Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'velika'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. Zanimljivo! Jutarnji otkriva tri modela kako su potkupljivali hrvatske liječnike u aferi Pfizer, DORH preuzeo slučaj WWW.JUTARNJI.HR
  2. Danijela

    Velika Iza

    Kada danas u nekoj galeriji ili muzeju vidimo sliku, često ne pomislimo o uzrocima koji su doveli do njenog nastanka, koji su često neraskidivo vezani sa unutrašnjim bićem njenog stvaraoca, ali ponekad još više sa njegovim idiličnim ili dramatičnim životnim okolnostima. Tako je i junak ove naše kratke priče provodio dane u Parizu, životareći boemskim životom siromašnih umetnika koji su često čamili u kutu nekog bistroa u nadi da će neko naručiti portret, makar ga platio i jednim dobrim ručkom. Svako od njih pre ili kasnije ili je uspeo ili se povukao. Svakom od njih ukazala se prilika koju je uhvatio ili propustio. Vlaho Bukovac je svoju grčevito uhvatio i stvorio nju – Veliku Izu, koja je potpuno izmenila tok njegovog života. Piše: Milorad Stokin Autoportret Vlaha Bukovca (1914) Mnoge okolnosti života Vlaha Bukovca nisu davale prevelike izglede da će se posvetiti slikarstvu. Rođen je kao Biađo Fađoni. Bio je potomak siromašnog italijanskog mornara i već u detinjstvu se sam morao snalaziti da nađe svoje mesto pod suncem. Boravio je u Americi, radio kao crtač, konobar, nosač, mornar. Jedna teška povreda vratila ga je u roditeljski dom u Cavtatu, malom primorskom mestu nadomak Dubrovnika, gde otkriva u sebi slikara i oslikava zidove rodne kuće. Nakon toga odlazi u Pariz gde uči slikarstvo kod velikog Aleksandra Kabanela. U Parizu tog vremena, a nalazimo se u 1882. godini, veoma jebio popularan roman La Grande Iza Aleksandra Buvijea, koji je u središte radnje doneo skandalozni život jedne kurtizane. To je bio poprilično lagan sadržaj prepun spletki, ubistava i erotike, i kao takav, idealan da u nastavcima izlazi u bulevarskom listu La Lanterne. Čitajući ove nastavke Bukovcu se javila ideja i započeo je rad na novom delu. Brzopleto je počeo rad na slici bez skice i modela i veoma je brzo dovršio nadajući se da će biti dostojna izlaganja na čuvenom prolećnom Salonu koji se bližio. Međutim, profesor Kabanel je figuru Ize ocenio neproporcionalnom, i posavetovao mladog umetnika da je koriguje i izloži tek sledeće godine. Vrativši se u atelje Vlaho je sastrugao figuru, i zatim u krajnjem očajanju pohitao da među lokalnim prostitutkama nađe novi model. Vlaho BUKOVAC ~ Velika Iza ~ ulje na platnu ~ 144 x 205 cm Maneova Olimpija inspirisala je Bukovca U svojim memoarima Vlaho ovako opisuje ovaj događaj: „Izađoh iz kuće satrven od jada. Nisam imao nikakvog osobitog cilja, ali me neka potajna sila vukla među svijet, naročito među takozvani „polu-svijet“, ne bih li naišao na kakvu lijepu ženu, koja bi voljna bila da mi posluži kao model za glavnu figuru moje slike. U ulici „Mosje le Prens“ uđem u jednu noćnu kafanu, u kojoj su goste posluživale same djevojke. Tek što se smjestih za jedan astalčić, a ono pristupi k meni lijepa, visoka žena. Kako je pogledah, rekoh u sebi: „Ova je ženska glava kao stvorena za moju Izu“. Kad me upita šta želim ja je ponudih da sjedne te je sklopljenim rukama zamolim da me sasluša. „Smilujte mi se, rekoh, jer vi jedina možete da me spasete od propasti. Dođite u moj atelje da mi budete model za jednu sliku, jer bih inače morao da sam sebi kidišem. Život je moj u vašim rukama“. Žena je shvatila slikarevu nevolju i prihvatila je da mu pomogne bez ikakve novčane nadoknade i samo za jedan svoj portret. Telo joj nije bilo najidealnije, ali je bilo pravih proporcija. Za torzo i noge je pozvao druga dva modela, slika je bila gotova za pet dana i Vlahu je ubrzo stiglo obaveštenje da će biti izložena na prolećnom Salonu. Kada je slika izložena tog davnog proleća, ljudi su bili oduševljeni predstavom kurtizane koju sluškinja priprema za dolazak mušterije. Ona smelo gleda u posmatrača, ne stideći se svoje nagosti i svojim telom kao da poziva na čulne užitke. Tema slike potpuno je odgovarala vremenu u kome su inovativni slikari krčili put motivima senzualnosti i naslade, nasuprot herojskim i mitološkim temama tradicionalnog slikarstva. Tako se i Bukovac vodio ovim idejama, i pod velikim uticajem Maneove Olimpije, koja je dvadesetak godina ranije izazvala umetničku revoluciju, i prekinula dugu tradiciju aktova na kojima su predstavljane mitološke junakinje. Pored Maneovog primetan je uticaj slikarstva profesora Kabanela, pogotovo jednog od njegovih najznačajnijih dela Rađanja Venere. Aleksandar Kabanel ~ Rađanje Venere ~ 1863. Portret kraljice Natalije (1882) Te 1882. godine Velika Iza je bila veliko otkriće pariske umetničke scene, a fotografska reprodukcija se prodavala u hiljadama primeraka. Iako je slika doživela veliki uspeh kod publike, žiri joj nije uručio nikakvu materijalnu nagradu, a Vlaho za to krivi svoju nesposobnost da se preporuči „izvjesnim damama bez kojih se u Salonu nikakva stvar ne svršava“ i bez čije protekcije nema ni nagrade ni odlikovanja. Ipak, umetniku je to bilo najmanje bitno. On je postigao ono što je želeo: stvorio je vredno umetničko delo i postao priznati slikar, ali mu je najbitnije bilo što je bio potpuno slobodan i samo svoj. Velika Iza je u veoma kratkom roku proslavila svog autora i širom Evrope. U to vreme kralj Milan Obrenović posetio je Pariz i oduševivši se slikom, poziva Bukovca na srpski dvor da izradi portret njegove supruge Natalije. Pa tako da nije bilo Ize, ne bi bilo ni Natalije, jednog od najreprezentativnijih portreta neke srpske vladarke. Kasnije će portretisati i Dragu i Aleksandra ispod stoletnih lipa letnjikovca Obrenovića u Smederevu. Prvobitna verzija bez naknadnih dodataka Budući da je Velika Iza izazvala nesvakidašnju pažnju, veoma brzo je prodata nepoznatom engleskom kolekcionaru, a 1913. našla se u posedu industrijalca iz Vest Derbija kod Liverpula. Bukovac je tada nameravao da ga poseti i opet vidi svoje delo, ali ga je u tome sprečilo izbijanje Prvog svetskog rata. Nova prilika mu se nije nikada više pružila. U tom periodu desila se intervencija na slici, jer je sluškinji naslikan prsluk i naranđžasti povez na glavi. Godine 1929, na jednoj aukciji u Parizu sliku je kupio Pavle Beljanski, jugoslovenski diplomata i pasionirani kolekcionar. Na aukciji se našao i Paja Jovanović koji Veliku Izu želeo za kraljevsku kolekciju u Beogradu, ali je odustao u korist Pavla Beljanskog. Slika je od tada krasila salon njegovog doma u Beogradu, gde se nalazila do 1948. godine kada je proglašena za kulturno dobro. Da je sliku kupio Paja Jovanović ona bi se danas nalazila u Narodnom muzeju, gde se nalaze mnoga dela iz muzeja kneza Pavla Karađorđevića, no Pavle Beljanski ju je 1965. godine poklonio svojoj Spomen-zbirci u Novom Sadu koja je izgrađena sa namerom da čuva njegovu bogatu umetničku kolekciju. Velika Iza danas predstavlja jedan pravi izuzetak u ovom zdanju, budući da je ono galerija moderne umetnosti. Smeštena je u posebnom prostoriji – Memorijalu Pavla Beljanskog koji je potpuno uređen u duhu njegovog doma, koga je Iza decenijama krasila. Milorad Stokin je urednik Fragmenata kulture i FB stranice Fragmenti prošlosti http://fragmentikulture.com/vlaho-bukovac-velika-iza/
  3. Srpskom patrijarhu Irineju može pripasti uloga mironosca između dve trenutno zaraćene patrijaršije - Carigradske i Moskovske, a čiji prekid odnosa preti da dovede do raskola u pravoslavlju. Kako "Blic" saznaje, poglavar SPC će se u nedelju u Solunu sastati sa carigradskim patrijarhom Vartolomejom. Do susreta će doći na Zejtinliku, gde se obeležava godišnjica proboja Solunskog fronta. Iako je bilo i pritisaka da patrijarh srpski ne treba da ide u Solun, mudro je odlučeno da se ide. Poglavar SPC, na izvestan način, u nedelju biće medijator u sukobu, ali i u istoj ulozi u kojoj se svojevremeno kao najstariji patrijarh u pravoslavlju našao i patrijarh Pavle. Odlazak na Zejtinlik, kako sada stvari stoje, biće iskorišćen za razgovor o potezu Carigradske patrijaršije koja je na korak od priznavanja Ukrajinske pravoslavne crkve - Kijevske patrijaršije, odnosno davanja autokefalnosti samoproglašenoj crkvi na istorijski-crkveno ruskoj teritoriji, što može podeliti pravoslavni svet na dve patrijaršije i dovesti do raskola. SPC i njen patrijarh Irinej nisu slučajno u ovoj ulozi koja je do sada najteža u pravoslavlju, ali može biti i istorijska. SPC ima specifičnu ulogu u pravoslavnom svetu. S jedne strane, vezana je sa Carigradom i grčkim svetom još od vremena Svetog Save jer je pre 800 godina dobila autokefalnu arhiepiskopiju i ima Hilandar kao jedan od najznačajnijih zaloga srpske tradicije na kanonskom prostoru Vaseljenske patrijaršije. S druge strane, SPC sa narodom je vezana sa Moskovskom patrijaršijom posebnim kulturnim i duhovnim vezama - kao slovenski narodi. Vekovima su se grčki i ruski duhovni uticaji isprepletali na prostorima SPC i iznedrili autentičnu srpsku pravoslavnu duhovnost, koja je cenjena i u Moskvi i u Carigradu. Prema očekivanjima upućenih u trenutni problem pravoslavlja - od srpskog patrijarha se očekuje da u "pomiriteljskom duhu ljubavi uputi još jednom apel Carigradskoj patrijaršiji da u saradnji sa Moskovskom patrijaršijom iznađe najbolje rešenje". Srpski patrijarh kao poglavar Crkve koja je na razmeđini između Istoka i Zapada, na izvestan način je privilegovan da kao "posrednik dobre volje" pokuša da pomogne da se novonastali problemi reše. Patrijarh Irinej u avgustu je poslao pismo carigradskom patrijarhu Vartolomeju u kojem piše da se autokefalnost ne može davati svakoj novonastaloj državi, već da se moraju poštovati kanoni. Iako se na Srpsku crkvu vrši pritisak da se prikloni jednoj strani, posebno Moskvi, problem koji potresa pravoslavlje, ali i stav SPC, bilo bi pogrešno posmatrati kroz prizmu - ruski ili carigradski. Najjednostavnije objašnjeno - nije ni promoskovski ni procarigradski jer nije motivisan ni crkvenom ni svetskom politikom, već je kanonski i zasnovan na vekovnom iskustvu Crkve. A on glasi - autokefalija jednog crkvenog prostora se ne može proglasiti bez saglasnosti "majke Crkve". U ovom slučaju Moskovska patrijaršija već vekovima postoji u Ukrajini, a u sadašnjosti njen predstavnik je mitropolit Onufrije, inače Ukrajinac. Ova Ukrajinska pravoslavna crkva - Moskovska patrijaršija, okuplja većinu pravoslavnih u Ukrajini. Ona je administrativno sasvim autonomna, ali čuva vezu sa Moskovskom patrijaršijom. Najednostavnije objašnjeno, jedini priznati - mitropolit Onufije nikada nije tražio autokefaliju jer ne želi da prekine duhovne veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom. Najveći manastiri Kijevo-pečerska lavra, Počajevska lavra i druge su pod upravom mitropolita Onufrija. Paradoks u celom velikom problemu je upravo što - Carigrad priznaje kanoničnost mitroplita Onufrija. Bolni problem raskola u Ukrajini postoji od raspada Sovjetskog Saveza i na prostoru novonastale države u međuvremenu su proglašene dve nekanonske pravoslavne jurisdikcije. Jedna od njih - Kijevska patrijaršija, koju je osnovao za sada nepriznati mitropolit Filaret, a koga sada podržava svojim postupcima Carigradska patrijaršija. Inače, Filaret (Denisenko) 1992. godine tražio je autokefalnost, a kada je nije dobio, pravno je registrovao takozvanu Kijevsku patrijaršiju. U njegovoj biografiji je i neizostavna stavka da je bio u trci za ruskog patrijarha i izgubio od Alekseja Drugog. Iza svih problema u Ukrajini su naravno sami interesi patrijaršija u Carigradu i Moskvi. Podržavajući Denisenka, Carigrad ide u pravcu stvaranja svog egzarhata, koji bi bio novi centar okupljanja. Jedna od opcija koja postoji otkako i sami problem u Ukrajini, jeste da se raskolnici u Ukrajini priklone već priznatoj Crkvi, u čijem tronu je mitropolit Onufrije, ali da joj se da autokefalnost. Međutim, to je mučno pitanje za Moskvu jer bi ta ukrajinska crkva bila zapravo gotovo jednako velika po broju vernika i parohija kao i Moskovska patrijaršija. Tako je problem Ukrajine zapravo borba dva velika prestola na koju su se nadovezali i politički interesi. Denisenko se družio s raspopom mirašem Dedejićem Princip kojim se koristi carigradska - prva među jednakim Patrijaršijama, na pitanju Ukrajine opasan je presedan koji se može loše odraziti na prostore koji istorijski-crkveno pripadaju SPC. To bi dovelo do novih problema u Makedoniji, Crnoj Gori, odnedavno se pominje i kosovska pravoslavna crkva, pa čak i hrvatska. Priznavanje Denisenkove crkve bilo bi loše za istorijski dobre odnose SPC i Carigradske patrijaršije. Naime, Demisenko je uradio ono što niko u pravoslavlju nije učinio - ne samo što je podržao raspopa Dedejića u Crnoj Gori, već je i sasluživao s njim. Ruski mitropolit na sednici Sinoda SPC Neposredno pre susreta u Solunu, u Beograd je doputovao i boravi već dva dana mitropolit volokolamski Ilarion, predsednik Odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije. Iako je odranije dogovoreno da se ruskom mitropolitu dodeli titula počasnog doktora Univerziteta u Beogradu, nije samo na tome ostalo. Prema saznanjima "Blica", mitropolit Ilarion je juče prisustvovao i sednici Sinoda SPC, koja je održana u najužem krugu. Izaslanik ruskog patrijarha prisustvovao sednici Sinoda SPC Drugi čovek Ruske crkve poručio je juče da je pozicija Srbije prema ukrajinskom pitanju veoma ispravna i da se nada da će i druge crkve zauzeti isti stav. - Legitimizacija raskola u Ukrajini, a upravo je to ono čime se, na našu veliku žalost, bavi patrijarh Vartolomej, ne može da objedini ukrajinske vernike, naprotiv, stvoriće nove raskole i ne samo među pravoslavnim vernicima u Ukrajini već i čitavo svetsko pravoslavlje, što se već dešava. Nadamo se da se to neće dogoditi i da će, kao i ponovo, solidarna pozicija pomesnih pravoslavnih crkava sprečiti takav razvoj događaja - istakao je mitropolit Ilarion. Upravo je on upozoravao na mogućnost krvoprolića i pitanje koliko je opasna situacija u Ukrajini, a kada su ga juče podsetili na te reči, kazao je da pravoslavni vernici štite i da će štititi svoje svetinje. https://www.blic.rs/vesti/drustvo/velika-cast-i-obaveza-za-srpsku-crkvu-moskvu-i-carigrad-miri-patrijarh-irinej-i-to/n3b7vry
  4. Velika Britanija osnovala ministarstvo za usamljenost Britanska premijerka Tereza Mej objasnila je taj postupak rečima da je usamljenost "tužna realnost modernog života" za mnoge ljude. "Gotovo devet miliona ljudi u ovoj zemlji oseća se usamljeno.Želim se suprotstaviti tom problemu našeg društva. Svako od nas bi trebalo da se aktivira i pomogne u tome da se smanji osećaj usamljenosti kod starijih sugrađana ili onih koji su izgubili svoje voljene", rekla je Tereza Mej. Ministarkom usamljenosti imenovana je Trejsi Krouč, piše Time. Već dugo lekari upozoravaju na porast izolacije starijih ljudi koji uzima razmere epidemije i može da ostaviti trajne posledice. Usamljenost povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, raka i drugih bolesti. Prema istraživanjima koja je sprovela britanska vlada, oko 200.000 građana starijeg uzrasta u ovoj zemlji duže od mesec dana nije razgovaralo s prijateljima i članovima porodice.
  5. Braćo i sestre. Obraćala sam se na mnogo foruma i društvenim mrežama ali nije urodilo plodom "Ljudska srca su se okamenila" Nadam se da ćete pre svega ceniti moju iskrenost jer laganje nikom dobro nije donelo.Pre svega želim da napomenem da nismo Bogu hvala bolesni niti sam socijalni slučaj. Trenutno sam upala u problem jer zbog štete koju sam nenamerno napravila u firmi ostajem bez plate za ovaj mesec. Muž prima minimalac a treba decu opremiti za školu, platiti račune...Ne mogu da pozajmljujem jer se još nismo izvukli iz dugova od kad je bivša fabrika mog muža propala.Bukvalno mi treba oko 15000 samo da premostim ovaj težak period a posle uz božiju pomoć borićemo se i uspeti. Ako ste u mogućnosti da pomognete možete mi se obratiti putem privatne poruke da vam dam broj računa ili broj za post net.
  6. Gotova velika istraga o svećeničkom zlostavljanju djece: "Celibat je problem" Foto: 123rf AUSTRALSKO povjerenstvo okončalo je svoju opsežnu petogodišnju istragu o seksualnom nasilju nad djecom u javnim i privatnim institucijama diljem Australije objavivši ga zajedno s čak 189 preporuka, uključujući i promjene zakona kojima se ne prijavljuje zlostavljanje kao kazneno djelo te obvezno izvješćivanje o priznanju zlostavljanja izrečenom tijekom ispovijedi. Tisuće ispovijesti o seksualnom zlostavljanju djece Povjerenstvo je također objavilo kako smatra da australska biskupska konferencija treba zatražiti od Vatikana razmatranje mogućnosti da celibat za svećenike bude dobrovoljan. Šestočlano povjerenstvo saslušalo je tisuće ispovijesti o seksualnom zlostavljanju djece u javnim i privatnim institucijama diljem Australije u razdoblju od 1850. do 2015., uključujući, među ostalim, katoličke crkve i škole, oružane snage i centre za mladež. Nakon petogodišnjeg rada kraljevsko istražno povjerenstvo podnijelo je u petak ujutro konačno izvješće australskom generalnom guverneru u Canberri prije nego li ga je objavilo. "Konačno izvješće donosi priču o institucionalnom seksualnom zlostavljanju u Australiji i donosi preporuke koje trebaju osigurati sigurniju budućnost djece", kazao je čelnik povjerenstva Philip Reed. "Nema jednostavnog objašnjenja zašto je dolazilo do seksualnog zlostavljanja djece u cijelom nizu institucija", navodi se u izvješću. "Ipak, identificirali smo neke načine kako institucije mogu, nenamjerno ili na drugi način, omogućiti ili stvoriti mogućnosti za zlostavljanje", dodaje se. Javilo se više od 16 tisuća ljudi U izvješću povjerenstvo preporučuje vladi stvaranje nacionalne strategije koja je namijenjena preveniranju seksualnog zlostavljanja djece i unapređenju njihove zaštite unutar institucija, kao i formiranje ministarstva odgovornog za djecu i policijske poslove. Više od 16.000 pojedinaca kontaktiralo je povjerenstvo tijekom njegova rada. Tijekom istrage je održano 8.013 privatnih sastanaka te 57 javnih saslušanja, uz više od 1.200 svjedoka koji su svjedočili tijekom više 440 dana. Povjerenstvo je kontaktiralo svih 4.000 australskih institucija za koje je navedeno da je u njima bilo slučajeva seksualnog zlostavljanja djece. http://www.index.hr/vijesti/clanak/gotova-velika-istraga-o-svecenickom-zlostavljanju-djece-celibat-je-problem/1013845.aspx
×
×
  • Креирај ново...