ribar Написано Јун 14, 2009 Пријави Подели Написано Јун 14, 2009 Sukovo obavijeno tajnama Smešten pored reke Jerme, ispod brega Carev kamen, na osamnaest kilometara od Pirota, na putu za Zvonačku banju, manastir Svete Bogorodice u narodu je poznat kao Sukovo, prema imenu sela na čijem se ataru nalazi. Tajne i legende o njegovoj predistoriji sežu u daleki četvrti vek. Govori se o postojanju svetinje na ovom mestu još u doba Rimljana, a pominju se i grčka dokumenta o sedištu Sukovske episkopije. Ako se ovome dodaju turski popisi o poreskim zaduženjima, koji pored iznosa globe govore i o izgledu manastira, čija je crkva živopisana 1606. godine, jasno je da je današnji hram podignut na temljima starijeg. Nema podataka kako je mogao da izgleda stari manastir. O tome se ništa ne saznaje ni preko narodnog predanja, koje govori kako je nastala današnja crkva. A priča teče ovako. Imanje na kome se nalazi današnji manastir Svete Bogorodice, pripadalo je Turčinu Sali-begu, koji je imao sina Emina. Beg je sa porodicom živeo u Pirotu, a ovde je često dolazio u lov i obilazio svoje vodenice i valjarice. Na njegovom imanju često je čuvao ovce dečak Velja, siroče iz Velikog sela, koga je pop Jovan Madić iz Krupca prihvatio kao svoje dete. A Velja je bio neobično dete. Često je sanjao snove u koje skoro niko nije verovao, a javljala mu se i Bogorodica, govoreći da je na mestu Crkvište zatrpana crkva i da bi je trebalo otkopati i u njoj sakupljati narod na molitvu. Pop Jovan, sa Veljom i meštanima, počeo je otkopavanje i, posle izvesnog vremena, naišli su na ikonu i kandilo, koji su pripadali starom hramu. Na sve ovo, begov sin Emin gledao je sa prezirom i kad je hteo da obeščasti sveto mesto i rastera kopače, oduzelo mu se celo telo i počeo je da bunca. Uplašeni beg pozvao je sveštenika, koji je molitvom Bogorodici i begovim pokajanjem povratio Emina, koji je ubrzo ozdravio. Beg se obavezao da će pomoći izgradnju novog hrama na ovom mestu. Tako je i bilo. Uskoro je stigao ferman od cara, kojim se dozvoljavalo da se na mestu stare crkve sagradi nova: „... kako je moja carska neprekidna želja da u carevini svi razredi podanika uživaju sve blagodeti mira i spokojstva... da im se znanje i časti množe... ja sam uvažio molbu patrijarha i stanovnika Sukova i dozvolio da se predrečena crkva popravi... “ Ozidana je i oslikana crkva, visoka i prostrana, lepo ukrašena, jer je, kažu, beg tako zahtevao i nije žalio pare. „Morala je biti velika, kao što je bila velika i Božja velikodušnost i blagodat“, navodile su se begove reči. Pop Jovan je prodao svoje imanje i nastanio se u Sukovu, a Velja, pronalazač Sukovskog manastira, postao je monah Venijamin. Obojica počivaju u zajedničkoj grobnici, u priprati crkve, levo od ulaza. Uzimajući u obzir okolnosti pod kojim je crkva zidana, ne treba zameriti što se uočavaju određene asimetričnosti i nepravilnosti u izgradnji. Podigli su je majstori iz okolnih sela, koristeći suvi tesani kamen i vruć kreč, a pokrili običnom ćeramidom. Prva priprata srušila se u vreme Drugog svetskog rata (kažu, zbog lošeg materijala), a nova je podignuta 1947. godine. Uskoro će i ova biti zamenjena novom, sigurnijom i primerenijom ovom hramu. Često se ističe posebna vrednost ikonostasa u pozlaćenom duborezu, čiji je treći red ikona pao u vreme Drugog svetskog rata. Posebno su značajne prestone ikone Presvete Bogorodice (:cheesy2: manastira Svete Bogorodice iz Visočke Ržane) i svetog Jovana Rilskog, balkanskog pustinožitelja, koji je posebno poštovan u ovim krajevima. U manastiru su, dvadesetih godina prošlog veka, boravili monasi ruskog svetogorskog bratstva i mnogo učinili za napredak manastira, a od priloga ruskih emigranata podigli su novu kapelu, zvonaru i konake. Ostala je uspomena na jeromonaha Lukijana, koji je vodio manastir tokom okupacije. Tajnama nikad kraja. Otkrivaju se nove i obnavljaju stare legende, ali i novi podaci i činjenice ostaju neobjašnjeni. Tako su radnici i stručnjaci za konzervaciju ostali zbunjeni kad su 1974. godine, prilikom radova na krovu, oko kubeta crkve pronašli oko stotinu glinenih predmeta, testija sa rozetama i dekorativnim venčićima i drugim ukrasima. Otkud na ovom mestu, koju ulogu su imali, poređani u dva reda i svi okrenuti na dole... Smešteni u Pirotskom muzeju, čekaju da njihova tajna bude odgonetnuta, ili dok se ne budu pojavile nove, neobjašnjene pojave i otkrića sukovskih, viševekovnih preteča današnjeg hrama. SAZIDAN ZA DVA LETA Današnji hram Svete Bogorodice manastira Sukovo sazidan je za dve godine. Tako je zapisano iznad prozora sa zapadne strane: „Poče se leto 1857. Završi se leto 1859.“ Zna se i kad je živopisan, jer i o tome postoji natpis: „Obrazopisec Vasil pop Hristov od Samokov od 1869. leto.“ HRISTOFOR SA PSEĆOM GLAVOM Veliki prostor podeljen stubovima, dao je mogućnost da se oslika veliki broj scena iz života Bogorodice i Isusa Hrista, kao i novozavetnih i srpskih svetitelja. Iako se još u 19. veku govorilo da je živopis Sukovskog manastira „pun drečećih i nemešanih boja“ freske koje odražavaju „... neistančanost i izvestan konzervativizam u likovnom izrazu...“ veoma često su predmet iscrpnih analiza i proučavanja, a ponajviše svojevrsna retkost u srpskom freskoslikarstvu, freska u niši desne pevnice. Ona prikazuje Svetog Hristofora sa psećom glavom „što zadire u daleku prošlost ovog mučenika, vreme konačne pobede hrišćanstva nad paganstvom“. OSVEŠTAN KONAK MANASTIRA SUKOVO 30. 05. 2009. U manastiru presvete Bogorodice u Sukovu vladika Niški Irinej osveštao je novoizgrađeni konak sa sedam kelija za monahe, a ustoličen je i iguman ovog manastira. Bratstvo ovog manastira došlo je pre više od dve godine iz manastira Sveti Prohor pčinjski. Pre više od deset godina adaptiran je deo starog konaka i dograđeno još nekoliko prostorija. U novoizgrađenom konaku osim kelija nalaze se i radionice i kotlarnica. Vladika Irinij je osveštao i renovirane prostorije u zgradi Katastra, a obišao je i sve manastire u Pirotskom okrugu. Знате, само су две могућности: или Бог постоји или не постоји. А то, другим речима, значи: или постоји смисао нашег постојања или он не постоји. Патријарх Павле Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
ribar Написано Јун 14, 2009 Аутор Пријави Подели Написано Јун 14, 2009 Знате, само су две могућности: или Бог постоји или не постоји. А то, другим речима, значи: или постоји смисао нашег постојања или он не постоји. Патријарх Павле Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
sasluzitelj Написано Мај 15, 2010 Пријави Подели Написано Мај 15, 2010 u manastigu Gradiste postoji takva freska a deo mostiju mu se cuva u Nikolju Ovcarskom i zastitnik je Raba, u srednjem veku i danas smatran kao zastitnik protiv kuge i drugih epidemija radost zivljenja je svesnost obitavanja u liturgijskoj zajednici Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Милан Меденица :) Написано Мај 15, 2010 Пријави Подели Написано Мај 15, 2010 https://www.pouke.org/forum/index.php/topic,4596.0.html клик Душекорисна књига О ЧЕСТОМ ПРИЧЕШЋИВАЊУ СВЕТИМ ТАЈНАМА ХРИСТОВИМ, свети Никодим Светогорац и свети Макарије Коринтски клик Кољивари и пракса честог причешћивања Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Danijela Написано Мај 15, 2010 Пријави Подели Написано Мај 15, 2010 evo fotografije freske sv.Hristofora iz manastira Sukovo. fotografiju snimio Tomislav Popovic: http://www.orthphoto.net/photo.php?id=36678 "Grobe moj! Zašto te zaboravljam? Ti me čekaš, čekaš i ja ću se sigurno nastaniti u tebi. Zašto te zaboravljam i ponašam se kao da je grob sudbina samo drugih ljudi a ne i moja?" sv. Ignjatije Brjančanjinov Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Лазар Нешић Написано Април 2, 2011 Пријави Подели Написано Април 2, 2011 Има ли неко број телефона манастира? Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Гости Guest - . . .- Написано Април 2, 2011 Гости Пријави Подели Написано Април 2, 2011 Цитат Има ли неко број телефона манастира? Имао сам, мораћу да погледам. Препоручујем свима да оду тамо, када могу. Здраво братство, диван игуман Серафим. То су духовна чеда старца Пајсија, некадашњег игумана Хиландара Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Н.Дејановић Написано Јун 3, 2011 Пријави Подели Написано Јун 3, 2011 Цитат Има ли неко број телефона манастира? 01076180 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука