Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'svete'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. Grupa humanih ljudi iz Negotina u saradnji sa ovdašnjim Kolom srpskih sestara i Crkvenom opštinom Negotin organizovala je humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za štićenice Manastira Sveta Petka Izvorska kod Paraćina. U akciju su se uključile i lokalne samouprave iz Negotina, Kladova i Majdanpeka, članovi Moto kluba Fri rajder 17 iz Prahova, na desetine pojedinaca, ali i skoro 100 privrednih i trgovinskih objekata iz ove tri opštine. - Negotinci, Kladovljani i Majdanpečani su pokazali da su humani i velikog srca pa su se i odazvali apelu da pomognemo i prikupimo neophodne potrepštine za 90 štićenica sa smetnjama u razvoju o kojima brine 10 monahinja Manastira Sveta Petka u Izvoru kod Paraćina. Napunili smo njihovim donacijama kamion od pet tona konzerviranom hranom, zejtinom, brašnom, šećerom, voćem, povrćem, garderobom, pelenama za odrasle, sredstvima za higijenu i svime što će monahinjama olakšati brinu o tim ženama – kaže Saša Mihajlović, uz Danila Petrovića i Ivana Ristića, inicijator ove humanitarne akcije. Ovi humani Negotinci su zajedno sa predstavnicama Kola srpskih sestara, sveštenicima Rankom Jovićem, protojerejom-stavroforom i Marjanom Krečuljem, jerejem, kao i prahovskim bajkerima, na Svetog Luku štićenicama i monahinjama uručili prikupljenu pomoć, a one su je dočekale otvorenog srca. - Monahinje sa tolikom požrtvovanošću i posvećenošću brinu o svojim štićenicama, da smo bili jako dirnuti, pa je ova akcija bila i najmanje što smo za njih mogli da učinimo – dodaje Mihajlović. Manastir Sveta Petka u Izvoru kod Paraćina u kojem monahinje još od 1946. vode brigu o nemoćnima. One 24 časa dnevno vode konstantnu brigu o svojim štićenicama od kojih je skoro polovina nepokretnih, a da pritom nijedna žena nema dekubit. - Uspeli smo da vratimo osmeh bar na kratko svima u Manastiru, preneli smo im pozdrave iz Negotinske krajine, da znaju da nisu sami u svojoj borbi i dali obećanje da nećemo stati na ovome već ćemo pokušati da pokrenemo celu Srbiju da nam se priključi - rekao je Saša Mihajlović. HUMANI NEGOTINCI: Dobar odziv za akciju pomoći štićenicama Doma Manastira Svete Petke Izvorske WWW.NOVOSTI.RS GRUPA humanih ljudi iz Negotina u saradnji sa ovdašnjim Kolom srpskih sestara i Crkvenom opštinom Negotin organizovala je humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za štićenice Manastira...
  2. Dragi

    Svete budale

    Da li su nam pop- i rok zvezde ustvari što su nam nekad bili šamani, vračari, svete budale, dvorske lude? Da li odatle naša fascinacija pop zvezdama koja bi bili samo moderna pojava ovih svetih klovnova i dvorskih luda koje bi imali još od kada smo živeli u pećinama i u šatorima? Sa jedne strane nas zabavljaju, sa druge strane daju nam ali i duhovne impulse..? Pri tome moraju i da luduju, da budu budale, ludaci, kako kad. https://en.wikipedia.org/wiki/Heyoka https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B5%D0%B9%D0%BE%D0%BA%D0%B0 Ovo mi došlo na um gledavši scenu iz ovog filma, sa kontrašima i ženstvenim muškarcima (gej, transgender?). Čime bi i takvi ljudi bili potrebni društvu, da se društvo možda meri na njihovom ludilu i tako sebe čisti, nalazi, obnavlja u normalnim, zdravijim merama i vrlinama.
  3. Pozdrav svima! Nova sam na forumu, pa se nadam da pisem na pravom mestu. Jako mi se dopada ova ikona Svete Petke sa Hilandara, ali nikako ne mogu da pronadjem istu repliku u prodaji. Da li neko mozda zna gde je mogu kupiti? Ili ako neko ima istu bilo bi lepo ako bi mogao da je fotografise i posalje mi par fotografija radi lakseg pronalazenja. Znam zasigurno da je ima, videla sam istu na nekom mestu, ali ne secam se gde. Na crveno obojenom drvetu, klasicna, formata je otprilike A4, vide se crvene ivice drveta. Tako da, pomozite ko god da je ima ili zna gde je mogu naci, ali bas istu ovu, bez varijacija, jako mi je bitno. Hvala unapred.
  4. Zna li neko adresu manastrira Svete Trojice kod Ljubovije?
  5. U bogosluzenju,u raznim kako zajednickim tako i licnim molitvama i u opste u hriscanskom zivotu mi cesto slavoslovimo (slavimo) Boga i Njegovo sveto ime. Cesto govorimo "Slava Bogu","Slava ti Boze","Slava Ocu i Sinu I Svetome Duhu" ..itd. Cak se i kaze da cemo sa andjelima u vjecnosti neprestno slaviti Boga. I kako andjeli na nebu neprestano slave Boga. U jednoj od molitava takodje stoji :"Hriste Boze kome se u svako vreme i svakoga casa klanjaju i koga slave na nebu i na zemlji..". Koji je smisao i razlog slavljenja Boga? Zasto se tako cesto i ,kao u predhodno navedenim primjerima,na taj nacin proslavlja (slavi) Bog i Njegovo sveto ime ? Kako ljudski um koji je ogranicen i sagledava sve iz jedne sasvim druge perspektive,da shvati na najbolji nacin sve to,slavljenje Boga ovdje i u vjecnosti? Dali je to slavljenje (slavoslovlje),Nesemu Bogu potrebno i dali Gospod od nas to ocekuje? Lee!
  6. Srpska pravoslavna crkva i vernici danas se sećaju Svete velikomučenice Jefimije, po legendi device neverovatne lepote koja je živela početkom 4. veka. Sveta velikomučenica Jefimija bila je rodom iz Halkidona i od malena je bila odgajana kao hrišćanka. Nakon što je naišao paganski praznik koji je podrazumevao prinošenje žrtava idolima, prema priči 49 hrišćana iz mesta, uključujući i porodicu Svete Jefimije sklonilo se kako to ne bi gledalo, ali se njihov čin protumačio kao izdaja i oni su izvedeni pred sudiju. Kada ih sudija upita zašto se ne pokoravaju zapovesti carskoj, oni odgovoriše “i carskoj i tvojoj zapovesti treba se povinovati, ako nije suprotna nebeskome Bogu; ako li je suprotna Bogu, ne samo ne treba joj se povinovati nego joj se treba i protiviti”. Tada ih udaraše na razne muke, i to kroz 19 dana, iz dana u dan. Dvadesetoga dana sudija, po legendi, odvoji Jefimiju od ostalih i poče joj laskati zbog njene lepote, da bi je pridobio za sebe. Nuđeno joj je da postane njegova ljubavnica u zamenu za živote svojih roditelja i ostalih hrišćana, no kako sve laskanje prođoše uzaludno, sudija naredi mučenje device. O ovome postoji jako živopisno predanje: "Mučiše je prvo na točku, no anđeo Božji javi se i izlomi točak. Potom je baciše u peć ognjenu, no Božjom silom bi sačuvana. Videvši to dva vojnika – Viktor i Sosten, poverovaše u Hrista, zbog čega su bačeni zverovima. Potom Jefimija bi bačena u rov, napunjen vodom, no ona prekrsti vodu, kad uđe u rov, i osta nepovređena". Najzad, izvedena je pred divlje zveri kada se, kaže predanje, blagodarnošću pomoli Bogu, i predade duh svoj. Postradala je 304. godine i zbog svoje volje, čestitosti i snage da izađe na kraj i sa najvećim nevoljama danas se smatra zaštitnicom devica. Njena molitva glasi: “Ovčica Tvoja Isuse, Jefimija, zove silnim glasom: “Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.” Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.” https://zena.blic.rs
  7. Danijela

    Sa krstom među svete

    Sveštenik i pesnik Risto Jaramaz, simbol odbrane vere i stradanja, U redu Hristovih mučenika Mošti novojavljenog sveštenomučenika Rista Jaramaza Kosijerevskog / Foto V. Kadić SABRAO je sveštenomučenik Risto Jaramaz svoje parohijane, brastvenike i plemenike, potomke onih koje je krštavao i venčavao, u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija na Valu u Vraćenovićima kod Nikšića, administrativnoj međi Crne Gore i Hercegovine. Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve pribrojao je i njega u redu Hristovih mučenika, postavši, i formalno, simbol odbrane vere i stradanja. Arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sveštenstvom, u toku koje su unesene mošti novojavljenog sveštenomučenika Rista Jaramaza Kosijerevskog. Vladika je podsetio da je duhovna obnova našeg naroda zablistala iz krvi novih sveštenomučenika poput Rista Jaramaza, koji je službovao u crkvi na Valu, ali i drugima širom Banjana i Rudina. - Presreli su ga i ubili oni koji su mislili da će doneti bolje narodu ako pobiju sveštenike, zatvore crkve i ugase slavske sveće. U tim zloslutnim godinama, ne od okupatora nego od svog naroda, za veru pravoslavnu postradali su i jeromonasi Damjan (Tomić), iguman manastira Kosijerevo, Teofan (Beatović), Timotej i Arsenije, i paroh vučedolski Vaso Popović, kojem se do danas ne zna grob - kazao je vladika Joanikije. OTAC Risto oktobra 1941. godine kod crkve na Valu sukobio se zbog komunističke ideologije sa Petrom Komnenićem, bivšim profesorom i komandantom banjsko-vučedolskog partizanskog odreda (nakon rata golootočki stradalnik). Na Božić 1942. otac Risto je otišao u selo Počekoviće kako bi služio svetu liturgiju, da bi u toku službe partizani kroz crkveni prozor pucali u njega, ali ga nisu pogodili. Videvši šta mu se sprema, otac Risto se zatvorio u crkvu do narednog jutra, da bi ga nekoliko dana kasnije na praznik Svetog Jovana na putu Knež Do - Petrovići partizani presreli i ubili. Mrtvome su mu stavili epitrahilj i krst u ruku. Njegovo telo je drugi dan po Jovanjdanu preneto kod crkve u Počekovićima, gde je i sahranjen. Bratstvenik, protođakon Vladimir Jaramaz, s ponosom govori o svom bratstveniku. - Tvoje sveto i mučeničko telo je odgovor koji dajemo kao hrišćani na sva ljudska pitanja od postanka sveta, na onu "pregršt svesti" u kojoj smo zapreteni imenom Hristovim, i kojom razumemo i sebe i drugoga kao bića koja su naučena da vole i da žive u zajednici sa Bogom. Iz te zajednice kao tvoj od tvojih, prinosim ti i ovu mantiju koju nosim kao još jedan Jaramaz, koji je osenjen i oblagodaćen onim mučeničkim krstom koji su ti krvnici mrtvom u ruke metnuli, ne znajući u svom bratoubilačkom slepilu, da se ti od njega nisi odvajao i da ti nisu mogli lepšu pesmu spevati kad su te mrtva opremili - kazao je otac Vlado. RISTOV unuk Stevo došao je iz Jagodine da se pokloni moštima svoga deda. - Posle njegove mučeničke smrti, moj otac je sa majkom, mojom bakom, popadijom Marijom otišao u Jagodinu. Veliki je ponos i čast prisustvovati ovakvom događaju i nadam se da će svi moji budući dolasci u postojbinu predaka biti redovniji - poručio je Stevo Jaramaz. Jaramazi ispred Crkve Svetog velikomučenika Georgija na Valu u Vraćenovićima DRAMA U STIHU PREDSEDNIK Matice srpske u Crnoj Gori Jelica Stojanović kaže da se sve donedavno nije znalo za jednu dramu u stihu koju je napisao otac Risto - "Za rod i slobodu". - Ona se čuva u Rukopisnom odeljenju Matice srpske, a napisana je 1936. godine. Za štampu ju je pripremila njegova praunuka Miljana Čopa, ali još nije objavljena - podseća Stojanovićeva. Vladika Joanikije služi arhijerejsku liturgiju PESNIK I MISLILAC OTAC Risto bio je poznat kao pesnik i mislilac. Pred rat je objavio zbirke pesama "Ogrevi", "Otkucaji srca" i "Pregršt svesti". - Svaki susret pesnika sa nasilnom smrću je klasična predstava najbolnijeg događaja pod nebesima, i u tom kontekstu mi čitamo poeziju Rista Jaramaza, molitvenika, koji je postradao na pravdi Boga, u ime Božje, živeći puni zanos u poeziji - ocenjuje pesnik Radomir Uljarević. Protođakon Vladimir Jaramaz http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:730761-Sa-krstom-medju-svete
  8. Crkva svete Natalije mučenice, Beograd, iz knjige Kosare Cvetković “Viša ženska škola: Pedesetogodišnjica 1863-1913” Dinamičan unutrašnji razvoj Srbije za vreme druge vlade Miloša i Mihaila Obrenovića (1858-1867) doneo je čitav niz sistemskih zakonskih propisa kojima je trebalo obezbediti sve snažnije i sve izrazitije društvene i političke diferencijacije. U tom periodu je doneto i nekoliko zakonskih propisa iz oblasti obrazovanja, da bi se njima regulisao dalji razvoj školskog sistema u Srbiji koji bi odgovarao društvenim potrebama i bio okrenut tokovima razvoja nauke. Šezdesetih godina 19. veka počinje da se promišlja i o višem obrazovanju ženske omladine, a posebno se vodilo računa o školovanju učiteljica, te knez Mihailo 1863. godine potpisuje Zakon o otvaranju prve Više ženske škole u Beogradu. Škola je počela sa radom 1. oktobra iste godine u kući Vase Ilića na Zelenom vencu, a dve godine kasnije se useljava u novopodignutu zgradu na uglu današnjih ulica Kraljice Natalije 31 i Kosovke devojke. Radi proširenja škole, svoju zgradu, doduše nevoljno, ustupio je i Državni savet. Na ministrovo pitanje zašto učenice ne idu u crkvu, školska uprava je odgovorila da ženska deca ne idu u crkvu jer nemaju gde, pa ministar naređuje da učenice idu u vojničku crkvu (Vaznesenjska crkva) i to samo nedeljom kada nema mnogo sveta, jer je inače “nezdravo”. Zahvaljujući pobožnosti kraljice Natalije i njene naklonosti prema ovoj školi za devojke i zauzimanjem mitropolita Mihaila iskrsava i misao o podizanju male crkve u okviru Više devojačke škole. U to doba, u Beogradu su postojale samo dve crkve – Saborna i Palilulska (Sv. Marka) – i jedna crkva u Topčideru. Potom se grade Vaznesenska, pa crkva Sv. Save i crkva Sv. Natalije. Razglednica sa slikom Više ženske škole, Muzej grada Beograda Crkva Sv. Marka pomogla je gradnju školske crkve sa 3600 dinara, a kraljica je darovala 1200 dinara koliko je nedostajalo po predračunu. Crkva posvećena Svetoj Nataliji mučenici (26.8./8.9.) podignuta je 1878. godine, od lake građe sa zvonikom, u školskom dvorištu, između glavne zgrade i zgrade Državnog saveta. Kamen temeljac položio je princ Aleksandar Obrenović, tada dečak, a kraljica Natalija je darovala novac za unutrašnji dekor, crkvene stvari, živopis na ikonostasu koji je izradila Poleksija Todorović i izradu fresaka koje je oslikao Pavle Čortanović. Prva služba je održana 15. oktobra 1880. godine. Učenice na odmoru, Beograd, iz knjige Kosare Cvetković “Viša ženska škola: Pedesetogodišnjica 1863-1913” Cilj svih učesnika koji su radili na podizanju ove crkvice bio je da se podiže duh pravoslavlja kod učenica, a sama crkva je na devojke učinila izvanredan utisak i službom i čistotom i ukrasima. Kako crkva nije bila parohijska, prihodi su joj bili, osim bogatih kraljičinih priloga, neznatni prema izdacima, te prota Nikola Božić, po mitropolitovom odobrenju i u dogovoru sa upraviteljkom škole, Persidom Pinterović, uspostavlja Odbor (1895) koji će se starati o materijalnoj potpori crkve. Odbor su činile gospođe-tutorke koje su se u toku svog dugogodišnjeg rada starale da crkvu materijalno oporave. U crkvi su služili sveštenici koji su bili i veroučitelji, a crkva je bila i svojevrsna vežbaonica u crkvenom pojanju. U početku je u crkvi pevao mali hor sastavljen od članova Beogradskog pevačkog društva, a za pevnicom su bili bogoslovi iz stare Bogoslovije, a kasnije kvartet sastavljen od nastavnica sa upraviteljkom. Da učenice pevaju u horu, naredilo je Ministarstvo 1891. godine, a za horovođu je postavljen čuveni Toša Andrejević. Veronauku su predavali, između ostalih, i veoma značajne ličnosti SPC: Teodosije Mraović, Inokentije Pavlović, Janićije Popović i prota Sava Pješčić – omiljeni predavač, koji je na predlog upravitelja Srete Panića prihvatio predlog, na radost učenica, da one pevaju celu liturgiju, da drže pevnicu i čitaju apostol. Bogoslužbeni život crkve Sv. Natalije je bio veoma dinamičan: kraljica Natalija je na bogosluženja dolazila veoma često, a sa njom i sve otmene gospođe iz dvorskih krugova, stranih poslanstava i drugih organizacija. Pored nedeljnih službi i prazničnih dana, tokom celog Vaskršnjeg posta, svake srede i petka služena je Liturgija Pređeosvećenih darova, a pristup u crkvu je bio dostupan svima. Uoči slave crkve služeno je bdenije popodne, a ujutru liturgija. Rezanje kolača i osvećenje vodice vršeno je u školskoj sali. To je ujedno bio i kraljičin imendan. Svakoga dana su učenici išli u crkvu po dva puta – na jutrenje i večernje, a prve i poslednje nedelje Velikog posta po tri puta. Učenici 3. i 4. razreda pevali su svakog dana za pevnicama u Sabornoj crkvi, a nedeljom i prazničnim danima u crkvi Sv. Natalije, a Žensko društvo je ovde svojim dobrotvorima davalo pomene. Prilikom bombardovanja Beograda 1914. godine, neprijateljska granata je pogodila oltar, a u crkvu su ušli austrijski vojnici sa konjima. Tu su boravili neko vreme, a onda su je srušili i napravili terasu, a na mesto nekadašnjeg oltara postavili su bistu cara Franje Josifa. Posle oslobođenja je jedan dobri direktor ovo mesto ogradio i posadio cveće kako to sveto mesto ne bi gazila deca. Crkva svete Natalije – Osvećenje nove kapele u pristustvu kraljice Marije, Vreme, 16.12.1935. Viša ženska škola, od koje su kasnije postale i mnoge druge škole, školovala je najpre generacije najumnijih žena Srbije koje su na našim prostorima širile pismenost i kulturu. A sve te ugledne žene su rasle i stasavale u ovoj maloj školskoj crkvi.. Da je crkva Sv. Natalije ostavila neizbrisiv trag u srcima i dušama učenica govori i činjenica da je i jedna od njih, arhitekta Milica (Čolak-Antić) Krstić, sačuvala uspomenu na nju, te je crkva Sv. Natalije vaskrsla u novom ruhu. U leto 1931. godine, kada počinje građenje monumetalnih objekata Beograda, na mestu nekadašnje Više ženske škole, gradi se i zgrada Druge ženske gimnazije po projektu Milice Krstić, u maniru akademizma, u modernizovanom srpsko-vizantijskom stilu. U jednom krilu ovog reprezantativnog objekta, nalazi se na drugom spratu, uz svečanu salu sa galerijom, i mala kapela kao spomen na crkvu Sv. Natalije koja se nekada tu nalazila. Projektovan nameštaj u kapeli je prepoznatljiv po uzorima preuzetim iz srednjovekovnog nasleđa: pevnica, sto za ikonu, stolica za patrijarha, stolica za oltar i nalonj ukrašeni su stilizovanim cvećem i pticama preuzetih sa moravskih spomenika. Ikonostas nove kapele oslikao je Vasa Pomorišac, a veliku fresku koja se nalazila iznad ikonostasa Milo Milunović. Galerija u Svečanoj sali Druge ženske gimnazije, preuzeto iz Godišnjaka grada Beograda, knj. XLIV – 1997. To je bila i najznačajnija prostorija koja se nalazi u novoj zgradi Druge ženske gimnazije – velika Svečana sala koja može da primi oko 1000 ljudi, a ako se i galerije uzmu u obzir – i više. Na jednoj strani dvorane nalazi se pokretna gvozdena pregrada koja spaja dvoranu i gimnazijsku kapelu – oltar Sv. Natalije – tako da se otvaranjem ovih vrata dvorana pretvara u crkvu. Osvećenje školske kapele izvršio je patrijarh Varnava u prisustvu kraljice Marije, ministra prosvete, predsednika Opštine, drugih zvaničnika, profesora i učenica, 1935. godine, i tom prilikom podsetio da su škola i crkva, naročito kod našeg naroda – nerazdvojne, da je to naš kamen temeljac i amanet koji nam je ostavio Sveti Sava i pozvao učenice da uče, poželevši im da njihova srca i duše budu prožeti hrišćanskim idealima i svešću naših majki, kraljica i Kosovke devojke. Tokom Drugog svetskog rata zgrada gimnazija je služila kao nemačka kasarna, a posle rata je bila Centar za obuku vezista JNA. Jedno vreme se u kapeli, posle oslobođenja, nalazio i ikonostas za zarobljeničku kapelu koji je izradio arhitekta i slikar Grigorije Samojlov, kao zarobljenik u logoru Badsulzi kod Buhenvalda. Pošto su ovaj ikonostas nove vlasti izbacile, jer je izgledao isuviše prkosno, ubrzo su i kapelu Sv. Natalije gotovo uništili tako što je freska prekrivena slojem maltera i prekrečena dok je ikonostas premešten u Crkvu Sv. Marka. Spoljašnji izgled crkve danas, foto: Elektrotehnička škola “Nikola Tesla”, Beograd Danas se u zgradi nekadašnje Druge ženske gimnazije nalazi Elektrotehnička škola Nikola Tesla, svečana sala se koristi kao fiskulturna sala, a kapela kao prostorija za vannastavne aktivnosti (radio-klub). Sama zgrada škole je svojom arhitektonsko-kulturnom i istorijskom vrednošću zaslužila status spomenika kulture (1964), a 1992. godine je proglašena za kulturno dobro grada Beograda. Marija Todorović http://www.avantartmagazin.com/zaboravljena-crkva-svete-natalije-mucenice-u-beogradu/
  9. Egipatski mediji javljaju da je u napadu na Manastir Svete Katarine, jedan od najstarijih hrišćanskih manastira na svetu, odjeknula jaka eksplozija i da je ubijena najmanje jedna osoba. Malo pre nego što se pojavilo saopštenje o eksploziji, teritoriju Manastira su napale nepoznate osobe naoružane lakim oružjem i ranile četiri policajca. Tokom posete Sinaju 1234. godine u Manastiru Svete Katarine boravio je arhiepiskop Sava, prvi srpski arhiepiskop. Manastir su darivali srpski kraljevi Dragutin i Milutin brojnim poklonima, koji se danas čuvaju u muzeju i biblioteci tog manastira. U Manastiru se nalazi prvi srpski psaltir. Krajem 14. veka iguman Manastira bio je Srbin Joanikije. ID PREUZELA ODGOVORNOST ZA NAPAD NA SINAJU Islamska država preuzela je večeras odgovornost za napad na egipatske snage bezbednosti nedaleko od crkve Svete Katarine na Sinaju. Napad u kome je ubijen jedan, a ranjeno četiri pripadnika snaga bezbednosti desio se svega nedelju dana nakon dva bombaška napada na crkve egipatskih Kopta u kojima je ubijeno 45 osoba. I za te napade odgovornost je preuzela ID. https://twitter.com/MsJulieLenarz/status/854426162520616960/photo/1?ref_src=twsrc^tfw&ref_url=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fvesti%2Fplaneta.299.html%3A661110-Dzihadisti-napali-manastir-Svete-Katarine-ima-zrtava http://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:661110-Dzihadisti-napali-manastir-Svete-Katarine-ima-zrtava
×
×
  • Креирај ново...