Претражи Живе Речи Утехе

Ko su ovi? Šta propovjedaju i kakvi su im ciljevi i za koga rade?

Citam trenutno Nikolaja Zickog (i toplo ga svima preporucujem ko ga nije prije citao, ako takvih ima) i u jednom dijelu pise o bogomoljackom pokretu. Inace, malo znam o njemu, al sustinu valjda sam skontala Nego, sta mislite dal bi danas mogao da se opet formira takav pokret? Sta mislite dal bi zazivio, dal bi bilo zainteresovanih? Mislim na izvorni bogomoljacki pokret, ne na verziju u koju se kasnije pretvorio. Koliko sam skontala poslije su odstupili od prvobitnih stavova? Il ipak ne?

Pokret #Balternativa koji je nastao na Tviteru. Zastupa ideje prevazilaženja podela u narodu, pre svega oko dva oštro sukobljena politička bloka pozicije i opozicije. #Balternativa ne želi da se svrsta, ne želi da se Kosovo preda Šiptarima, ne želi smenu političke oligarhije drugom političkom oligarhijom. #Balternativu ne čine poznati političari, glumci, likovi kojima je malo para ili koji ne žele da ispuste vlast iz ruku, već običan radni narod. Najveći broj pristalica #Balternative su mladi ljudi, ali ovaj pokret podržavaju i sredovečni i stariji, muški i ženski i ostali. #Baternativa jasno sagledava situaciju u kojoj se Srbija nalazi. Ne izjednačava vlast i državu, jer državu smo nasledili od predaka koji su je skupo krvlju svojom platili. #Balternativa ne vidi u opoziciji snagu koja je potrebna da se očuva država Srbija, da izađe iz problema u kojima se nalazi, jer je upravo deo te opozicije dok je bio vlast, doveo Srbiju na Naprednjačka jasla i pored Naprednjaka ostavio čitav niz nerešenih problema. #Balternativu predvodi #Baltazar farbar, nik nejm sa Tvitera, inače Goran Ćuviz, ratni veteran i učesnik odbrambenog rata na Kosovu i Metohiji. Goran je običan radnik, moler iz Čačka. Čovek koji svakodnevno mukotrpno radi, i koristi pauze za Tvitovanje. Srbiju ne mogu da vode razmažena derlad ili politički poltroni, koji u životu nisu digli ništa teže od kašike. Srbiji je potreban trezven, radan i pošten domaćin, rodoljub i radnik. Ko god želi da se priključi pokretu #Balternativa, može to učiniti kačenjem ovog heštega na Tviteru i svojim trezvenim stavom. Odbijanjem da se svrsta u bilo koji od nametnuta dva tora. Ili direktnim kontaktom na Fejsbuk ili Tviter profil Baltazara farbara. https://twitter.com/je_sisa https://www.facebook.com/baltazar.farbar Sa Balternativom postoji alternativa!

A evo i neceg novog, tj. starog, tj. hebem li ga vise... sta mislite o ovoj ekipi u ovoj konfiguraciji? --- Pokret centra postaje stranka Pokret centra i Socijaldemokratski savez formalno će se ujediniti za oko 15 dana i na taj način će Pokret centra postati stranka, rečeno je na konferenciji za novinare. Poslanik Pokreta centra Aleksandar Stevanović rekao je da će to biti stranka umerenosti, centralizma i da će nuditi moderna rešenja za situaciju u Srbiji. On je izjavio da će to biti stranka koja se obraća malim i srednjim preduzećima, ali i građanima koji su na neki način na marginama društva i da će nuditi rešenja poput novog zakona o preduzetništvu, ukidanju parafiskalnih izdataka, umanjenju opterećenja na najmanje zarade. Stevanović je dodao da je tržište to koje se brine o efikasnosti, a da firme ne brinu o socijalnim izdacima, već da o tome treba da brine država. "Kada je prestalo da postoji ono za šta je DJB na izborima dobio podršku 230 hiljada građana, naše prvo obećanje je bilo, kada smo pokrenuli jednu novu priču, da će ta priča imati pravni oblik stranke i da ćemo naći partnera za tu priču. Održali smo obećanje, partner je najbolji mogući koji postoji na srpskom političkom tržištu. DJB je bio zajednički rad, ja sam osnovao DJB kao i Saša Radulović. Ali ja ne želim više njima da se bavim. Jednostavno, mi smo se razišli - fundamentalno - i kako treba stranka da funkcioniše, mi ćemo u budućoj partiji imati unutrašnju demokratiju, transparentno finansiranje, pozivivnu selakciju, dakle, sve ono što je DJB hteo da uvede u državu, a nije uspeo u sopstvene redove. Ne želim im ni dobro ni loše", rekao je Stevanović. Poslanica Pokreta centra Tatjana Macura rekla je da će stranka biti otvorena za saradnju sa drugim političkim činiocima, ali i sa građanima. "Negovaćemo kulturu da će biti poželjni ljudi koji žele da se bave politikom, ali ne žele da budu deo stranke", rekla je Macura i dodala da će stranka nuditi konkretna rešenja za probleme, kao što je to kroz akciju "Mame su zakon" učinila sa porodiljama kojima su umanjena državna primanja Predsednik Socijaldemokratskog saveza Nebojša Leković rekao je da trenutno na političkoj sceni u Srbiji ne postoji nijedna prava socijaldemokratska stranka i da je Srbija zemlja "zarobljenog kapitala". On je dodao da će predlog buduće stranke biti da se ponovo uvede ministarstvo dijaspore, na čijem bi čelu bio predstavnik dijaspore i da ako se država pravilno obrati dijaspori, ljudi bi se vratili i uložili u Srbiju. "Danas u Srbiji nemate ni jednu pravu socijaldemokratsku partiju, jer ona uvek jednom rukom mora biti vezana za muku, za radniika i seljaka. Srbija je zemlja zarobljenog kapitala - u njivama, fabrikama, ljudima. Osnovni zadatak naš će biti da oslobodimo taj potencijal. Ljudi su se pasivizirali, a Srbija sebi ne može da dozvoli da najbolji ne učestvuju u političkom životu. Stavićemo naglasak na borbu protiv korupcije, to je osnovni zadatak jer je korupcija pojela sve segmente društva. Tražićemo da se formira ministarstvo za dijasporu, sa ministrom koji će doći iz dijaspore. Srbija opstaje zahvaljujući novcu iz inostranstva, a nepravedno su zapostavljeni. To je naša injekcja, kreditna, beskamatna", kaže Leković. Na pitanje da li bi buduća stranka mogla da bude deo nekog saveza, Macura nije odbila tu mogućnost, ali je rekla da će doneti adekvatnu odluku kada dođe vreme za to, kao i da nijedan savez ne može da bude jak, ako ga ne čine jaki pojedinci. Upitani o saradnji sa pokretom Dosta je bilo (DJB), na čijoj su listi prvobitno bili ljudi koji danas čine Pokret centra, Stevanović je rekao da ne želi da se dalje bavi DJB, da su se razišli i vrednosno i programski. Na pitanje da li smatraju da će im Saša Radulović zameriti aktuelne političke poteze kaže da ih "potpuno ne zanima". http://rs.n1info.com/a430684/Vesti/Pokret-centra-postaje-stranka.html?fbclid=IwAR1J_ETvLvFv7E4eyBlvz8jUyfWpmXWPmPlgxW6qtIYkTTsLgZvP1zy63d4

Foto: milliyet Nakon tragične smrti dječaka Mahira Rakovca, koji je pohađao privatnu školu u vlasništvu pokreta Hizmet (služenje), odnosno turskog islamskog učenjaka Fethullaha Gulena u bh. javnosti se ponovo postavlja, sasvim logično, pitanje; Ko je Fethullah Gulen i kako je uspio razgranati mrežu od preko 1000 školskih ustanova širom svijeta? Da li zna da se u tim školama zlostavljaju djeca? Rođen 1941. godine u selu Korucuk pored Erzuruma, Gulen je od malih nogu bio uključen u vjersko obrazovanje, što je bilo i logično s obzirom da mu je otac bio imam, dok mu je majka držala časove Kur’ana u selu uprkos tadašnjoj zabrani vjeronauke. Nakon preseljenja porodice u grad, napustio je osnovno školsko obrazovanje, te se posvetio isključivo vjerskoj naobrazbi. Sa samo 14 godina je držao propovijedi, a interesantan je podatak da je vjersko obrazovanje sticao u istoj džamiji u Erzurumu u kojoj i otac radikalnog islamiste Metina Kaplana, koji danas živi u egzilu u Njemačkoj zbog zalaganja za rušenje sekularnog poretka i uspostave islamske države u Turskoj. Najveći utjecaj na njega ostavio je čuveni sunitski hanefijski učenjak Said Nursi. Gulen je Nursijeve ideje počeo primijenjivati u praksi kada je 1966. godine prešao u Izmir, što za mnoge u Turskoj predstavlja veliko iznenađenje s obzirom da je Izmir tada, a i sada, slovio kao jedno od najjačih uporišta sekularista. Broj njegovih pristalica rastao je iz dana u dan, a 1971. godine uhapšen je tokom vojnog puča pod optužbom za zloupotrebljavanje vjerskih osjećanja zbog sticanja vlastitih političkih interesa. Međutim, nedugo nakon toga oslobođen je i odmah se vraća poslu imama. Krajem sedamdesetih godina u Turskoj počinje Gulenov projekt osnivanja privatnih obrazovnih institucija. Kada je vojska 1980. godine izvela novi vojni udar s ciljem zaštite sekularnih tekovina Kemala Ataturka, Gulen je pozdravio taj vojni udar izveden od iste one vojske koja je njega samog hapsila devet godina ranije. To mu je donijelo potpuni mir u narednom periodu, a nakon što se godinu dana kasnije povukao u penziju potpuno se posvetio širenju mreže svojih institucija. Gulen je potpuno nesmetano radio sve do 1995. godine kada na vlast dolazi islamistička partija predvođena Necmetinom Erbakanom. Erbakan se zalagao da žene u javnosti obavezno moraju nositi marame, dok se Gulen nije slagao s njegovo politikom. Ubrzo su uslijedili novi vojni udari, a Gulen je, iako je uživao veliko povjerenje vojske, 1999. godine napustio Tursku i otišao u SAD na liječenje, ali se više nije vratio u domovinu, već je ostao u Americi u svojevoljnom egzilu. Foto: Ozan Kose, AFP Nakon što se povukao u Ameriku, mnogi su smatrali da će to biti i kraj njegovog projekta, ali on je iz dana u dan bio sve moćniji. Ne samo u Turskoj, već je svoj utjecaj uspio proširiti diljem svijeta, a posebno u Njemačkoj gdje je otvorio na stotine škola za tursku dijasporu. Godinu dana nakon odlaska u Ameriku, Turska je podigla optužnicu protiv njega za podrivanje ustavnog poretka, ali je dolaskom na vlast Erdoganove AKP partije Gulen oslobođen svih optužbi. Dok su ga islamisti optuživali za blisku saradnju sa sekularistima, Gulen je podržao zabranu Socijalističke partije, dok je s druge strane na optužbe sekularista da stoji uz islamiste otvoreno podržao zabranu islamističke partije Refah predvođene Erbakanom. Očito je u svim tim zabranama gledao isključivo svoj interes. Foto: Bulent Kilic, AFP Zabranu Refah partije najbolje su iskoristila dva čovjeka. Fethullah Gulen i Recep Tayip Erdogan. Erdogan je sa istomišljenicima formirao novu stranku AKP (stranka pravde i razvoja), a od početka je imao otvorenu podršku Gulena i njegovih ljudi. Erdogan je izvukao pouke iz Erbakanovih grešaka i svjestan moći vojske opredijelio se za umjereniju islamističku politiku za razliku od Erbakana, koji se otvoreno zalagao za uspostavu šerijatskog poretka. I Erdogan i Gulen su bili i ostali zagovornici liberalnog kapitalizma, a dolaskom na vlast AKP-a počeo je ekonomski uspon Turske u kojem su se najbolje snašli vlasnici krupnog kapitala, mnogi od njih bliski Gulenovom pokretu. Period Erdoganove vladavine Turskom postao je ujedno i zlatno doba Gulenovog Hizmet pokreta. Nakon zajedničkog uspjeha dvojice najmoćnijih ljudi u Turskoj došlo je do naglog sukoba. U posljednje dvije i pol godine u Turskoj su krenula masovna hapšenja Gulenovih ljudi ili onih za koje vladajući režim ocijeni da su pripadnici tog pokreta. Iako Erdogan danas tvrdi da nikada nije imao neku veliku podršku Fethullaha Gulena, izborni rezultati koje je AKP ostvarila na posljednjim izborima jasan su pokazatelj da turski predsjednik nije u pravu. AKP je u posljednje dvije godine izgubila oko 10 posto podrške, što pretvoreno u matematiku znači nekoliko miliona glasova. Koliko su utjecaji AKP-a i Gulena isprepleteni najbolje pokazuje slučaj najboljeg turskog fudbalera svih vremena Hakana Šukura, inače člana turskog Parlamenta u prošlom sazivu, koji je nakon Erdoganovog i Gulenovog sukoba podnio ostavku na članstvo u AKP-u iz razloga što je oko 20 godina član Gulenovog pokreta. Nakon više od 30 godina razvijanja pokreta, Hizmet danas raspolaže sa stotinama fakulteta i hiljadama škola i drugih obrazovnih institucija u preko 100 zemalja svijeta, među njima i BiH. Pod kontrolom ljudi bliskih Gulenu u BiH nalaze se Tursko-bosanki koledž, Burch Univerzitet, Studentski dom na Ilidži, sedmični list Novo vrijeme, te, prema nekim informacijama, turistička agencija Fidan. Fethullah Gulen Neki će se zapitati kako je moguće da se od školarina, iako izuzetno skupih, plaćaju tolike institucije i nastavnički kadar. Evo odgovora. U vlasništvu pokreta Hizmet i ljudi bliskih Gulenu u Turskoj se nalaze mnoge privredne kompanije, među kojima su najpoznatije jedna od vodećih turskih banaka Asya Bank, zatim jedan od najčitanijih turskih listova Zaman, televizija Samanyolu i još neke, dok je prema pisanju turskih medija pod Gulenovom kontrolom i TUSKON (Udruženje poduzetnika i industrijalaca Turske). Kada je turski novinar Ahmet Šik u martu 2011. godine objavio knjigu Imamova vojska, turska vlada ga je uhapsila, a knjigu zabranila. U knjizi su opisani svi Gulenovi poslovi i pobrojani svi ljudi koji u Turskoj rade pod njegovim patronatom. Njegovu organizaciju mnogi smatraju islamskim Opus Dei-om, ali postoji i veliki broj onih koji smatraju da je Hizmet mnogo sličniji protestantskom Kalvinizmu. Iako je Fethullah Gulen cijeli svoj život vođen idejama sunitskog učenjaka Saida Nursija, nakon raskola sa Erdoganom mediji pod utjecajem AKP partije o njemu su počeli pisati kao o sufijskom učenjaku, premda nikad nije bio član nijednog sufijskog tarekata. Možda je najbolju ocjenu Fethullaha Gulena dao novinar Hakan Yavuz koji je za njega rekao; “Gülen je više turski nacionalist u svome razmišljanju. Također, on je nešto više orijentiran ka državi, te mu je više stalo do tržišne ekonomije i neoliberalne ekonomske politike.” Gullen zapravo najviše i liči na čovjeka koji pod plaštom vjere širi svoje poslovno carstvo. Poput stotina drugih njemu sličnih ljudi širom svijeta. Gulen je stekao veliku popularnost na Zapadu zbog svojih pomirljivih tonova prema Zapadu, jasne osude terorizma, vrlo dobrih odnosa s predstavnicima drugih vjerskih zajednica… Sastao se i sa Papom Ivanom Pavlom II, grčkim patrijarhom Bartolomejem, te izraelskim sefardskim rabinom Eliyahom Doronom. Iako je početnu popularnost stekao žestokim kritikama turskog sekularizma, za sekularizam zapadnog tipa rekao je da je skoro potpuno kompaktibilan sa islamskim učenjem, odnosno da je 95 posto sekularizma potpuno podudarno s islamskim učenjem, dok se vrijedi boriti za onih preostalih 5 posto. Škole u njegovom vlasništvu u Turskoj smatraju se za najbolje. Učenici već od prvog razreda uče engleski jezik uporedo s turskim, dok sam Gulen smatra da studiranje prirodnih nauka poput matematike, fizike i hemije predstavlja služenje Bogu. Ipak, postoji i druga strana medalje. Nastavnici koji su ranije radili u njegovim školama širom Turske tvrde da je odnos prema ženama u njegovim školama jako loš, odnosno da nastavnice i profesorice nemaju nikakav utjecaj na administrativne odluke, dok su djevojčice od šestog razreda i starije potpuo odvojene od dječaka čak i tokom pauza za užinu. Ugledni američki magazine Time uvrstio ga je 2013. godine među 100 najutjecajnijih intelektualaca u svijetu. Fethullah Gulen u svijetu, prvenstveno u Turskoj, danas predstavlja osobu prema kojoj niko nije ravnodušan. Jedni ga vole i dižu do neslućenih visina stvarajući od njega kult, dok ga drugi, pogotovo nakon sukoba sa Erdoganom, otvoreno mrze. Za to vrijeme njegov pokret bilježi stalni rast ili da se poslužim neoliberalnim rječnikom, postaje ogromna i moćna korporacija.

Predstavljanje novog pokreta "Dostojni Srbije". Osnivači pokreta: Dr Dragan Petrović, dr Jovana Stojković, prof. Zoran Buljugić.

Lik se zalaže za eugeniku, mrtav 'ladan... I šta onda uraditi, kada su reči 'rasizam' i 'fašizam' potpuno potrošene?