Spuž, Ulcinj, Štoj i Bar - imaju uglavnom složeni, brežuljasto planinski reljef, te da nijesu gusto naseljena, a među stanovništvom, kako se tvrdi, preovladavaju Albanci.

Dalje, na strani 13. udžbenika, ističe se da su države susjedne Albaniji krajem 19. vijeka, slabljenjem turske imperije, počele da ispoljavaju svoje pretenzije prema albanskim područjima. Objašnjava se da su se i te kako u tim namjerama iskoristile međunarodne konferencije i kongresi, gdje su velike sile određivale sudbine manjih naroda. Na strani 197 postavljena su pitanja i zadaci učenicima, kojima se traži da na mapi pokažu albanska područja na prostoru Crne Gore, te da odgovore - kako i kada su otcijepljena ta područja od geoprostora Albanije - kakva je budućnost ovih područja - i kako može da se popravi njihovo ekonomsko i kulturno stanje.

Ćirazi, Doka i Puška u poglavlju „Albanska područja u Crnoj Gori", na strani 195 tvrde da su nabrojane „albanske" sredine u današnjoj Crnoj Gori sve do 1912. godine bile dio geoetničke, kompaktne cjeline Albanije.

- Poslije balkanskih ratova i turske kapitulacije, vojnički ih je osvojila Crna Gora, potpomognuta od Srbije, Rusije kao i od nekih drugih evropskih država - piše u lekciji namijenjenoj albanskim maturantima.

Upozoreno je da je nakon Berlinskog kongresa, pod pritiskom pojednih evropskih država, Turska predala Crnoj Gori Ulcinj 1880. godine. Tvrdi se istovremeno da se uspostavljanjem crnogorske vlasti, iz Ulcinja iselilo 400 porodica sa ukupno tri hiljade članova, koji su prebjegli u Skadar i Drač, a neke porodice su nastanile Tursku i SAD.

Kao i crnogorska, i diplomatija Grčke i Makedonije reagovala je u aprilu, kada je ovaj udžbenik dospio u javnost, ali pri tom, koliko je poznato, albanski zvaničnici nijesu javno ukazali da on sadrži neke negativne konstatacije.

M.JovanoviĆ

Roćenovo ministarstvo bez komentara

Podsjetimo, "Dan" je prvi u Crnoj Gori objavio da u Albaniji postoji udžbenik za srednju školu koji svojata određene crnogorske teritorije. Njegovo objavljivanje (a publikovali su to krajem aprila prvenstveno grčki mediji) izazvalo je značajne kontroverze, pa je i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, na čijem čelu je Milan Roćen, naložilo ambasadi u Tirani da provjeri o čemu se radi.

Međutim, od tada nije bilo nikakvih vijesti o udžbeniku, kao ni potvrde da li je povučen iz nastave.

Sekretar Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Mirsad Bibović juče nije odgovarao na molbu "Dana" da saopšti ima li MVPEI novih informacija o spornom albanskom udžbeniku.

M.V.

Proširenje na štetu Albanaca

Udžbenik albanske geografije ukazuje da su pored gubitaka u ljudstvu koje su doživjeli Albanci u borbi za nezavisnost od Turske, a potom i u balkanskim ratovima, te u Prvom svjetskom ratu, nabrojane oblasti "pale pod crnogorsku vlast, odnosno Crna Gora se proširila na štetu Albanije".

Autori, Ćirazi, Doka i Puška, tvrde da su teritorije koje su dio današnje Crne Gore i sjeverne Grčke dobijene nepravedno nakon balkanskih ratova, kao i da su Grci nakon "etničkog čišćenja" dobili ono što je danas njihova teritorija na sjeveru.

Posebno je objavljivanje ovog udžbenika razljutilo javnost u Grčkoj, a komentatori pojedinih grčkih medija odmah su ustvrdili da se umjesto istinitih podataka očito djeci u albanskom obrazovnom sistemu nude vizije "velike Albanije", čije se postojanje potkrepljuje lažnim istorijskim podacima. Grčki mediji su tada ukazali da propaganda, govor mržnje i falsifikovanje istorijskih podataka ne predstavljaju novost u obrazovnom sistemu Albanije

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Vijest+dana&datum=2011-07-20&clanak=289242&kliknut=1311196404824&fasb=22

[Владан]

џаба планови кад су као људи зечеви

[Ignjatije]

Na zastavu CG uneti elemente islama

IZVOR: BETA, TANJUG

Podgorica -- Potpredsednik crnogorske vlade i lider Bošnjačke stranke Suljo Mustafić rekao je da je naziv Bošnjak istorijsko ime za islamizirane Slovene na području Balkana.

 

 

Suljo Mustafić (Foto: Youtube/Montenegronline)

"Naziv Musliman, sa velikim 'M', uveden je u komunističko vreme i naglasio, ali to nije održivo rešenje", rekao je Mustafić u intervjuu internet portalu Radio-televizije Crne Gore.

Prema njegovim rečima, dve trećine građana islamske vere u Crnoj Gori prihvatilo je kao nacionalno ime naziv Bošnjak. 

"Ustav Crne Gore sadrži oba imena - Bošnjak i Musliman, za pripadnike islamske vere u toj državi", dodao je Mustafić. 

On je rekao da mu ne smetaju hrišćanska obeležja na državnoj zastavi Crne Gore, ali je zatražio da se na zastavu unesu i "elementi islama". 

"I pripadnici islama su ovde autohtoni stanovnici, vekovima su gradili Crnu Goru, oni su deo njene društvene stvarnosti i tražimo da se to iskaže i kroz simbole naše države", rekao je Mustafić u intervjuu Radio-televiziji Crne Gore. 

Za to je, dodao je, potrebna samo politička volja, izmena zakona, a onda stvar treba prepustii herladičarima koji će simbolički prikazati stvarni društveni sadržaj naše države. 

"Nemamo dileme da grb, zastava, himna, kakvi god da su, da li ih mi emotivno prihvatali ili ne ili imali rezervu prema njima, treba da budu poštovani sada i takvi kakvi jesu. Apsolutno se mi, a tako će biti i ubuduće, sa najvećim stepenom uvažavanja odnosimo prema tim simbolima, jer to pokazuje naš odnos prema državi", rekao je Mustafić. 

On smatra i da treba još mnogo raditi na unapređenju položaja bošnjačko-muslimanskog naroda, kao i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori. 

Govoreći o Njegošu, Mustafić je istakao da su Bošnjaci, napuštanjem sednice parlamenta, jasno pokazali da smatraju da dan njegovog rođenja ne treba proglašavati praznikom. 

On tvrdi da se time nijednog trenutka nije želelo politizovanje tog pitanja, a još manje umanjiti dimenzija i značaj Njegoševog dela, već da je ta stranka očekivala da će obeležavanje dva veka od rođenja crnogorskog pesnika biti dobar povod da se, sa kritičke distance, bez mitromanije i kompleksa, sagleda njegovo delo i, kako je rekao, makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vređaju muslimane i šalju poruke verske i etničke netrpeljivosti. 

"Mislim da bi to bio veliki doprinos daljoj izgradnji međuverskog sklada", rekao je Mustafić. 

Lider Bošnjačke stranke je ponovio stav da 13. novembar, dan rođenja Petra Petrovića Njegoša, ne može da bude proglašen za dan crnogorske kulture, jer su, kako je objasnio, neke ideje iz "Gorskog vijenca" inspirisale genocid nad Muslimanima u Bosni i Hercegovini.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=01&dd=05&nav_category=167&nav_id=796635