Претражи Живе Речи Утехе

U Sarajevu će se 6. aprila otvoriti muzej "Valter brani Sarajevo", inspirisan legendarnim filmom Fahrudina Šibe Krvavca. Muzej će se nalaziti u ulici Džentića Čikma, iza pijace Markale. To je mala poslovna zgrada u vlasništvu "Filmskog centra Sarajevo" (FCS). Sam prostor ima istorijski značaj za domaću kinematografiju, jer su se tu nekada nalazile velike producentske kuće "Bosna film" i "Sutjeska film". Režiser, filmski producent i direktor FCS Jasmin Duraković idejni je tvorac i pokretač ovog projekta, a za Buka magazin pobliže objašnjava detalje vezane za muzej. "Radi se scenografskom muzeju. Tu su elementi muzeja voštanih figura, rekvizita, zvučna kulisa, multimedija. Planiramo da radimo i digitalne aplikacije muzeja, geomaping lokacija na kojima je sniman film i turu Valter brani Sarajevo. Dakle, filmski muzej u pravom smislu te riječi", kazao je Duraković. On je prije nešto više od godinu dana imenovan za direktora FCS-a. U tom trenutku, bilo je to potpuno raspadnuto javno preduzeće sa ogromnim dugovanjima, radnicima koji nisu dobili plate više od tri godine, isključenom strujom, vodom i grijanjem. "Krenuli smo sanaciju stanja u firmi i sada, nakon godinu dana, mogu da kažem da smo u tome uspjeli. Sretne okolnosti za ovaj projekat su bile činjenice da je Fimski centar Sarajevo vlasnik prava na ovaj film, da je registriran i za muzejsku djetnost i da je imao prostor u centru Sarajeva podesan za jedan ovakav projekat. Ideju smo razvijali preko 6 mjeseci, a oko Nove godine, nakon što smo uspješno završili godinu, sanirali smo dugove i ostvarili određenu dobit, te ušli u realizaciju ovoga projekta. Moram da naglasim da je FCS takav rezultat ponajviše ostvario zahvaljujući svojim aktivnostima na tržištu", objasnio je Duraković. Projekat je započeo i najvećim dijelom finansirao FCS, a u završnoj fazi za podršku projektu javili su se Grad Sarajevo i Tuiristička zajednica Kantona Sarajevo. "Mislim da je ovaj projekat značajan za Sarajevo i BiH. On ima kulturološki značaj, održava kulturu sjećanja na vrijeme antifašizma u Drugom svjetskom ratu, ali i brine o velikim imenima i djelima naše kulturne i umjetničke prošlosti. S druge strane, može imati i turistički potencijal, te pokazuje da kulturna baština nije mrtva stvar, nego da može imati i tržišnu i ekonomsku vrijednost. Inače, smatram da je veza između filmske industrije i turizma poptuno logična i da ta veza može puno značiti za razvoj kreativne industrije na ovim prostorima", naglasio je naš sagovornik. Krvavac je među najvećim ex-Yu režiserima Durakovića je početkom devedesetih godina kao mladog novinara, negdje pred sami rat, pozvao pisac Midhat Ajanović da učestvuje kao filmski kritičar u anketi o najboljim domaćim filmovima svih vremena. "Kako je tada, za razliku od današnjeg vremena, bilo sasvim dovoljno ljudi od pera u BiH koji su pisali o filmu, čitava stvar je imala i te kako smisla. Rezultate ankete je objavila "Nedjelja", prestižno sedmično izdanje u okviru "Oslobođenja", što je akciji dalo na značaju. Prvi film na toj listi bio je film "Sjećaš li se Dolly Bell", što nije bilo ni za koga iznenađenje, jer Kusturica je već bio dobitnik svih velikih svjetskih nagrada i neki od njegovih filmova morao je pobijediti. Međutim, drugo mjesto za film "Most" Hajrudina Šibe Krvavca bilo je iznenađenje za ovdašnju javnost. Osim za nas koji smo glasali za taj film", prisjetio se Duraković i dodao da su u to vrijeme u Sarajevu neki drugi autori bili na puno većoj cijeni, koji su radili tzv. ozbiljne umjetničke filmove, a Fahrudin Krvavec je snimao žanrovski vrlo određene akcione trilere. Duraković je mišljenja da zbog toga Krvavca njegova generacija nije smatrala ozbiljnim filmskim autorom. "U tom smislu je anketa koju su inicirali Ajanović i Gordan Bobinac bila prekretnička, a i ja sam, kao jedan od onih koji je dao svoj glas za Šibine filmove, osjećao kako se radi važna stvar za tretman tog autora. U to vrijeme sam puno o njemu pisao, a i termin "partizanski vestern", uz koji se danas vežu njegovi filmovi, došao je od te naše grupe koja je Šibu tada proglasila jednim od najvećih filmskih autora u BiH uopće. Ako Hajrudina Krvavca gledamo kroz prizmu tzv. teorije autora koji su promovirali veliki francuski kritičari i sinaeasti Francois Triffaut i Jean-Luc Godard, onda je on možda naš najveći filmski autor. Stil, jezik, žanr, kanon, teme, junaci, dijalozi – u svemu je pokazao autorsku dosljednost koja velike reditelje čini istinskim autorima", naglasio je Duraković. Ovaj filmadžija imao je priliku da prije rata upozna glumca koji je tumačio glavni lik fima "Valter brani Sarajevo", Batu Živojinovića, i tada je spoznao da se radi o velikom umjetniku i čovjeku. U neku ruku, ovaj film je spojnica između Srbije i BiH jer najveći srbijanski glumac glavni je lik u jednom od najboljih bh. filmova svih vremena. "Ne znam koliko jedan muzej može doprinijeti normalizaciji odnosa dvije države, ali je činjenica da ovaj film spaja ljude iz ove dvije danas samostalne države, a nekad ljude iz iste zemlje. Producent filma je bio "Bosna film", reditelj Hajrudin Šiba Kravac, a većina glavnih glumaca iz Srbije. Zato su ljudi iz BiH i Srbije, ali i čitavog prostora bivše Jugoslavije, duhovno i emotivno vezani za ovaj film. Na neki način, taj film je dio našeg kolektivnog pamćenja i kulturnog identiteta. Po meni treba tako i da ostane. Na otvaranje dolazi puno filmskih radnika iz svih centara bivše Jugoslavije, kao i članovi porodica nekih od glavnih aktera filma. Dobro su došli i čast nam je da budu tu sa nama prilikom otvaranja", kazao je Duraković. BiH film u nezavidnom položaju Direktor FCS-a tvrdi da je stanje bh.. kinematografije jako loše, jer nemamo velike produkcije, te da je zakonski to jako neuređena oblast. "Medijsko okruženje, i javne i privatne tv stanice, je ignorantsko i vrlo često neprijateljsko prema domaćoj kinematografiji. To je bio i glavni razlog zašto sam pristao da budem direktor Filmskog centra Sarajevo. Cilj nam je da kroz ovu instituciju javno zagovaramo novi zakon o kinematografiji donošenjem Uredbe o poticajima investicijama stranih fimskih producenta u BiH i druge mjere koje će doprinijeti poboljšanju stanja u filmskoj industriji BiH. Teško ide, jer kod političara imamo jedan potpuni autizam kad je kultura i umjetnost u pitanju", sa žaljenjem je zaključio Duraković. Ipak, on vjeruje da bh. kinematografija ima budućnost. "Ovo je zemlja talentiranih autora, ima dobre priče o sebi i u sebi. Glupa je zemlja i političari u njoj koji to ne vide i ne žele da koriste za opće dobro, pa čak i za svoje političke ciljeve", kazao je Duraković na kraju razgovora. Ernest BUČINSKI