Претражи Живе Речи Утехе

Ovakvu reportažu iz Sinja još niste vidjeli: što rade mladi hodočasnici kad padne noć? Uživaju uz cajke i alkohol! Piše Juraj Filipović Foto Juraj Filipović Velika Gospa se tradicionalno obilježava 15. kolovoza diljem Hrvatske kada će mnoštvo vjernika hodočastiti u više od 20 marijanskih svetišta koja i ove godine očekuju više stotina tisuća posjetitelja, većinom domaćih, a najviše u Mariji Bistrici, Sinju, na Trsatu, u Aljmašu, Pleternici, Ninu i Remetama. Ekipa portala 100posto bila je u Sinju, gradu koji svake godine okupi više desetaka tisuća hodočasnika. Međutim Sinj se po mnogočemu razlikuje od ostalih hrvatskih marijanskih svetišta. Iz jednostavnog razloga što je tamo odavno izblijedjela razlika između mirnog hodočašćenja u molitvi i destinacije za dobar noćni izlazak. Iz godine u godinu iz Sinja dolaze kadrovi s mise i viteške igre Alke, jer u kolovozu ovaj grad uistinu postaje svojevrsni centar Dalmacije. Ali Sinj za Veliku Gospu nije ono što je nekada bio. Dan uoči spomenutog blagdana svi kafići, klubovi i restorani bivaju otvoreni cijelu noć, a velik dio hodočasnika stiže iz Splita pa čitav grad postaje inkubator dobre zabave. Dobar dio mlade ekipe iz Splita se uputio pješice u 30-ak kilometara udaljeni Sinj upravo zbog toga što "noćni put" garantira nezaboravnu atmosferu i dobru zabavu. Oni drugi stigli su automobilima. Cure našminkane, a muškarci odjeveni kao za party na Zrću. Inače, Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Tako smo jučer u Sinj stigli oko ponoć, a u nastavku teksta pogledajte kako to izgleda kada hrvatska i katolička omladina slavi jedan od najvećih kršćanskih blagdana u srcu dalmatinske zagore. <!--cke_bookmark_166S--><!--cke_bookmark_166E-->

Напомјена: ову вијест преносимо и примамо са оградом да је аутор "Слободне Босне", г. Небојша Вукановић, новинар који је дуже вријеме у сукобу са Г. Григоријем. POPU-POP, A BOBU-BOB: Kako je Vladika Grigorije dubrovačke Srbe istjerao na ulicu Nakon više porodica u Trebinju, vladika Grigorije izbacio je na ulicu i Vijeće srpske nacionalne manjine grada Dubrovnika, što je izazvalo gnjev i buru nezadovoljstva oko 3.500 dubrovačkih Srba, koji peticijom traže od patrijarha Irineja da ih izuzme od jurisdikcije nedostojnog vladike 23. Avg. 2017 Piše:Nebojša Vukanović Pod izgovorom navodnog proširenja galerije ikona, Grigorije je naredio da jedini legitimni predstavnici Srba iz Dubrovnika, vijećnici SNV, napuste malu kancelariju od svega 15 m2, za koju su crkvi i hercegovačkoj Eparhiji godinama uredno plaćali mjesečni zakup u iznosu od 2 000 kuna. Kancelarija je ključna za rad i funkcionisanje jedinog nacionalnog udruženja Srba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koje se stara o položaju Srba na krajnjem jugu Hrvatske. Nažalost, i na veliko razočarenje dubrovačkih Srba, vladika Grigorije je odlučio da istjera na ulicu srpske vijećnike i ugrozi rad Vijeća, a navodno proširenje galerije ikona je samo izgovor kojim je vladika pokušao opravdati nerazuman potez. Dubrovački Srbi u pismu upućenom patrijarhu Irineju i Sinodu SPC smatraju da vladika namjerava da crkveni prostor dodatno komercijalizuje otvaranjem restorana. Srpska pravoslavna crkva ima veoma vrijednu imovinu u najstrožem jezgru drevnog Dubrovnika zahvaljujući srpskim trgovcima i dobrotvorima, porodicama Bubalo, Nikolajević, Bošković i drugim, koje su u prošlosti svoju imovinu poklanjale našoj Crkvi sa ciljem da ona pomaže Srbe, rad nacionalnih udruženja i organizacija. Desetine stanova i poslovnih prostora na najatraktivnijim lokacijama oko Straduna hercegovačka Eparhija iznajmljuje po basnoslovnim cijenama dubrovačkim ugostiteljima i trgovcima, od čega se ostvaruje milionski godišnji prihod. Postavlja se logično pitanje zašto Eparhija nije mogla ostaviti samo jednu malu prostoriju od svega 15 kvadrata za rad ključne srpske nacionalne organizacije, koja je Eparhiji uredno plaćala zakup i sve obaveze? Zar je važnije proširiti neku umjetničku postavku ili otvoriti restoran, a sa druge strane ugroziti rad srpskih vijećnika koji krajnje savjesno, pošteno i odgovorno rade težak posao, i koji su u najtežim ratnim vremenima preživjeli golgotu, jer su bili na čelu Crkvenog odbora i nacionalnih udruženja? Zar nije Eparhija trebala bez naknade ustupiti prostorije i dio novaca od zakupa Vijeću kako bi se pomogao njegov rad, povratak ljudi i imovine, očuvanje tradicije i identiteta, i tako zajedničkim radom spriječio proces pokatoličavanja i nestajanja Srba u Dubrovniku? Zar nije logično da vladika okuplja malobrojne Srbe, razgovora sa njima o brojnim problemima i pokuša da im pomogne u teškim vremenima, umjesto što ih tjera, ignoriše, ponižava, i vrijeđa? Nisu naši preci u prošlosti zavještali svoje bogatstvo i imovinu našoj Crkvi da bi neki nedostojni vladika uzimao milione i živio luksuzno, već da bi Crkva imala snagu da se brine i pomaže svoje vjernike i braću u teškim vremenima. Srbi u Hrvatskoj trenutno su najugroženija i najobespravljenija zajednica u Evropi, i bilo bi prirodno da naša Crkva i episkopi imaju ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta, okupljaju i pomažu svoj narod i vjernike umjesto što ih tjeraju i izbacuju na ulicu za šaku srebrenjaka. Za razliku od vladike Grigorija i sveštenika, neki Mađari i čelnici grada Dubrovnika pokazali su više razumijevanja i pomogli da SNV iznajmi druge prostorije na Lapadu. Ipak vladikina odluka da bez razgovora po hitnom postupku istjera na ulicu srpske vijećnike izazvala je burne reakcije i erupciju nezadovoljstva najuglednijih srpskih intelektualaca u Dubrovniku. Bivši predsjednik Crkvene opštine SPC u Dubrovniku dr Vladislav Turnić, koji je takođe svoju imovinu ranije poklonio Crkvi, podnio je Tužbu patrijarhu Irineju i Sinodu SPC protiv vladike Grigorija zbog štetočinskog ponašanja, a srpski vijećnici obratili su se patrijarhu sa molbom da izuzme dubrovačku Parohiju iz sastava hercegovačke Eparhije i direktno je potčini patrijarhu i Sinodu kako im Grigorije ne bi bio vladika. O tužbi, zahtjevima i pismima dubrovačkih Srba upućenih patrijarhu i Sinodu detaljnije ću pisati narednih dana kako bi čitaoci spoznali koliko je štetno i pogubno ponašanje vladike Grigorija i zašto je neophodno da se on što prije izmjesti i udalji od Dubrovnika, Trebinja i Zahumsko-hercegovačke i primorske eparhije. (nebojsavukanovic.info) Извор: http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/58645/popu_pop_a_bobu_bob_kako_je_vladika_grigorije_dubrovachke_srbe_istjerao_na_ulicu.html