Katolička načela ekumenizma - "Unitatis redintegratio"

[Aristotel]

Temeljni dokument Katoličke Crkve o ekumenizmu je Dekret o ekumenizmu "Unitatis redintegratio" kojega je donio Drugi vatikanski koncil 1964.

Iz toga dokumenta ću citirati opća načela ekumenizma i ono što se odnosi na pravoslavne.

Citate ću navesti u nekoliko nastavaka.

(... nastavak)

Ispuštam:

Drugo poglavlje: Provođenje ekumenizma

koje sadrži slijedeće točke:

5. Obnova Crkve

6. Obnova Crkve (2)

7. Obraćenje srca

8. Zajednička molitva

9. Uzajamno upoznavanje braće

10. Ekumenska izobrazba

11. Način izricanja i izlaganja vjerskog nauka

12. Suradnja s odijeljenom braćom

(... nastavak slijedi)

Naknadno sam zaključio da bi bilo dobro donijeti i taj dio:

5. Obnova Crkve

Skrb za ponovnu uspostavu jedinstva tiče se cijele Crkve, kako vjernika tako i pastira; ona obvezuje svakoga pojedinog od njih već prema njegovoj sposobnosti, bilo u svagdašnjem kršćanskom životu bilo u teološkim i povijesnim istraživanjima. Ta skrb na neki način već očituje bratsku povezanost koja postoji među svim kršćanima te vodi prema punom i savršenom jedinstvu u skladu s Bož jom dobrohotnošću.

6. Obnova Crkve (2)

Budući da se svaka obnova Crkve bitno sastoji u povećanoj vjernosti njezinu pozivu, bez sumnje je upravo to razlogom zašto ovaj pokret teži prema jedinstvu. Dok Crkva hodočasti svojim putem, Krist je poziva na onu neprekidnu reformu koja joj je kao ljudskoj i zemaljskoj ustanovi trajno potrebna; prema tome, ako se nešto, već prema okolnostima stvari i vremena, slabije obdržavalo bilo u ćudoređu ili crkvenoj stezi bilo također u načinu izricanja nauka – koji valja brižljivo razlikovati od samoga pologa vjere- neka se to u prikladno vrijeme na pravi i dužan način ponovno uspostavi.

Ta obnova dakle ima posebnu ekumensku važnost. A one raznovrsne načine života Crkve, po kojima se ta obnova već ostvaruje, valja držati takoreći zalogom i povoljnim pred­znacima koji sretno navješćuju buduće napredovanje ekumenizma; to su: biblijski i liturgijski pokret, propovijedanje Božje riječi i kateheza, apostolat laiku, novi oblici redovničkoga života, duhovnost ženidbe te nauk i djelatnost Crkve na društvenom polju.

(... nastavak slijedi)

[Aristotel]

(... nastavak)

7. Obraćenje srca

Nema ekumenizma u pravom smislu riječi bez unutrašnjega obraćenja. Naime, iz novosti duha te iz samozataje i posve’ sloboodnoga iskazivanja ljubavi nastaju i sazrijevaju želje za jedinstvom. Stoga moramo moliti božanskoga Duha za milost iskrene samozataje, poniznosti i blagosti u služenju, kao bratske širokogrudnosti prema drugima. Apostol naroda kaže: »Zaklinjem vas, braćo, ja – sužanj u Gospodinu – da živite dostojno poziva kojim ste pozvani, sa svom poniznošću i blagošću strpljivo podnoseći jedni druge u ljubavi i skrbni da svezom mira sačuvate jedinstvo duha« (Ef 4,1-3). To upozorenje tiče se poglavito onih koji su promaknuti u sveti red, s nakanom da bude nastavljeno poslanje Krista koji nije došao među nas »da bude posluživan, nego da služi« (Mt 20, 28).

Svjedočanstvo svetoga Ivana vrijedi  i za grijehe protiv jedinstva: »Reknemo li da nismo zgriješili, pravimo ga lašcem i riječi njegove nema u nama« (1 Iv 1, 10). Stoga poniznom molitvom zatražimo oproštenje od Boga i od odijeljene braće, kao što i mi otpuštamo svojim dužnicima.

Neka svi Kristovi vjernici imaju na umu da jedinstvo kršćana to bolje promiču, štoviše udjelotvoruju, što čišće nastoje živjeti u skladu s evanđeljem. Što se, naime, tješnjim za­ jedništvom sjedine s Ocem, Riječju i Duhom, to će prisnije i lakše moći uvećavati uzajamno bratstvo.

(nastavak slijedi...)

[Aristotel]

(... nastavak)

8. Zajednička molitva

To obraćenje srca i tu svetost  života, zajedno s privatnim i javnim molitvama za jedinstvo kršćana, valja smatrati dušom cijeloga ekumenskou pokretu te se s pravom mogu nazvati duhovnim ekumenizmom. Kod katolika je, naime, uobičajeno da se često sastaju na onu molitvu za jedinstvo Crkve kojom je sam Spasitelj u predvečerje svoje smrti žarko molio Oca: »Da svi budu jedno« (Iv 17,21).

U nekim posebnim prigodama, kao što su molitve koje se zakazuju »za jedinstvo« te na ekumenskim skupovima, slobodno je i, štoviše, poželjno da se katolici združuju u molitvi s odijeljenom braćom. Takve zajedničke prošnje zasigurno su vrlo učinkovito sredstvo da se postigne milost jedinstva; one izvorno označuju one sveze kojima su katolici još povezani s odijeljenom braćom: »Gdje su naime dvojica ili trojica sa brana u moje ime, ondje sam ja među njima« (Mt 18, 20).

Ipak, zajedničko sudjelovanje u sve tinjama ne smije se smatrati sredstvom koje se bez ikakva razlučivanja smije primjenjivati za ponovnu uspostavu jedinstva kršćana. To zajedničko sudjelovanje u svetinjama poglavito ovisi o dva načela: o tome da naznačuje jedinstvo Crkve i o udioništvu u sredstvima milosti. Naznačivanje jedinstva ponajčešće zabranjuje to zajedničko sudjelovanje. Nastojanje oko stjecanja milosti katkada ga preporučuje. O konkretnome načinu postupanja neka razborito odluči mjesna biskupska vlast uzimajući u obzir sve okolnosti mjesta, vremena i osoba, osim ako biskupska konferencija prema propisu vlastitoga statuta ili Sveta Stolica drukčije ne odluče.

(nastavak slijedi...)

[Aristotel]

(... nastavak)

9. Uzajamno upoznavanje braće

Valja upoznati uvjerenje odijeljene braće. Za to se nužno traži proučavanje kojim se valja baviti na istinoljubiv i dobrohotan način. Potrebno je da na dužan način pripremljeni katolici bolje upoznaju naučavanje i povijest, duhovni i bogoštovni život te religioznu psihologiju i kulturu, koji su braći svojstveni. Kako bi se to postiglo, mnogo pripomažu skupovi pripremljeni s obiju strana, na kojima se osobito raspravljaju teološka pitanja i gdje svatko nastupa ravnopravno, samo neka su oni koji na njima sudjeluju – pod nadzorom biskupa – uistinu stručnjaci. Iz takva će se dijaloga također jasnije upoznati koje je pravo stanje Katoličke crkve. Tim će se putem također bolje spoznati način mišljenja odijeljene braće te će im se na prikladniji način izložiti naša vjera.

10. Ekumenska izobrazba

Poduka u svetoj teologiji i u drugim, napose povijesnim predmetima, treba se također davati pod ekumenskim vidikom kako bi sve točnije odgovarali stvarnoj istini. Od velike je, naime, važnosti da budući pastiri i svećenici vladaju točno ovako, ne polemički razrađenom teologijom, napose u onom što se tiče odnosa odijeljene braće prema Katoličkoj crkvi. Od obrazovanosti svećenika, naime, u najvećoj mjeri ovisi nužna poduka i duhovna izobrazba vjernika i redov nika.

Oni katolici koji su se predali misijskoj djelatnosti u istim zemljama kao i drugi kršćani trebaju se, napose danas, također upoznati s pitanjima i plodovima koji u njihovu apostolatu izviru iz ekumenizma.

(nastavak slijedi...)

[Aristotel]

(... nastavak)

11. Način izricanja i izlaganja vjerskog nauka

Način i postupak izricanja katoličke vjere nikako ne smije postati zaprekom dijalogu s braćom. Svakako je potrebno jasno izlagati cjelovit nauk. Ekumenizmu nije ništa tako strano kao onaj lažni irenizam kojim se čistoći katoličkog nauka nanosi šteta i zamračuje njegov pravi i sigurni smisao.

Ujedno valja i dublje i ispravnije objašnjavati katoličku vjeru načinom i govorom koji mogu razumjeti također odijeljena braća. Osim toga, katolički teolozi, koji u ekumenskom dijalogu – prijanjajući uz nauk Katoličke crkve – zajedno s odijeljenom braćom poduzimaju istraživanja o božanskim otajstvima, moraju postupati istinoljubivo, s poštovanjem i poniznošću. U uspoređivanju naučavanja neka ne smetnu s uma da postoji red ili »hijerarhija« istina katoličke vjere, jer je različita njihova povezanost s temeljem kršćanske vjere. Tako će se prokrčiti put na kojem će se u tom bratskom natjecanju svi poticati na dublju spoznaju i jasnije očitovanje neistraživa Kristova bogatstva.

12. Suradnja s odijeljenom braćom

Neka svi kršćani pred svim narodima ispovijedaju vjeru u trojedinoga Boga, u utjelovljenoga Božjeg Sina, našega Otkupitelja i Gospodina, te zajedničkim naporom u uzajamnom poštovanju svjedoče o našoj nadi koja ne iznevjeruje. Budući da se u našim vremenima vrlo široko uspostavlja suradnja na društve  nom području, svi su ljudi redom pozvani na taj zajednički posao, pogotovo oni koji vjeruju u Boga, a najviše svi kršćani jer su obilježeni Kristovim imenom. Suradnja svih kršćana na živ način izražava onu svezu kojom se oni već međusobno ujedinjuju te u punije svjetlo stavlja lice Krista sluge. Ta suradnja već je uspostavljena u mnogih naroda i treba se sve više i više usavršavati, napose u onim krajevima gdje se odvija društveni i tehnički razvoj: bilo da je riječ o ispravnom vrednovanju dostojanstva ljudske osobe, o promicanju dobra mira ili o proved bi društvene primjene evanđelja, o unaprjeđivanju znanosti i umjetno sti u kršćanskom duhu, bilo također u primjeni ma koje vrste ljekovitih mjera protiv nevolja naše kao što su glad i nesreće, nepismenost i neimaština, oskudica nepravična razdioba dobara, u Krista vjeruju, mogu u toj lako naučiti kako da jedni drugo uzmognu bolje upoznati i više cijeniti te kako da se prokrči put prema jedinstvu kršćana.

(kraj)

[deda]

Мене занима са којим још документима Римокатоличке цркве је повезан овај декрет. Дакле, нека врста историја развоје екуменизма код РМКТ.

[Александар Милојков]

Читао...давно и добро ми је познато. Али, није на одмет подсетити се.

[Zayron]

Мене занима са којим још документима Римокатоличке цркве је повезан овај декрет. Дакле, нека врста историја развоје екуменизма код РМКТ.

 

Ovdje imam vrlo zanimljiv tekst - studiju Dr Felixa Bernarda, profesora crkvenog prava i crkvenog suca u Osnabrucku. Ekumenizam reflektovan katoličkim crkvenim pravom. Nek stoji taj link pa uz njegovu pomoć valjda pronađem njemački original a možda i kakav dalji prevod na engleski itd. Kad je link ovdje onda ga ne moram tražiti ponovo, ostatak teksta je na češkom, to je ustvari članak Revije za crkveno pravo 8/98 Univerzite Karlove u Pragu. naslov članka je.

 

Příkaz ekumenismu - možnosti a hranice katolického církevního práva

Prikaz  ekumenizma - mogućnosti i granice katoličkog crkvenog prava

 

A nalazi se ovdje:

http://spcp.prf./1-10/ekum.htm

Uzet je ovog sajta Univerzite Karlove u Pragu:

http://cuni.cz/

 

Blokiran je link, pokušam to drugačije. Ja ga vidim ali sa pouka.org se ne vidi.

Prenesem ga na svoj blog pa vam dam link.

[Zayron]

Uradite ovako - tačno ovaj naslov prekopirajte i stavite u google-search.

 

Příkaz ekumenismu - možnosti a hranice katolického církevního práva

 

I kliknite da vam ga nađe.

 

Potom će vam odmah na prvom mjestu izaći ovakav link koji počinje slično kao skraćenica za SPC:

 

http://spcp.prf.cuni.cz/1-10/ekum.htm

 

A tamo na tom google, ne ovdje na ovaj link gore, kliknite na taj link koji vam je izašao prvi i počinje s tim spcp pa će vam se taj članak pokazat, u dnu si potom rekapitulacije i biografije na češkom, engleskom, njemačkom i italijanskom.

[Zayron]

Мене занима са којим још документима Римокатоличке цркве је повезан овај декрет. Дакле, нека врста историја развоје екуменизма код РМКТ.

 

Imao sam na raspolaganju i takvu studiju - analizu koja je sinhrono obrađivala sve  te najvažnije dokumente KC tičući se ekumenizma s ogledom na njihovu međusobnu teološku povezanost, ako je ponovo pronađem postavim ovdje link.

[deda]

Важи,хвала.

[Zayron]

Inače njemački original tog teksta se zove tačno ovako::

 

Bernard Felix: Der ökumenische Auftrag - Möglichkeiten und Grenzen des katholischen Kirchenrechts

 

ali sam ga samo našao za sada u tuđim fusnotama i nekakvim bibliografskim spiskovima, ako ga nađem cijelog na njemačkom dam ovdje link.

[Zayron]

Evo za sada ponovo taj dokument u cjelini na našem, ovdje je dobro čitljiv.

Potom tu dodam jošn toga na šta naiđem a bude zanimljivo i u vezi s temom.

 

DEKRET O EKUMENIZMU »UNITATIS REDINTEGRATIO«

http://www.dobripastir.com/index/index.php/zanimljivi-dokumenti/ekumenizam

[Aristotel]

Мене занима са којим још документима Римокатоличке цркве је повезан овај декрет. Дакле, нека врста историја развоје екуменизма код РМКТ.

 

Istorija prije ili poslije ovog dokumenta?

 

Ovo je ključni katolički dokument o ovoj tematici zato što je koncilski (saborski) dokument.

Svi drugi koji su slijedili kasnije temelje se na njemu i pozivaju se na njega.

[Zayron]

Ovo bude temeljni tekst na engleskom i na njemačkom, takav sintetički: 

 

DIRECTORY FOR THE APPLICATION OF PRINCIPLES AND NORMS ON ECUMENISM

http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/chrstuni/general-docs/rc_pc_chrstuni_doc_19930325_directory_en.html

 

DIREKTORIUM ZUR AUSFÜHRUNG DER PRINZIPIEN UND NORMEN ÜBER DEN ÖKUMENISMUS

http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/chrstuni/general-docs/rc_pc_chrstuni_doc_19930325_directory_ge.html