Sveti Pavao Miki i drugovi, mučenici

[Aristotel]

Danas se u Katoličkoj Crkvi slavi sveti Pavao Miki i drugovi, mučenici.

Pavao je rođen u Japanu oko 1564/66. godine. Stupio je u Družbu Isusovu i s velikim uspjehom propovijedao evanđelje sunarodnjacima. Za progona katolika, zajedno s dvadeset pet drugova je uhićen, zlostavljan  i pribijen na križ u Nagasakiju 1597. godine.

Liturgijska molitva na njihov blagdan glasi:

"Bože, jakosti svih svetaca, ti si svetog mučenika Pavla i njegove drugove po smrti na križu pozvao u život. Njihovim zagovorom daj da svoju vjeru držimo sve do smrti. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova."

Iz knjige "Duhovni velikani" o. Josipa Antolovića:

"Sveti Pavao Miki, po narodnosti Japanac, a po zvanju isusovac, živio je u prijelomno doba povijesti svoga naroda. Uslijed pada središnje vlasti dinastije Ashikaga-Shogunates Japan je gotovo kroz 100 godina postao poprištem beskonačnih borba između brojnih daimyja, tj. feudalnih knezova. Nešto slično kao prije ujedinjenja i u Italiji. Sredinom XVI. stoljeća militaristički vođe Oda Nobunaga i Toyotomi Hideioski postavljali su pomalo temelje narodnog jedinstva i postepenog smirivanja situacije, ali to je potpuno bilo ostvareno tek u narednom stoljeću.

U to nemirno doba nesigurnost je prijetila kako životu pojedinaca tako isto i svem društvenom poretku. Ono što je bilo odlučujuće bila je vojnička korektnost i viteško držanje. Jaki vođe nastojali su učvrstiti vlast u svojim rukama, a njome utjecati na sudbinu što većeg broja ljudi.

U isto vrijeme promicala se domaća nacionalna kultura, osobito u originalnom graditeljstvu, slikarstvu i drugim granama umjetnosti, pa i u književnosti. Dodir sa Zapadom, osobito s Portugalcima, u mnogočemu je obogatio život Japanaca. Želja za nekom sabranošću i produbljenjem našla je svoj tipičan izražaj u čajnim obredima, koji su se tada naročito gajili u širokim narodnim slojevima. Sve je to budilo nacionalnu svijest o vlastitoj vrijednosti i ponos na domaću kulturu.

Sv. Franjo Ksaverski počeo je godine 1549. u Japanu prilično uspješno misionariti. Taj rad naišao je kasnije na mnoge poteškoće. Domaće japanske religije, duboko povezane s narodnom kulturom, počele su pružati kršćanstvu žilav otpor. U Yamaguchiju je bila veoma živa kršćanska zajednica koja je mnogima bila trn u oku. Unatoč svemu tomu, kršćanstvo se i dalje širilo. Godine 1582. Crkva u Japanu brojila je već 150.000 pokrštenih duša.

Kako se preko 40 godina Družba Isusova jedina bavila misijskim radom u Japanu, to je japanska pobožnost stajala pod velikim utjecajem isusovačke duhovnosti, osobito duhovnih vježbi sv. Ignacija. Vizitatora misija isusovca o. Alessandra Valignana, koji je prvi put g. 1579-82. obišao Japan, silno se dojmio vjerski žar japanskih kršćana pa je u svojim izvještajima dao oduška velikoj nadi za budućnost Crkve u Japanu. Kako je bio vrstan organizator i dobar planer, stvorio je odličan program za budući misijski rad. Vrijednost je toga programa u tome što se nastojao prilagoditi mentalitetu Japanaca.

Militaristički vlastodršci pokazivali su se ispočetka veoma skloni kršćanstvu. Ipak je godine 1587. jedan veoma utjecajan između njih, Toyotomi Hideyoshi, nenadano promijenio svoje držanje. Zabranio je daljnje širenje kršćanske vjere i zapovjedio da se iz Japana istjeraju svi misionari. Uzrok tim oštrim mjerama mogla je biti sumnja u veze misionara sa strancima, a i strah za vlastiti utjecaj. I od toga je trenutka Crkva u Japanu bila izložena svakojakim iskušenjima, opasnostima i pritiscima svake vrste. Nastupiše teški dani jer se nebo nad Crkvom silno naoblačilo. Bilo se bojati i najgorega.

Godine 1593. došla je s Filipina u Japan skupina franjevaca. Oni su smjeli ostati u Japanu pa su svojim karitativnim djelima, osobito po bolnicama te brinući se za siromahe i gubavce, pružili pred javnošću divno svjedočanstvo za nauk Evanđelja. Ipak je položaj Crkve u Japanu bio i dalje ugrožen. Zemlju su još opteretile različite elementarne nepogode te nesretni rat s Korejom. Nova je kriza nastupila kad je španjolski brod San Felipe na putu iz Manile u Mexico pristao uz japansku obalu. To je bilo shvaćeno, a posve krivo, kao da se radi o posve ratnim namjerama prema Japanu.

U vezi s tom nategnutom aferom Hideyoshi je 6 franjevaca, među njima 3 svećenika, i 15 njihovih japanskih pomoćnika osudio na smrt na križu. Tom popisu osuđenih pribrojana su i 3 člana Družbe Isusove, svi Japanci: Pavao Miki, skolastik, dakle, bez posljednjih zavjeta, i 2 brata Ivan Soan Goto i Jakov Kisai. Oni su pripadali isusovačkoj rezidenciji u Osaki. Uz njih su još bila pridružena 2 japanska kršćanina tako da je 5. veljače 1597. u svemu pogubljeno 26 mučenika. Navedena trojica bili su prvi mučenici isusovci u Japanu. Slijedit će ih na tome slavnome putu još mnogi.

Pavao Miki u dobi od 5 godina primio je krštenje skupa sa svojim roditeljima koji ga kasnije povjeriše isusovcima na odgoj. Godine 1586., kad su mu bile 22 godine, stupio je u novicijat Družbe Isusove. Prve zavjete položio je godine 1588. Zatim je 3 godine studirao u mjestu Arie. Latinski mu je bio veoma težak jezik. Ubrzo je počeo djelovati kao katehist i propovjednik, a to mu je kao domaćem sinu išlo dobro od ruke. Bio je sposoban za dijalog s nekršćanima. Nakon uspješnog djelovanja u Kyushu pozvan je u središnji Japan gdje je također lijepo djelovao među samurajima, tzv. višim slojevima japanskog društva. Tamo je u prosincu godine 1596. bio i zatvoren. Njegov je život neprestani rast u nasljedovanju Krista raspetoga i sav u službi naviještanja Evanđelja. O tome svjedoče njegova brojna pisma, osobito ona iz zatočeništva. A njegovo posljednje pismo krasna je ispovijest vjere u Krista od mučenika koji za svoju vjeru ide hrabro u smrt.

Ostala dva Mikijeva subrata: Ivan Soan, po svom rodnom otoku nazvan Goto, i Jakov Kisai, iako su od njega bili različite dobi, bili su s njime združeni jednakom vjernošću Kristu i željom za mučeništvom.

Ivan Soan, 19-godišnjak, kao sin kršćanskih roditelja bio je već od mladosti veoma povezan s Družbom Isusovom. Jakovu Kisaiu bile su 64 godine. On se sav posvetio razmatranju tajnâ Isusove muke i vjernom služenju Crkvi u raznim poslovima. Obojica su žarko željela mučenički poginuti skupa sa slavnim propovjednikom Pavlom Mikijem. Malo pred smrt smjeli su položiti isusovačke zavjete.

Sva trojica tih isusovačkih prvomučenika u Japanu ispunila su na uvjerljiv i potresan način onu Gospodinovu zapovijed: "Ako, dakle, tko hoće ići za mnom, neka se odreče samog sebe, neka uzme svoj križ i neka me slijedi!" (Mt 16,24). Sva trojica su ispunila životni ideal svoga isusovačkog zvanja iz knjižice Duhovnih vježbi "prinoseći veće cijene i veće vrijednosti".

Nalazeći se pribijen na križ, kao i njegov božanski Učitelj, Pavao Miki je s križa prisutnima ovako progovorio: "Kad sam već došao do ovog trenutka, držim da među vama nema toga koji bi vjerovao da ću sad prešutjeti istinu pa vam izjavljujem da nema nijednog puta k spasenju do onoga što ga imaju kršćani. Taj me put uči da oprostim neprijateljima i svima koji me uvrijediše pa rado opraštam kralju i svim začetnicima moje smrti i molim ih da se dadu uvesti u kršćanski krst.""

[Aristotel]

Sveti Pavao Miki i drugovi – Piše: Stjepan Beretić

"Zvonik", br. 2/2007.

Katoličke misije u Japanu

Katoličke misije u Japanu, koje je 1549. godine započeo sveti Franjo Ksaverski, bile su spočetka vrlo uspješne. Tako su već 1590. godine oko 200.000 Japanaca iz središnjeg Japana i brojni građani iz okolice Nagasakija bili kršćani. Misionari okupljeni oko svetoga Franje Ksaverskoga učinili su sve da se iz redova domaćih sinova nađu mladići koji će nastaviti misionarenje vlastitog naroda. No, kad su Španjolci zauzeli Filipine, japanska se vlast prestrašila prevelikog europskog utjecaja u vlastitoj zemlji. Zato su svi stranci morali napustiti Japan. Računajući, međutim, na dobre trgovačke odnose s Portugalom, vlasti su jedino misionarima dopustile njihovu djelatnost u Japanu. Kad je španjolska lađa ”San Felipe” 1596. godine, na putu iz Meksika u Manilu, došla do japanske obale, Japanci su putnicima zaplijenili sav teret. Nato je kapetan lađe tako vrijeđao Japance da je japanska vlada naredila da se imaju uhititi svi Španjolci koji su 1593. godine došli iz Filipina u Japan. Među njima su bila i trojica isusovaca Pavao Miki, Jakob Diego Kisai i Ivan Soan od Gota.

Japanski misionar

Sveti Pavao Miki rođen je u japanskom gradu Kyoto oko 1565. godine. S 22 godine je stupio u Družbu Isusovu, a bio je jedan od onih domaćih japanskih sinova, koje su dalekovidni isusovački misionari odgojili za navještanje vjere u Japanu. Njemu je pošlo za rukom tako govoriti o Isusu da to bude prihvatljivo za Japance. Zato je njegovo misionarenje bilo dobar nastavak djela svetog Franje Ksaverskog.

Početak progona

Prvi progon kršćana u Japanu počeo je 1587. godine zabranom kršćanske vjere. Otvorenog progona kršćana ili zabrane katoličkih redova tada još nije bilo. Zabrana kršćanstva je uslijedila iz straha od zapadnog utjecaja, te iz potrebe da se dokaže moć vlastodržaca. Japanske su vlasti spočetka pokazivale veliku snošljivost spram kršćanstva. Međutim, 1596. godine ponovno je zabranjeno kršćanstvo, a već u prosincu je uhićen sveti Pavao u Osaki i s njime već spomenuti Jakob Diego Kisai i Ivan Soan od Gota. Sproveli su ih u Kyoto. Još šest franjevaca i 15 japanskih kršćana im se pridružilo.

Mučeništvo

Dvadeset i četvorica mučenika su po narodnosti bili Japanci, Španjolci, Meksikanci i Portugalci. Oni su 10. siječnja 1597. godine osuđeni na smrt. Pogubljenje se imalo obaviti u Nagasakiju. Osuđenike su sproveli u Meako, gdje im je, zastrašivanja radi, na glavnom gradskom trgu odsiječen djelić lijevog uha. Zatim su ih gonili nekih 1.000 km iz grada u grad, razglašujući njihova ”zlodjela” potičući pri tom stanovništvo da ih zlostavlja. Njihovoj povorci su se dragovoljno priključila još dva Japanca koji su također prihvatili katoličku vjeru. Svi su osuđenici mogli izvući živu glavu ako bi se odrekli kršćanstva. Na tu ponudu nitko nije pristao. Mučenici su najprije morali u Kyoto. Od Osake do Nagasakija morali su pješačiti bez obuće. U Nagasakiju su se svi ispovjedili pred jednim isusovcem. Premda je u Nagasakiju na dan njihovoga pogubljenja uveden policijski sat, na gubilište je ipak došlo do 4000 tisuće ljudi. Svi su ti mučenici 5. veljače 1597. godine u 10 sati razapeti na križeve na brdu Tateyama u Nagasakiju. Zglobovi ruku i vrat su im pričvršćeni za križ željeznim obručima, dok su im noge posebnim obručem bile prikovane uz križ. Onda su im s lijeve i s desne strane tijela sulicom proboli prsni koš od najdonjeg rebra do plećke. Među mučenicima je bio i mali Ljudevit, dječak od dvanaest godina, i Toma koji je imao 15 godina. To su prvi japanski mučenici. Povijest ih je zapamtila kao mučenike iz Nagasakija.

Mučenike je papa Urban VIII. proglasio blaženima 14. rujna 1627. godine, a Pio IX. 8. lipnja 1862. godine svetima.

Sveti Pavao Miki je zaštitnik japanskih katolika, zaštitnik misionara i misionarki, zaštitnik progonjenih zbog vjere i uvjerenja, zaštitnik misija.

[Aristotel]

Spomenik ovim mučenicima u Nagasakiju u Japanu:

[Aristotel]

Želite kratki prikaz? Evo ga:

Sveti Pavao (Paul, Paulo) Miki, japanski isusovac i mučenik, jedan od 26 japanskih mučenika iz Nagasakija, koji su svoj život položili za vjeru Kristovu. Pavao Miki rodio se oko 1562. u Tsunokuniju nedaleko Kyota. Kršten je s pet godina, zajedno sa svojim roditeljima. Odgojili su ga isusovci u Azuchiju i Takatsukiju. Stupio je 1580. u Družbu Isusovu i postao glasovit kao vrsni propovjednik i vjeroučitelj. Zahvaljujući njemu mnoštvo duša iz svih slojeva japanskoga društva prigrlilo je katoličku vjeru. Bio je izuzetno vješt u dijalogu s nekršćanima. Svoj život posvetio je nasljedovanju Krista raspetoga i službi naviještanja evanđelja. O tome svjedoče njegova brojna pisma, osobito ona iz zatočeništva. Jedan od tadašnjih japanskih vlastodržaca, daimyo Toyotomi Hideyoshi, u strahu pred utjecajem stranaca i širenja kršćanstva, počeo je 1587. žestoko progoniti misionare i japanske katolike. Pavao Miki zatvoren je u prosincu 1596. On i njegova braća po vjeri morali su pješačiti oko 1000 kilometara od Kyota do Nagasakija. Putem su ih zlostavljali, vrijeđali i psovali, a oni su slavili Svevišnjega, molili i pjevali "Tebe Bože hvalimo". Kad su stigli u Nagasaki, japanski grad s najvećim brojem katolika, Miki je 5. veljače 1597. razapet na križ. Svoju posljednju propovijed izrekao je s križa, opraštajući svojim progoniteljima i ubojicama, ponosan što je Japanac i katolik. Uz njega su razapeti i japanski isusovci Joan Soan de Gotó i Santiago Kisai te još 23 mučenika, među njima šest franjevačkih misionara i 17 japanskih laika. Toga dana, 5. veljače 1597., 26 osoba završilo je život smrću na križu, poput svoga božanskoga Učitelja. Sve njih blaženima je proglasio 1627. papa Urban VIII., a svetima 1862.  papa Pio IX. Posvećene su im brojne župe i crkve u Japanu i širom svijeta.

Želite pogledati muzej posvećen ovim mučenicima? Evo ga:

http://www.26martyrs.com/

[Aristotel]

Tko nije pročitao ovu temu - još uvijek može.

[Aristotel]

Danas je blagdan ovih mučenika.

[Zayron]

Video jednog mog japanskog You Tube frienda, imam ih dvojicu, taj drugi pravi crtane filmove za djecu o Isusu Hristu i o hrišćanstvu a zove se hriššćanski Samuraj a ovaj je Sachan. Na videu je najstarija crkva u Japanu katedrala Oura u Nagasakiju i spomenik japanskim mučenicima: 

 

Nagasaki, crkva i spomenik japanskim mučenicima

http://youtu.be/LDRHkTzpjOU

http://en.wikipedia.org/wiki/Ōura_Church

http://en.wikipedia.org/wiki/Urakami_Cathedral

http://en.wikipedia.org/wiki/Christianity_in_Japan

http://en.wikipedia.org/wiki/Orthodoxy_in_Japan

http://en.wikipedia.org/wiki/Roman_Catholicism_in_Japan

 

Današnji sveti zaštitnik je Pavao (Paul, Paulo) Miki, japanski isusovac i mučenik, jedan od 26 japanskih mučenika iz Nagasakija, koji su svoj život položili za vjeru Kristovu. Pavao Miki rodio se oko 1562. u Tsunokuniju nedaleko Kyota. Kršten je s 5 godina, zajedno sa svojim roditeljima. Odgojili su ga isusovci u Azuchiju i Takatsukiju. Stupio je 1580. u Družbu Isusovu i postao glasovit kao vrsni propovjednik i vjeroučitelj. Zahvaljujući njemu mnoštvo duša iz svih slojeva japanskog društva prigrlilo je katoličku vjeru. Bio je izuzetno vješt u dijalogu s nekršćanima. Svoj život posvetio je nasljedovanju Krista raspetoga i službi naviještanja evanđelja. O tome svjedoče njegova brojna pisma, osobito ona iz zatočeništva. Jedan od tadašnjih japanskih vlastodržaca, daimyo Toyotomi Hideyoshi, u strahu pred utjecajem stranaca i širenja kršćanstva, počeo je 1587. žestoko progoniti misionare i japanske katolike. Pavao Miki zatvoren je u prosincu 1596. On i njegova braća po vjeri morali su pješačiti oko 1000 kilometara od Kyota do Nagasakija. Putem su ih zlostavljali, vrijeđali i psovali, a oni su slavili Svevišnjeg, molili i pjevali „Tebe Bože hvalimo".

Kad su stigli u Nagasaki, japanski grad s najvećim brojem katolika, Miki je 5. veljače 1597. razapet na križ. Svoju posljednju propovijed izrekao je s križa, opraštajući svojim progoniteljima i ubojicama, ponosan što je Japanac i katolik. Uz njega su razapeti i japanski isusovci Joan Soan de Gotó i Santiago Kisai te još 23 mučenika, među njima 6 franjevačkih misionara i 17 japanskih laika. Toga dana, 5. veljače 1597, 26 osoba završilo je život smrću na križu, poput svoga božanskog Učitelja. Sve njih blaženima je proglasio 1627. papa Urban VIII, a svetima 1862. papa Pio IX. Posvećene su im brojne župe i crkve u Japanu i širom svijeta.

http://www.velecasnisudac.com/naslovna/svetac-dana/veljaca/sveti-pavao-miki-i-mucenici-iz-nagasakija

 

Ovak video sam napravio ja prošle godine u čast japanskih mučenika a na njemu su neki zanimljivi istorijski artefakti, istorisjke mape, slike i ikone a potom slike katedrale Oura u Nagasakiju i na samom kraju videa slika interijera nove velike katedrale u Tokiiju i spomenika japanskim mučenicima.

 

Pictures from Japan - Obrázky z Japonska

http://youtu.be/SkcD7o-ldBw

http://en.wikipedia.org/wiki/Twenty-Six_Martyrs_Museum_and_Monument

http://en.wikipedia.org/wiki/Twenty-six_Martyrs_of_Japan

http://en.wikipedia.org/wiki/Martyrs_of_Japan

http://www.26martyrs.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/Nanban_trade

[DankaM]

Mislim da je o njima i pripovetka Šjusaku Endoa, "Ćutanje".