Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'interneta'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. Poslednjih nekoliko nedelja sam drastično skresao svoje prisustvo na internetu. Obrisao sam nalog na Reddit-u i na Facebook-u (drugi po redu). Ostali su mi je još samo Instagram (uglavnom zbog powerlifting drugara i još nekih bitnih kontakata) i Linkedin zbog ponuda za posao. Mreža koju sam napustio prvu, pre ove dve pomenute bila je Twitter. Nedavno sam bacio pogled šta se tamo radi i sada vidim koliko je to dobra odluka. U pitanju je mreža na kojoj se ljudi banuju zbog misgendering-a trans osoba, a promocija pedofilije se odobrava (MAPs - minor attracted people, paedosexuals...). Od javnih ličnosti se zahteva da kao kakvu mantru ponavljaju odobrene, propisane BLM slogane i kada zbog toga izgube na stotine ili čak hiljade pratilaca, kreće pljuvačina po ljudima koji su ih tiho kliknuli na unfollow. Obesne rulje samozvanih antifašista maltretiraju ljude čiji im se postovi ne sviđaju i histerišu njihovim poslodavcima da ih zbog pomenutih postova otpuste. Balavci od 20 i nešto godina, bez dana radnog staža, našli su način kako da unište ljude sa karijerama, koji su nešto postigli. Među pomenutima se najviše ističu trans aktivisti kojima su meta svi koji se ne slažu sa njihovim suludim doktrinama. Facebook je kudikamo bolji, ali sam shvatio da više nije vredan moje pažnje, niti vremena. Shvatio sam da dosta toga kod sebe moram da promenim da ne bih bio digitalni zombi. Da prestanem da posežem za internetom kada mi je dosadno, da mi slušalice u ušima ne budu pravilo, nego da ih stavim ako baš želim nešto da slušam i da tome nečemu posvetim pažnju i da se prilikom vožnje u prevozu malo više bavim svojim okruženjem, a ne nasumičnim rovarenjem po internetu. Da li ste i vi osetili potrebu da obnovite svoju pažnju da bude kakva je bila u vreme pre društvenih mreža?
  2. Jako zanimljiv članak i eksperiment. No ja sam ovo isto primetio ne samo kod dece nego i kod odraslih. Eksperiment u kojem su tinejdžeri 8 sati bili bez telefona i interneta duboko će vas šokirati | Luftika LUFTIKA.RS Često čujemo da današnju decu treba previše animirati, što za rezultat ima njihovu nesposobnost da se pozabave svojim...
  3. trenutno trazim lek koji se tesko nalazi, pa sam dosla na ideju da otvorim temu gde mozemo postavljati linkove sajtova na internetu koji nam mogu pomoci u tome... ja sam do skoro imala link super sajta o informacijama vezano za nalazenje lekova, sa imenima apoteka, brojevima telefona i tacnim nazivima lekova (miligraza, doza i sl) kao i koliko je stanje trazenih lekova ( na pr. 1 kutija od 50mg....i sl.), ali su ga ugasili... eto, ako trenutno neko ima adresu nekog sajta, neka postavi ovde link... takodje mozemo ovde razmenjivati razna iskustva vezano za nabavku lekova, apotekama, cenama itd...
  4. Crkva se danas spominje sv. Izidora Seviljskog, biskupa i crkvenog naučitelja kojega je 2002. godine bl. papa Ivan Pavao II. proglasio zaštitnikom interneta i svih koji se njime služe. Sveti Izidor se rodio oko godine 556. u gradu Sevilli kao sin uglednog časnika i visokog činovnika, koji je službovao kod gotskog kralja Athanagilda. Prilično rano je izgubio oba roditelja pa je brigu za njega preuzeo stariji brat Leander, koji je bio opat jednoga samostana. To je bilo od presudnog značenja za svu njegovu budućnost, jer se Izidor zadojio monaškom pobožnošću, a još više ljubavlju prema knjizi i znanstvenom radu. Odgoj koji je primio od brata bio je strog, ali nije primio samo to već i svestranu izobrazbu. Pridružio se redovničkoj zajednici te postao redovnikom. U 30. godini naslijedio je brata u opatskoj službi. Tada je zapisao ovo: “U svome životu opat mora biti svojim redovnicima savršen uzor poslušnosti, uvjeren da ništa ne može zapovijedati što sam prije ne izvršava. On mora sokoliti svakoga pojedinoga prema njegovu temperamentu i potrebama.” Kao opat Izidor je želio biti jednako pravedan i objektivan prema svima, no znao je dobro da se pravednosti mora pridružiti i očinska ljubav, jer je redovnička zajednica jedna obitelj kojoj je on otac i počelo jedinstva. Stoga se svim marom trudio oko sloge i jedinstva srdaca među redovnicima. Napisao je i djelo Regula monachorum – monaško pravilo, u kojem se pokazuje pravi majstor i zakonodavac. U tom i u svim svojim drugim djelima pokazao se kao čovjek logike, reda i sustava. Prema njemu redovnički se život mora sastojati od potpunog odricanja samoga sebe, strogog siromaštva, postojanosti i ustrajnosti u dobru, liturgijske molitve i rada. Njemu se pripisuje glasovita izreka, koja je ušla u sve redovničke zajednice: “Sve što redovnik dobije ili privrijedi nije za njega već za samostan.” Izidor je bio i veliki revnitelj redovničke stege, ali je dobro znao da ona ne smije biti sama sebi svrhom već mora služiti višim ciljevima. Zato je imao i razumijevanja za ljudske slabosti svoje subraće. Pristupao je k njima ne kao strog i neumoljiv poglavar, već kao samilostan otac, koji suosjeća sa svojom subraćom. Kako je bio čovjek široke kulture, dobro je poznavao i istočnjačku pustinjačku i monašku tradiciju i literaturu te, oslanjajući se i na nju, konkretnim je primjerima protumačio oko kojih vrlina redovnik naročito mora nastojati. Izidor je bio rođeni učenjak. Zato mu je knjižnica bila kao neko svetište u kojem se jako dobro osjećao i snalazio kao kod kuće. Čitao je djela velikih učitelja, naročito Origena, jednoga od najvećih učenjaka starokršćanske aleksandrijske škole. Poznavao je dobro stare pjesnike, filozofe, povjesničare, prirodoslovce i tako je postao jednim od najboljih poznavalaca stare grčkorimske kulture. U njoj je bio enciklopedijski verziran. Uočio je sve vrijednosti starovjekovne kulture i smatrao svojim životnim zadatkom da je prenese kasnijim vremenima. Taj je zadatak odlično ispunio i u tome je njegovo povijesno značenje.Sveti Izidor, kao i toliki sveti ljubitelji knjiga, davao je prednost knjizi nad knjigama – Bibliji. U izlaganju Biblije mnogo se oslanjao na sv. Jeronima, “najvećeg naučitelja u tumačenju Pisama”. Kao vatreni štovalac aleksandrijske biblijske škole i on je prihvaćao alegorijsko tumačenje Svetog pisma. Glavno mu je biblijsko djelo Quaestiones in Vetus Testamentum (Pitanja koja se odnose na Stari zavjet). Izidor bi po svojoj naravi i sklonostima najradije ostao tihi kabinetski radnik, koji sjedi nad knjigama, ali Bog ga je čekao i na drugom mjestu. Godine 601. morao je naslijediti na biskupskoj stolici u Sevilli svoga brata Leandra. Biskupovao je 30 godina, a resila ga je svestrana učenost i veliki govornički dar: vrline tako potrebne odgovornom pastiru duša.Kako je Izidor sam bio vrlo izobražen čovjek i mnogo držao do izobrazbe, tako se kao biskup izvanredno brinuo da i njegov kler po svom odgoju i učenosti bude što više na visini svoga poslanja. Stoga je njegova teološka škola u Sevilli postala najuglednija znanstvena crkvena ustanova u čitavoj Španjolskoj onoga vremena. Biskup se brinuo da njegov kler bude uzoran u svakome pogledu, a sam mu je u tome bio najbolji primjer. Sveti Izidor je također divan uzor žarke domovinske ljubavi. Pod vodstvom Gotâ očekivao je jedinstvo čitave Španjolske i to pod zastavom križa. Da bi se to ostvarilo, napisao je veliki zbornik prava zvan Hispana, koji je u čitavoj Španjolskoj bio na snazi sve do svršetka XII. stoljeća. Svoju domovinu, a i svu Europu, zadužio je svojim glavnim djelom Etymologiae. To je prva poznata enciklopedija. To je djelo u srednjem vijeku poslije Svetoga pisma bilo najviše čitano i ponovno izdavano, a zbog njega je i proglašen zaštitnikom interneta. Na sveopćoj španjolskoj sinodi biskupa godine 633. u Toledu između 62 biskupa Izidor je bio po redu prvi. Svi su ga cijenili i kao učenjaka i sveta čovjeka. Taj, možda najslavniji čovjek stare Španjolske, umro je 4. travnja 636. u svome rodnom gradu Sevilli. Pokopan je uz svoga svetoga brata Leandra i sestru Florentinu. Na kraju, pročitajte i nekoliko misli današnjeg sveca: Neka nas moljenja očiste, a čitanje poduči! Jedno je i drugo dobro, ako se može; ako se pak ne može, bolje je moliti nego čitati. Tko želi biti stalno s Bogom, mora često i moliti i čitati. Kad naime molimo, mi s Bogom razgovaramo, a kad čitamo, Bog s nama govori. Svaki je napredak plod čitanja i razmišljanja. Što ne znamo čitanjem učimo, a što smo naučili kroz razmatranje očuvamo. Jednu i drugu blagodat pruža čitanje svetih Pisama. Ono poučava razum pameti, ali isto privodi čovjeka, otrgnuta od ispraznosti svijeta, k ljubavi Božjoj. Pravi će čitač biti daleko spremniji da radije prenese u djelo što je pročitao nego da samo zadrži spoznaju. Manja je naime kazna, ako ne znaš za čim čezneš, nego ako ne ispunjaš što si upoznao. Čitajući čeznemo za znanjem, ali isto tako imamo dužnost ispuniti što naučismo kao ispravno. Nitko ne može dokučiti smisao Svetog pisma, ako se čitanjem s njime ne sprijatelji. Stoji napisano: Ljubi ga i podići će te, proslavit će te, kad ga budeš zagrlio…” Molitva sv. Izidoru Seviljskom, zaštitniku korisnika interneta: Svemogući vječni Bože, koji si nas stvorio na svoju sliku, i potičeš nas da uvijek tražimo što je dobro, istinito i lijepo, osobito u božanskoj osobi tvoga jedinorođenog Sina, Gospodina našega Isusa Krista. Daj nam, molimo te, po zagovoru svetog Izidora, biskupa i naučitelja, da koristeći internet, tako upravimo svoje ruke i oči da ugodimo tebi, te da iskažemo ljubav i strpljivost dušama koje ćemo susretati. Po Kristu našem Gospodinu. Amen. Sveci.net|Bitno.net
  5. Danijela

    Sledeća kontrola kod interneta

    Jakovljević o nadrilekarstvu: Dođu posle 15 god i kažu “rekao travar” Konvencionalna ili alternativna medicina, vera u stručnost lekara ili pribegavanje raznim alternativama, pomaganje ili odmaganje sebi. Kada se nađemo u najgorim situacijama, suočeni sa teškim bolestima, hvatamo se i za slamku zbog koje neretko i tonemo. Specijalista opšte hirurgije i pomoćnik direktora KBC "Dragiša Mišovića“ Moma Jakovljević je nedavno gostujući na jednoj televiziji privukao pažnju javnosti, ne samo onim o čemu je govorio već i reakcijom. Jakovljević je prekinuo gostovanje napustivši studio nakon uvreda "iscelitelja“ Alena Azarića. "Sada kada su se stvari malo slegle, ja to gledam ovako – oni time dižu rejting. Ja izlaženjem iz emisije ništa ne gubim, jednostavno nisu dostojni da sa njima nastavim diskusiju. Sam sebe sam iznenadio. Moja greška je bila što sam otišao, ali to se više neće ponoviti. Ipak, ispalo je dobro što se otvorila Pandorina kutija", priča Jakovljević za B92. Problem, kaže Jakovljević, nije u alternativnoj medicini, već u onima koji je predstavljaju. "Alternativna medicina je zvanično grana medicine, altrnativne su pomoćne metode. Ako imaš virus kijavicu... Čaj za ovo, čaj za ono... Ja protiv toga nemam ništa, ali ovaj čovek priča: 'Sve što ne mogu lekari, ja lečim' i to prolazi kod neukog naroda. Nije bitno šta neko kaže, već ko. Ko priča o vakcinama? Ljudi koji nisu lekari. Ko od takvih ljudi pravi heroje? Kad god su neprijatelji bombardovali i osvajači unazad stotinu godina prvo gađaju biblioteku da unište sva kulturna blaga, to malo ko primeti.“ Ono što najviše plaši kod ovakvih slučajeva, objašnjava specijalista, jeste da nadrilekarstvo ne postane masovna pojava. "Kažu 'Lekari su krivi za smrt moje babe koja je imala rak'. Olako se udari na doktore. Bojim se da ovo ne bude masovna pojava, jer se ljudima lako može manipulisati. Takvi ljudi će uvek imati mušterije, razni iscelitelji, skrivanje belih magija, gledanje sudbine... Ja tu ništa ne mogu da promenim. Zašto nam mladi intelektualci odlaze iz zemlje? Pa zbog ovakvih“ Za najvećeg krivca, smatra medije i nepostojanje emisija za sve strukture društva. "Novine su pune crne hronike. Nema govora o značajnim ljudima. Zašto televizije ne prave priče o doktoru sa neurohirurgije, profesoru koji presađuje ruke? Onda mi kažu: 'Koga to interesuje? Znaš ti šta ima na estradi, ko je sa kim?' Toliko mladih osvaja nagrade iz fizike, matematike, njih niko ne intervjuiše. Hajde da se takmičimo u tome, pa dokle stigneš. Apelovao bih na Ministarstvo prosvete da se u petom razredu uvede psihologija, da naučiš da razmišljaš, rezonuješ. Onda će neko malo teže da te prevari, ipak je znanje moć“, nastavlja. Podrška kolega, ali ne i javne reakcije Brojni pacijenti, ali i kolege pozdravile su njegovu reakciju uz brojne pozitivne komentare. "Dolaze pozdavljaju me, 'Bravo, majstore', 'Ti si naš idol'. I brojne kolege tako reaguju. Pitam ih zašto ćute, kažu sad se namestilo. Kao da se svi boje zbog nečega", priča Jakovljević. Ipak, ne može se negirati da u takvim situacijama, kada ljudi jednostavno više nemaju izbor, kada su u pitanju ozbiljne bolesti, pribegavaju svakakvim opcijama. "Davljenik se za slamku hvata. Tada bi prevarili i intelektualca. Ti prevaranti poznaju psihologiju nemoći. Zato se vraćam na znanje. Odluka je na tebi. Najgore je kad neko naglo uskoči u zlatne kočije, koje ničim nije zaslužio. Tako nastaju potresi u društvu koji izazivaju haos.“ Verovanje i pribegavanje nadrilekarstvu može da bude opasnije nego što se misli, po samog pacijenta. "Ne samo što se time gubi vreme, nego mi pacijenti onda dođu u zakasneloj fazi i ćute. Ja pitam: 'Šta će vam taj apsces (gnoj na nekom delu tela)?' Kad otvorim izađe pola litre gnoja. Kaže: 'Stavljao sam ove trave, pio ovo, ono'. Izgubi čovek vreme i kad dođe, kasno. Nije isto kada zovete vatrogasce kad primetite dim i kad se razgori. Otežavaju posao, a onda ljudi od sramote ćute. 'Što ste sad došli kad traje 15 godina?', kaže 'Rekao travar'. Onda dođu i kažem im kako stoje stvari, ali odgovore: 'Na internetu jeste to'. Onda kažem: 'Dobro, sledeća kontrola kod interneta'.“ Jedini spas, navodi Jakovljević, jeste edukacija. "Najveća beda je beda praznog mozga. Svaki mozak ima 1.100 do 1.300 grama, ali zavisi kako napreduje. Agresivnost kod starijih ide iz propuštene mladosti, znate kako kažu – nemoj da te pita starost gde ti je bila mladost. Kad čovek umre, njega ništa ne boli, njemu nije teško, teško je nama. Isto je i sa budalama“, zaključuje dr Jakovljević u razgovoru za B92. https://www.b92.net/zdravlje/vesti.php?yyyy=2018&mm=02&nav_id=1354323
  6. Američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) u četvrtak je ukinula pravila "neutralnosti interneta", uvedena pre dve godine za vreme administracije bivšeg predsednika Baraka Obame, koja su garantovala jednaki pristup internetu. Umesto toga, prihvaćena je politika koja će smanjiti regulativu većih internet provajdera i dati im široka ovlašćenja da odluče kojim sadržajima na internetu korisnici mogu da imaju pristup. Američka Federalna komisija za komunikacije je glasala sa 3:2 za plan koji je podržavao predsednik komisije Adžit Pai, kojeg je na tu poziciju postavio predsednik Donald Tramp. Pai se zalagao za "laku ruku" u regulativi velikih telekomunikacionih kompanija i okončanje prakse koju je doživljavao kao vladin "mikromenadžment interneta", prenosi Glas Amerike. Ova kontroverzna promena ukida politiku iz 2015. za koju se zalagao bivši predsednik Barak Obama. Ukidanje pravila neutralnosti interneta, koje kompletan saobraćaj na internetu tretira kao jednak, izazvalo je više stotina javnih protesta i više od milion poziva članovima Kongresa u kojima su građani izražavali protivljenje Paijevom planu. Neke grupe za zaštitu potrošača obećale su da će pred sudovima osporiti nova pravila. Novim propisima se smanjuju restrikcije koje su velike provajdere kao što su Komkast, Verajzon i AT&T sprečavale da blokiraju ili naplaćuju veću cenu kompanijama koje im se ne dopadaju i sprečavale da 50 američkih država sprovodi sopstvena pravila u domenu internet sadržaja. Pai kaže da će se njegovim planom okončati nepotrebna regulativa i većem broju Amerikanaca pružiti pristup internetu. Velikim internet provajderima se daje pravo da blokiraju rivalske aplikacije, usporavaju konkurentske usluge i nudi brža internet veza kompanijama spremnim da je plate. "Pre 2015, pre nego što su uvedena ta pravila, imali smo slobodni i otvoreni internet", izjavio je Pai za En-Bi-Si. "To je budućnost baš kao i tržišni, lagan pristup. Od toga imaju koristi i potrošači i preduzetnici. Svako u internet ekonomiji bolje stoji sa tržišnim pristupom", dodao je Pai. RTS
×
×
  • Креирај ново...