Jump to content

Инсекти

Оцени ову тему


Guest Светлана

Препоручена порука

  • Гости
Guest Светлана

Ubodi insekata

27/7/2009

Najopasnija posledica uboda insekta je alergična i anafilaktična reakcija. Najviše smrtnih slučajeva je zabeleženo posle jednog uboda, i to u području glave i vrata.

U SAD-u i Evropi ubod insekata je uzrok najvećeg broja umrlih od životinjskih otrova. U Evropi su to pčele i ose. A tu još ubrajamo i bumbara i stršljena. Otrovni aparat insekata sastoji se od žaoke, otrovne žlezde i otrovnog mehura u kojem se nakuplja otrov. Pčele mogu ubosti samo jednom, jer im se prilikom uboda iščupa otrovni aparat i one umiru.

Za razliku od pčela, ose i stršljeni svaki put kad upotrebe žaoku, nastoje njom da ubodu nekoliko puta. Od spomenutih insekata najopasniji je ubod stršljena. Oni grade svoja gnezda u drvetu i na zapuštenim tavanima. Ubod pčela i osa je najčešći u toplim mesecima, naročito u sezoni sazrevanja voća.

Najopasnija posledica uboda insekta je alergična i anafilaktična reakcija. Najviše smrtnih slučajeva je zabeleženo posle jednog uboda, i to u području glave i vrata. Posle jednoga uboda ose ili pčele reakcija je po pravilu lokalna. To je bolna crvenkasta oteklina, promera do 10 cm, a traje po pravilu do 24 sata.

Opšta ili sistemska reakcija posle jednog uboda može biti toksična ili alergijska. Reakcija je opšta nakon uboda u vrat, glavu ili u jako prokrvljeno područje. Prvi simptomi se pojave nakon nekoliko minuta i traju od 4-24 sata.

Najčešći simptomi su generalizovana urtikarija, svrab, slabost i nemir. U težim slučajevima tim simptomima se pridružuju oteklina u području usne šupljine i vrata koja dovodi do gušenja, stezanje u prsima, mučnina, povraćanje, proliv, bol u trbuhu, vrtoglavica, teško disanje, promuklost, a u najtežim slučajevima sniženje krvnog pritiska, gubitak svesti i nemogućnost zadržavanja stolice i mokraće.

Prva pomoć i lečenje

Nakon uboda pčele, u koži ostaje žaoka zajedno s mehurom iz kojeg dalje ulazi otrov u ranu. Zato treba žalac odmah odstraniti i to najlakše noktom. Jedan ubod kod osoba koje nisu alergične po pravilu ne zahteva lečenje. Antihistaminik pritom ublažava svrab i razvoj lokalnog edema. Kod jake lokalne reakcije ili generalizovane urtikarije potrebno je primeniti antihistaminik tako dugo dok postoji otok i svrab, a kod jake opšte reakcije potrebno je još primeniti adrenalin i kortikosteroide.

Ako je ubod u području usne šupljine, vrata ili je osoba ubodena više puta, trebalo bi je hitno odvesti i zadržati u bolnici. Naime, ubod u području glave i vrata dovodi do otekline u usnoj šupljini i u vratu, koja uzrokuje gušenje.

Izvor: plivazdravlje.hr

http://www.topvita.info/clanak.asp?id=1013

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...
  • Гости

Постављена слика

Bubamara

(Adalia Bipunctata)

Ovoj bubi deca pevaju da poleti i da im donese goste. Jedna od najsimpatičnijih buba u svetu, bubamara, sa različitom kombinacijom boja na svom telu, postoji u svim umereno toplim regionima u svetu. U dužini bubamara dostiže 1,2 cm. Telo je hemisfernog oblika, sa malom glavom i veoma kratkim nogama. Boja ovog insekta se razlikuje od vrste do vrste.

Najčešće je crvene, narandžaste ili žute boje, sa crnim pegama, mada su moguće i mnoge druge kombinacije. Ima dva para krila od kojih je jedan providan i nalazi se ispod drugog koji je čvršći i na kome se nalaze karakteristične boje ovog insekta.

Bubamara je aktivna preko dana i živi usamljeničkim životom. Različite vrste bubamara se različito hrane: većina se hrani manjim insektima i crvima, a neke vrste se hrane i lišćem. Pojedine vrste bubamara dnevno pojedu hrane u količini 120 puta većoj od njihove težine.

Najveći broj bubamara se hrani larvama, manjim crvima i insektima, koji uništavaju useve poljoprivrednika. Zbog toga su jedna od njihovih omiljenih životinja. Bubamare nastanjuju gotovo ceo svet isključujući najhladnije i pustinjske regione.

http://www.netsrbija.net/carstvo-zivotinja-bubamara.html

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 years later...

kakav te mrmak spopao, to je rovac!! vrlo mocan insekt, koji po meni i nije bash insekt, vise je neki tako ko ima personality, i ima neobicno snazne te maxilopede sta li su, maxile, tj rucice, kad ga tjapish i sa dva prsta mu stegnes drzis mu rilice, tolko je jak, kolko god da ga cvrsto stisnes on je u stanju da ti razdvoji prste i mrda, znaci fajter, pored toga ako se bas iznervira ume da pusti tamno braon sekret koji vonja i onda mozes da peres ruke kolko oces, kad jedes osetices taj miris, al nije frka, a ne sme da se drzi na malom zatvorenom prostoru sa drugim rovcem jer ce biti fajta, inace super je za pecanje na soma i mrenu a oce i neka druga veca riba da ga tjapi, samo ja nisam jos imao uspeha na njega kao ni na pijavicu- sto ne znaci da nisu top mamci nego znaci da ja ne umem da pecam :lol:

Zayron: Pa tamo ni nema svađa oko vjere i nacije jer se o tom uošte ni ne priča. Priča se kakva je koja ribica i na šta se fata, na mrmka, na glistu, na kruh, hljeb ili angelbrot, na na lažni mamac itd. Evetualno o tom kako se koja peče i koja je ukusnija.

cloudking: "Ne postoje cuda... postoje samo stvari koje jos ne razumemo."

Link to comment
Подели на овим сајтовима

To s tim mrmko-rovcem bude ko ono striženo-košeno, ahahahaha. pogledaj štano tvoji volfici, tj. Vukovi s Dunava, ribari, ne smij se, sami se tako nazvali, nisam im ja to izmislio, dakle šta oni zovu tim mrmkom iliti rovcem. To je jedna te ista stvar ko sladoled i zmrzlina, ahahaha:

http://vukovisadunav...m/som-84/rovac/

Mrmak,rovac,vrlac ili medo pripada razredu kukaca incekata a podrazredu krilatih kukaca.Najblizi je srodnik skakavca i cvrcka.Pripada razredu najbrojnijih zivih bica na zemlji.Dolje pod zemljom njegov je pravi zivot a zelena tratina nema za njega kao za sve ostale skakavce nikakva znacenja.

Rovac je vrlo stetan kukac i veliku stetnik u vrtovima.Rovac je kukac valjkastog,produzenog,okruglog smeđeg tjela pokrivenom gustim sitnim dlacicama poput barsun.Nglavi ima kratka nitasta ticala,vratni stit mu je dugacak i cvrst.Prednja krila su kratka a straznja dugacka i lepezasta.Prvi se par nogu preobrazio u mnoge kopacice ko kojih je bedro skraceno i siroko,na kraju se zavrsava sa cetiri vrlo cvrsta zuba.Terzus se sastoji od tri clanka koje predstavljaju takoder zupci.Preaterzus se sastoji od dvije jednake kanđice.Na goljenici se nalazi sa strane timpanalni organ, strznja dva para nogu sluze samo za hodanje.Zadak mu je produzen i na kraju se nalazi par dugackih dlakavih nastavaka.Osim facetiranih ociju ima i dva jednostavna oka.Odrasli razvijeni kukac dugacak je 5 do 8 cm.Rovac je rasiren po citavoj Europi a zivi i u americi.Za svoja obitavalista trazi lagana otvorena tla bez jaceg biljnog pokrova.Naj radije se zadrzava ipak u vrtovima,rasadnicima i oranicama.Rovac se redovito zadrzava u svojim hodnicima a samo nocu izlazi na povrsinu osobito za vrijeme parenja.Za hranu najcesce uzima biljke s debelim korjenom ii gomolje.Rovac je u najblizim rodu sa nasim kucnim i poljskim cvrckom.Sve te zivotinje bjeze od svijetla te se pojavljuju samo nocu,tako je i Rovac nocna zivotinja.Zenka nakom oplodnje u humusnom dosta suhom tlu pocinje praviti spiralne hodnike u dubini i do jednog metra a na kraju nacini siroki hodnik to jest gnijezdo ugladivsi prije toga zemlju i sljepivsi ih svojom slinom a zatim u njemu odlozi 200 do 300 bjelih jaja mekane lupine.Iz oplođenih jaja se nakon tri tjedna razvi licinke u pocetku bjele a kasnije crnkaste boje.Osim sto je poznat u prirodi kao vrlo stetan kukac rovac ima određenu vaznost kao mamac u ribolovu.

Vrlo je cjenjen i uspjesan kao mamac na razne ribe,pogotovo za soma,kapitalnu mremu ili klena.Stavlja se na vecu udicu na kojoj je ribama izlozen meki zadak rovca.Spretni ribolovci stavljaju ovog kukca na udicu da bi svojim pokretima izazvao paznju neke ribe,a nije se jednom dogodilo da se taj trud isplatio.

Ribolovci hvale ovaj mamac i njemu zahvaljuju vrlo uspjesan lov kapitalnih primjeraka soma.

rovacmrmakn.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 3 months later...
  • 2 years later...
  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...