Претражи Живе Речи Утехе
Showing results for tags 'dobro'.
Found 8 results
-
Zbog čega je za decu važna dosada i šta roditelji treba, odnosno ne treba da rade kada je detetu dosadno savetuje stručnjak za rani razvoj dr Ranko Rajović. BUKA / 22. Mart 2018 PODIJELI: Dosada je vrsta stresa i jedno neugodno stanje. Kada im je dosadno, i odrasli i deca pokušavaju da se reše tog osećaja, odnosno da nađu zanimaciju. No, problem dosade kod dece u današnje vreme poprimio je zabrinjavajuće razmere jer deca teško pronalaze zanimaciju, a da nije vezana uz računar, videoigre ili mobilni telefon. O tome šta roditelji mogu da urade, ali i u čemu greše kada je je reč o dečjoj dosadi, govori dr Ranko Rajović autor je NTC programa učenja kojim se podstiče intelektualni potencijal dece i razvija se brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje. “Današnji roditelji koji su pre 30 godina bili deca sigurno se sećaju kako je u to vreme u kući postojao jedan televizor sa jednim ili dva programa i kada ima je bilo dosadno izlazili su da potraže društvo za igru. Nije bilo problem da odu peške ili na biciklu četiri, pet, šest kilometara na igralište gde bi se igrali sat, sat i po i vratili se kući. Kada bi padala kiša, morali su sami da osmišljavaju igre, a roditelji tada nisu rešavali problem dosade svom detetu, već je dete to samo rešavalo. Ili se igralo s igračkama ili je slagalo kocke ili pravilo kulu od drvenih kockica. Problem dosade uvek je bio pokretač i dosada je važan i dobar faktor razvoja deteta. Kada mu je dosadno, dete mora nešto da smisli, organizuje se, mora da poveže neke stvari, napravi možda neku novu igru, potraži društvo.
-
Zašto se toliko dobro osećamo kad opsujemo? Da li je to zato što znamo da smo tad nevaljali ili se nešto zaista promeni u našem mozgu i telu kad koristimo ružan rečnik? Svi smo to već radili, udarili mali prst na nozi, isekli su nas u saobraćaju ili smo prosuli kafu. I odjednom smo krenuli da psujemo kao kočijaši. Instinktivno, mi posežemo za ružnom reči – obično zadovoljavajućim nizom eksplozivnih konsonanti – i, kao da se radi o nekakvoj magiji, stičemo određeni nivo momentalnog zadovoljstva. U redu, neki od nas psuju više od drugih, a ponekad bi ljudi mogli da psuju čak i kad su srećni. Ali morate da priznate da se psuje u svim kulturama i na svakom jeziku, a nije čak možda ni jedinstveno samo za ljude (o tome malo više kasnije). Dakle, šta je naučna pozadina ružnog rečnika?
-
Brisel – Generalni sekretar Severnoatlantske alijanse Jens Stoltenberg, nakon posete Severnoj Makedoniji, konstatovao je za „Politiku” da se danas suočavamo s najnepredvidljivijom bezbednosnom situacijom u svetu poslednjih godina, ali da je NATO pozitivna sila u stvaranju održivog međunarodnog poretka. Istakao je da zna da su mnogima u Srbiji i dalje bolne uspomene na 1999. godinu. „Svaki izgubljeni nevini život jeste tragedija. I duboko žalimo zbog toga”, rekao je Stoltenberg u razgovoru za naš list. Posle vašeg dvodnevnog boravka u Severnoj Makedoniji sa Severnoatlantskim savetom, koja je poruka za region, posebno za Srbiju, čija politika ostaje neutralna? Kakav je vaš stav o nerešivom problemu Kosova između Beograda i Prištine? Bio sam u Skoplju početkom ovog meseca. Moja poruka je bila jasna: spremni smo da primimo Severnu Makedoniju u NATO porodicu. Članstvo Severne Makedonije predstavlja priliku za sve, jer će stabilnost koju ono donosi biti korisna za sve u regionu, politički i ekonomski. Ne može biti napretka bez sigurnosti. Ovu korelaciju već vidimo u praksi, jer su se strane investicije u Severnoj Makedoniji više nego utrostručile prošle godine, a strane investicije u Crnu Goru dvostruko su veće otkako se pridružila NATO-u 2017. godine. Prespanski sporazum je otvorio put za članstvo Severne Makedonije u NATO. To ne bi bilo moguće da nije bilo sjajnog liderstva, političke hrabrosti i vizije, koje su u teškim vremenima pokazali premijeri Zaev i Cipras. To je inspiracija za čitav region i odličan primer koji pokazuje kako se ranija neslaganja mogu prevazići i da je buduća saradnja izvodljiva. Zemlje u regionu koje su se pridružile Alijansi postale su izvoznici stabilnosti za zapadni Balkan. A nema sumnje da je stabilan zapadni Balkan u interesu svih. Za ovaj region je važno i stabilno Kosovo. Već 20 godina su mir i stabilnost na Kosovu prioritet za NATO. Mandat UN za našu mirovnu misiju KFOR ostaje nepromenjen. Nastavićemo da radimo na sigurnom i bezbednom okruženju na Kosovu za dobrobit svih ljudi koji tamo žive. Foto: NATO Prilikom nedavne posete pape Frančeska Bugarskoj, Severnoj Makedoniji i Rumuniji kardinal Pjetro Parolini, državni sekretar i drugi čovek Vatikana, govoreći o situaciji u svetu, rekao je u intervjuu za „Politiku” da smo nakon Hladnog rata još daleko od ostvarivanja novog, pozitivnog i održivog međunarodnog poretka. Kako vi ocenjujete situaciju u svetu i koliko smo stvarno daleko od rešenja? Sasvim je tačno da se danas suočavamo s najnepredvidljivijom bezbednosnom situacijom u poslednjih mnogo godina. Tu su sve agresivnija Rusija, sajber i hibridne pretnje, nestabilnost širom Bliskog istoka i Severne Afrike i produžena teroristička pretnja. Kao odgovor na to, NATO ubrzano sprovodi najveće prilagođavanje kolektivne odbrane od Hladnog rata. Dakle, u svetu koji je sve manje predvidiv ‒ NATO je važan kao što je uvek bio. Alijansa čuva bezbednost naših zemalja već sedamdeset godina. Snažna veza između Evrope i Severne Amerike stvorila je od NATO-a najjači savez u istoriji. Činjenica da ćemo uskoro prihvatiti Severnu Makedoniju kao 30. članicu pokazuje da je NATO uspešan savez. Uzastopni krugovi proširenja dokazali su da NATO i posle 70 godina privlači interesovanje i da je on pozitivna sila ka održivom međunarodnom poretku o kojem govorite. Balkan je ponovo region koji potresaju tenzije i gde još nisu sasvim izbledela dramatična sećanja na blisku, kao i na malo dalju prošlost: Veliki rat, Drugi svetski rat, raspad SFRJ, bombardovanje SR Jugoslavije od strane NATO-a itd. Ovih dana autori Serž Halimi i Pjer Rambe u francuskom „Mond diplomatiku” ističu da je Severnoatlantski savez bombardovao Jugoslaviju na osnovu lažnih informacija iz uglednih medija. Koliko je bila opravdana bilo kakva vojna akcija na tlu bivše SFR Jugoslavije, a posebno kampanja NATO-a, koji je vojno-političku akciju sproveo bez odobrenja UN? Kada je NATO pokrenuo operaciju saveznička snaga, u martu 1999, glavni motiv ove teške odluke bio je da zaustavi humanitarnu katastrofu koja se tada odvijala na Kosovu. Do kraja 1998. godine politika predsednika Miloševića primorala je više od 300.000 Kosovara da napuste svoje domove. Sporazumi o prekidu vatre su kršeni, a pregovori su zaustavljeni. Ujedinjene nacije i Kontakt grupa uložili su intenzivne napore da doprinesu mirnom rešenju, ali na kraju ni međunarodni diplomatski pokušaji nisu rešili sukob. Savet bezbednosti UN u nekoliko navrata isticao je zabrinutost zbog humanitarne situacije na Kosovu i zbog sve većeg broja izbeglica isteranih iz sopstvenih domova kao pretnje međunarodnom miru i bezbednosti. Imajući u vidu krizu koja se rasplamsavala, upotreba sile od strane NATO-a nije shvaćena olako. Nikada nije. Ali istorija je pokazala da je bila i neophodna i legitimna, jer je zaustavila nasilje, a izbeglice su mogle da se vrate kući. Misija NATO-a KFOR, pod mandatom UN, pomogla je da se na Kosovu stvori bezbedno i sigurno okruženje za sve, uključujući i srpske zajednice Znam da NATO još izaziva kontroverze u Srbiji. Mnogima su i dalje bolne uspomene na vazdušnu kampanju 1999. godine. Još je teže onima koji su izgubili voljene. Svaki izgubljeni nevini život jeste tragedija. I duboko žalimo zbog toga Kao što sam jasno rekao tokom posete Srbiji prošlog oktobra, ta kampanja nikada nije bila usmerena protiv srpskog naroda. Naprotiv. Cilj je bio da se zaštite civili u širem regionu tako što će se zaustaviti akcije Miloševićevog režima, koje je međunarodna zajednica bila osudila. Nikada ne smemo zaboraviti prošlost, ali moramo iz nje da učimo i da je ostavimo iza sebe. To je ono što NATO i Srbija rade kroz partnerstvo, koje je korisno i NATO-u, i Srbiji, i širem regionu. Naša saradnja sa Srbijom kreće se od reforme sektora bezbednosti do pomoći u slučaju nepogoda i odlaganja viška municije. Na primer, u oktobru prošle godine Srbija je bila domaćin naše najveće održane civilne vežbe za pomoć u vanrednim situacijama, pod nazivom „Srbija 2018”, u tesnoj saradnji s Evroatlantskim koordinacionim centrom za vanredne situacije NATO-a. Ova vežba je pomogla saveznicima NATO-a, kao i Srbiji i drugim partnerima, da postanu bolje pripremljeni za delovanje u slučaju prirodnih katastrofa, kao što su poplave i zemljotresi. Srbija je sarađivala s NATO-om u obuci iračkih vojnih medicinara, pomažući u donošenju stabilnosti na Bliski istok. Naša saradnja ponekad je spasavala živote, kao što je bio slučaj 2016. godine, kada je KFOR helikopterom prevezao novorođenče sa srčanim problemima u srpsku bolnicu. Osim toga, pomažemo Srbiji da se bezbedno reši viška municije kroz tesnu saradnju s Tehničkim remontnim zavodom u Kragujevcu. U ovaj projekat smo uložili više od četiri miliona evra i dosad bezbedno uništili više od 200 tona municije Ovi primeri praktične saradnje pokazuju da cenimo partnerstvo koje smo razvili sa Srbijom i nadamo se boljoj budućnosti. U potpunosti poštujemo politiku neutralnosti Srbije. Kao što pokazuju Austrija, Švedskai Finska, neutralnost i partnerstvo s NATO-om međusobno se ne isključuju. Naše partnerstvo je dobro za Srbiju, dobro za zapadni Balkan i dobro za NATO.
-
- stoltenberg:
- naše
-
(и још 6 )
Таговано са:
-
Dobro je kad reka nije mnogo brza i kad nije mnogo plitka
тема је објавио/ла Ana B. у Српска Православна Црква
https://crkva.net/read-blog/58_постоје-они-који-се-баве-критиком-других-а-не-општим-добром-оправдавају-своју-зл.html -
U biografiji skoro svakog čoveka postoji nešto sramno, nešto što je strašno i teško spomenuti, ali što se neizbežno vraća u čovekovo pamćenje i osećanja, trujući ceo njegov život. Čak i da postoji čovek koji samozadovoljno izjavljuje da u njegovom životu nije bilo ničeg takvog, onda najverovatnije sećanja na bilo kakvo sramno delo i želje su jednostavno pomračene njegovom sigurnošću u sebe, što ne može, a da ne potvrdi njegovo duhovno siromaštvo. Još gore od toga, najčešće ti ”ispravni” ljudi bivaju najokrutniji tirani, tvrdoglavo odbijajući da to prihvate, kao slepi čovek, koji odbija da veruje u postojanje svetlosti. Ali postavlja se pitanje: da li prisustvo mračnih sećanja u čovekovom životu znači da ga možemo posmatrati kroz prizmu ovih faktora, da ga možemo ceneti kao bezvrednog? Možda jednim delom, ali čovek je stvoren od mnogo delova. I celokupna njegova lična istorija sastoji se od epizoda koje su sramne, ali i od blistavih i uzvišenih. A među njima je veliki broj događaja, relativno dobrih ili loših, ako se tako može reći, tako da je apsolutna većina njih odmah zaboravljena, jer ne dotiču dubine života. Međutim koliko god da su zaboravljeni, ovi događaji tkaju složenu i neponovljivu ličnost svakog čoveka.
-
“Ne pričam u prazno. Tačno da se vidi koji je prosek godina ljudi koji hoće da ostanu na selu, šta im je potrebno od države, šta je njihova zemlja, da li su spremni da tim svojim imetkom garantuju to što treba da dobiju od države – i da krenu! Ali da kako budu časni poljoprivrednici, da budu časni i muževi, da budu časni očevi, da budu časni domaćini. Selo je ostalo bez domaćina, ili imaš jednog domaćina. Kad nemaš domaćina na selu, nemaš primer, nemaš uzor, nemaš na koga da se ugledaš da li iz ponosa ili iz zavisti. Nemaš ništa kad nemaš domaćina, nemaš porodicu, selo zarasta u trnje, u korov, i to je ozbiljan problem, pored mataliteta. Ovo jeste šou-program, oprosti mi, ali ozbiljne stvari moramo da uradimo da bismo opstali kao narod i da bismo imali barjak ispod kog ćemo stati. Ta zemlja je naš barjak. Srbija je naš barjak! Svaka ta oranica, svaka ta utrina, svaka ta neobrađena zemlja – to je barjak, u koji treba da gledamo i koji treba da se zaviori u onom svom sjaju! – rekao je Jezdić. “Šta god sad da kažem pokvariću, tako da neću ništa da kažem. Hoću samo da te zamolim da nastaviš da budeš takav kakav si, i da nastaviš da deliš svoje talente, svoju kreativnost, sa svima nama. Čak i onda kad ne zaslužujemo”, rekao je. Kreće od 23:45 https://www.youtube.com/watch?v=6FaMxUvx6B8 https://www.beogradskiportal.rs/2018/06/07/govor-nenada-jezdica-o-kome-prica-cela-srbija-dobro-ce-se-pamtiti-video/
-
Sve vreme malopre gledam i proveravam da nije neka patka, ali kako vidim po komentarima ljudi na FB - nije, na preveliku zalost. Sto jedan od njih komentatora napisa lepo - "nekad Dusko Radovic (u jutarnjem programu), a sad Ilona Staller! ... ... (Paznja, explicitan sadrzaj na linku!) https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10211054700317734&set=a.10205202339212364.1073741829.1662283597&type=3&theater "Rano jutro u pola pet... svakog dana putuje... moja Milena... E jbg! Prošlo je vreme Novih fosila i romantike! Ovako se dan dočekuje! Brže! Jače! Bolje!Na tv sa nacionalnom frekvencijom! 9:53 Bravo!"
Све поруке на форуму, осим званичних саопштења Српске Православне Цркве, су искључиво лична мишљења чланова форума 'Живе Речи Утехе' и уредништво не сноси никакву материјалну и кривичну одговорност услед погрешних информација. Објављивање информација са сајта у некомерцијалне сврхе могуће је само уз навођење URL адресе дискусије. За све друге видове дистрибуције потребно је имати изричиту дозволу администратора Поука.орг и/или аутора порука. Коментари се на сајту Поуке.орг објављују у реалном времену и Администрација се не може сматрати одговорним за написано. Забрањен је говор мржње, псовање, вређање и клеветање. Такав садржај ће бити избрисан чим буде примећен, а аутори могу бити пријављени надлежним институцијама. Чланови имају опцију пријављивања недоличних порука, те непримерен садржај могу пријавити Администрацији. Такође, ако имате проблема са регистрацијом или заборављеном шифром за сајтове Поуке.орг и Црква.нет, пошаљите нам поруку у контакт форми да Вам помогнемо у решавању проблема.
© ☦ 2021 Сва права задржана.