Ropstvo djece u industriji čokolade

[Zayron]

Ropstvo djece u industriji čokolade

 

Documentary. The Dark Side Of Chocolate

Na engleskom o tom problemu dječijeg ropstva na FB:

https://www.facebook.com/STSTW/photos/a.191611484255873.49671.191599324257089/630656070351410/?type=1&fref=nf&pnref=story

 

Čokolada je produkt kakaovca koji raste primarno u tropskim dijelovima Zapadne Afrike i Latinske Amerike. Kakaovac se češće naziva samo "kakao", pa ćemo taj termin koristiti u daljnem tekstu. Dvije zapadnoafričke zemlje, Gana i Obala Bjelokosti opskrbljuju 75% ukupne svjetske ponude kakaoa. Kakao koji oni sade i beru prodaje se većini kompanija koje proizvode čokoladu, uključujući i neke od najvećih proizvođača na svijetu.

U proteklih par godina, nekoliko je organizacija i novinara/ki razotkrilo iskorištavanje djece, te u nekim slučajevima i ropstvo na farmama kakaa u Zapadnoj Africi. Od tada, industrija je postala tajnovita, te namjerno otežava novinarima/kama ne samo pristup farmama, već i bilo kakvo širenje informacija o temi ropstva i kršenja ljudskih prava na farmama kakaa. Primjerice, 2004. godine, jedan je novinar bio otet, te nije nađen sve do danas. Nedavno, tri novinara iz jednih dnevnih novina, uhićeni su po nalogu autoriteta Obale Bjelokosti, nakon što su objavili članak o korumpiranosti države i povezanosti s kakao industrijom. Farme kakaa u Zapadnoj Africi opskrbljuju internacionalne divove poput Hershey's, Mars i Nestle-a. Te su korporacije direktno povezane s iskorištavanjem djece, trgovinom ljudima te ropstvom.

Najgori oblici iskorištavanja djece

U Zapadnoj Africi, kakao je roba koja se uzgaja primarno za izvoz. Kako je čokoladna industrija narasla tokom godina, tako je narasla i potražnja za što jeftinijim kakaom. Danas farmeri jedva preživljavaju od prodaje kakaa, te često koriste djecu u radu kako bi proizvodili što više robe za što manju cijenu - sve kako bi ostali na tržištu.  

Djeca u Zapadnoj Africi okružena su siromaštvom i većina ih počinje raditi u vrlo ranoj dobi kako bi pomogli svojoj obitelji. Neka djeca završe na farmama kakaa jer im treba posao, a rečeno im je da su plaće dobre. Druga djeca su pak "prodana" trgovcima ljudima i vlasnicima farma, i to od strane svoje vlastite obitelji. Također je dokumentirano da trgovci ljudima često otmu mlade dječake iz malih susjednih sela pored Burkina Fasoa i Malija. [3]

Jednom kada su odvedeni na farme kakaa, djeca ne vide svoju obitelj godinama, ako ne i zauvijek. Kada je dijete "dostavljeno" na farmu od strane obitelji, član obitelji dobije određenu svotu novaca - ovisno o dužini rada djeteta. Nažalost, obitelj ne shvaća da će djeca biti izložena opasnom radnom okruženju i lišena edukacije. 

Većina djece je u dobi od 12-16 godina, a snimljena su i djeca od samo 7 godina koja rade na farmama. [3]

Neka djeca ostanu raditi par mjeseci, dok neka cijeli život provedu radeći na farmama kakaa.

Radni dan djece počinje čim sunce svane, a završava navečer. Djeca se penju na drveća na kojima raste kakao, te velikim mačetama režu plodove. Ovi veliki, teški i opasni noževi su standardna radna oprema za djecu koja rade na farmama kakaa. Kada odrežu plodove s drva, skupljaju ih i pakiraju u velike vreće koje onda nose kroz šumu. 

"Neke vreće su bile veće od mene. Trebalo je dvoje ljudi da mi postave vreću na glavu. A kada se ne biste požurili, onda bi vas premlatili" - Aly Diabate, bivši rob na farmi.

Držeći plod u jednoj ruci, drugom rukom djeca mačetom režu plod i otvaraju je vrhom mačete, kako bi došli do kakaa. Svakim potezom mačete djeca se izlažu opasnosti gdje si mogu odrezati prste ili cijelu ruku. Gotovo svako dijete na farmi ima ožiljke na rukama, nogama ili ramenima zbog nezgoda s mačetama.

Osim opasnosti korištenja mačetom, djeca su također često izložena poljoprivrednim kemikalijama na zapadnoafričkim farmama kakaoa. Tropska područja poput Obale Bjelokosti konstantno se moraju boriti s prevelikom populacijom kukaca, te odlučuju da je najbolji način borbe sprejanje tla velikom količinom industrijskih poljoprivrednih kemikalija. Djeca stara samo 12 godina, bez ikakve zaštitne opreme moraju po cijele dane sprejati i raditi s opasnim kemikalijama. [6]

Vlasnici farma često djecu hrane najjeftinijom dostupnom hranom, kao što su kukuruz i banane. [2] U nekim slučajevima, djeca spavaju na drvenim daskama u malim zgradama bez prozora, bez pristupa čistoj vodi ili sanitarnom čvoru. [2] U tim uvjetima žive nekoliko mjeseci, ili čak godinama.

Većina djece ne može pohađati školu dok rade, što je kršenje Međunarodnog zakona o dječjem radu, propisanog od Internacionalne organizacije za rad. [2,3,7] Lišenje djece obrazovanja ima mnoge kratkoročne i dugoročne posljedice na njihove živote. Većina djece ima malo nade da ikada razbije taj krug siromaštva. 

Ropstvo

U posljednih nekoliko godina, dokumentirani su slučajevi u kojima su i djeca i odrasli na farmama kakaa zadržani protiv svoje volje i prisiljeni na rad. [2] Iako pojam "ropstvo" ima različite povijesne kontekste, ropstvo u industriji kakaa uključuje ista kršenja temeljnih ljudskih prava kao i drugi oblici ropstva u cijelom svijetu.

Slučajevi često uključuju djela fizičkog nasilja poput bičevanja jer nisu dovoljno brzo obavljali posao ili jer su pokušavali pobjeći sa farmi. Također, bilo je slučajeva gdje su djeca i odrasli bili zaključani po noći kako ne bi mogli pobjeći. [2] Bivši rob na farmi kakaa, Aly Diabate rekao je novinarima: "Premlaćivanja su bila dio mog života. Vidio sam druge kako pokušavaju pobjeći, no kada su pokušali, biti su premlaćeni." [2] Drissa, također bivši rob koji je tek nedavno na slobodi, a koji nikada nije ni probao čokoladu, imao je sličnih iskustava. Kada su ga pitali što bi rekao ljudima koji jedu čokoladu koja je produkt ropstva, odgovorio je da ljudi uživaju u nečemu zbog čega je on morao patiti, te dodao: "Kada ljudi jedu čokoladu, jedu moje tijelo." [8] 

Postoji li čokolada koja nije produkt ropstva?

Do danas, relativno malo toga se napravilo po pitanju reduciranja i eliminiranja dječjeg rada i ropstva u kakao industriji u Zapadnoj Africi. Vlade Gane i Obale Bjelokosti nemaju resursa za pravilnu istragu i kazneni progon poslodavaca koji krše međunarodne zakone o radu. U najmanju ruku, složili su se kako bi prvo trebalo ukloniti ono što ILO naziva "najgorim oblicima dječjeg rada". Oni su definirani kao prakse koje "štete zdravlju, sigurnosti i moralu djece", a uključuje i korištenje "opasnih alata" i "bilo koji posao koji ometa školovanje". [7] Trenutno, velika većina djece na farmama trpi upravo "najgori oblik dječjeg rada", i to svaki dan.

Unatoč njihovom velikom doprinosu dječjem radu, ropstvu i trgovini ljudima, industrija čokolade nije poduzela značajne korake kako bi popravila te problene. Niz saveza i nadzor zajednica mogu stvoriti dobre odnose s javnošću, kojima zamagljuju činjenicu da industrija ima moć ukinuti ropstvo i dječji rad na način da jednostavno više plaćaju farmerima za njihove usluge i proizvode. 

Industrija čokolade također je pozvana da financijski podrži projekte u kojima bi se spašavala i rehabilitirala djeca koja su bila prodana na farmama kakaa. Do danas, industrija nije pokazala interes za razvoj takvog programa.[9]

Čine li oznake na čokoladama razliku?

Osim velikih razmjera proizvodnje u zapadnoj Africi, značajna količina kakaa također je narasla u Latinskoj Americi. 

To je mjesto iz kojeg potiče većina organskog kakaa. [10] Trenutno tamo nisu dokumentirani slučajevi dječjeg rada i/ili ropstva. Iako je i dalje moguće da neka latinoamerička gospodarstva mogu početi s takvim praksama, to i dalje zasigurno nije rasprostranjeno kao što je slučaj u Zapadnoj Africi. 

Istina je da potrošači/ce nemaju siguran način provjere da li je čokolada koju kupuju produkt dječjeg rada ili ropstva. Postoji mnogo različitih oznaka na čokoladama, kao što je certifikat "Fair Trade", međutim, nijedna oznaka ne može sa sigurnošću potvrditi da u proizvodnji čokolade nije bilo ropstva ili dječjeg rada. Osnivači "Fair Trade" certifikata nedavno su morali obustaviti nekoliko njihovih zapadnoafričkih dobavljača jer se pokazalo da je čokolada ipak napravljena pomoću dječjeg rada. [3]

Više vlada i nevladinih organizacija razvijeno je kako bi se ukazalo na korijen problem "najgorih oblika dječjeg rada" i ropstva u Zapadnoj Africi. Međutim, uspjeh tih napora ovisiti će o podršci ili nedostatku iste od strane industrija čokolade.

Savjeti

Bitno je ponuditi načine pomoću kojih ljudi mogu donositi odluke da daju sve od sebe da ne doprinose nepravdi i okrutnosti koja je prisutna u industriji prehrane. Ovo je vrlo zahtjevna tema, budući da je to jedno od najvećih oblika zlostavljanja koje je prisutno u svijetu. Međutim, to ne znači da nemamo obavezu napraviti ono što možemo, jer zaista, čokolada je luksuz koji nam nije potreban (iako se neki ne bi složili), za razliku od voća i povrća. Uzimajući sve ovo u obzir,  F.E.P. preporučuje da ljudi jednostavno ne kupuju čokoladu koja je uvezena iz Obale Bjelokosti ili Gane. 

Molimo da pogledate listu veganskih čokolada koje su kategorizirane u "recommend" ili u "do not recommend" liste.

Izvor: http://www.foodispower.org/slavery_chocolate.htm

 

Komentar Udruge Stop specizmu:

Ne postoji nijedan oblik iskorištavanja koji je manje ili više bitan, također "reduciranje" patnje i iskorištavanja ne donosi nikakve rezultate, stoga treba raditi isključivo na potpunom ukidanju ropstva, dječjeg rada i svakog drugog oblika iskorištavanja, bilo nad ljudima ili ostalim životinjama. 

Mariana Cerovečki

27.11.2011.

 

Izvor.

http://www.stop-specizmu.org/index.php/podrucja-borbe/63-ropstvo-u-industriji-cokolade

 

Na engleskom na FB o ropstvu djece na poloantažama kakaovca:

https://www.facebook.com/STSTW/photos/a.191611484255873.49671.191599324257089/630656070351410/?type=1&fref=nf&pnref=story

[Zayron]

Pogledajte ova videa, na njima su siromašni radnici plantaža kakaovca

koji prvi put u životu dobiju od novinara čokoladu da okuse njen ukus i

vide za šta to rade. Oni su ustvari tako siromašni da ni ne znaju šta je to ta

čokolada, nikad je nisu vidjeli ni jeli u životu a mnogi su stariji od 30-40 godina.

Isto tako i ta djeca, oni rade na plantažama kakaovca

12-14 sati dnevno a ne znaju za čokoladu, šta je to.

https://www.youtube.com/results?q=cacao+plantage+worker+first+time+tasted+chocolate

[Zayron]

Već mi se prividjaju tamo ti dječaci s mačetama kad vidim reklamu za čokoladu, odmah se sjetim njih. Od sad ću zaobilazit to odijeljenje sa čokoladom po supermarketima u velikom luku, svejedno ja tamo nisam nešto mnogo ni kupovao, od čokolade me svaki put bole zubi. Uvijek sam govorio, bolja je krigla piva od table čokolode a bio sam u pravu. Evo kako kod nas protiče berba hmelja, u humanim uslovima, sama zabava, roštilj, prijatelji, prijateljice i uživanje. Nikakva robota, otročina ni iskorištavanje. Svaki put si umjesto čokolade kupite dobro pivo! Pivo je humanije i kulturnije.

Slavnostní sběr chmelu 2011

[Zayron]

A ovdje vas mogu uvjeriti da nikakva djeca a ni životinje

ne trpe i ne stradaju pri proizvodnji piva kao kod čokolade.

Sve je maximalno mehanizovano a sezonske poslove pri

berbi hmelja rade studenti koji su vrlo zadovoljni time da

si mogu zaraditi za sedmicu-dvije dana zanimljivu zaradu.

To je tako lagan posao da ga rade i žene i srednjoškolci.

Radi se u ljeto, sezonski je i mladi si zarade za ljetovanje tako.

Hops harvest - SKLIZEŇ CHMELE 2013

 

 

 

 

Zpracování chmele-Černěves 2013

 

 

A ovo su ti siroti mladenci koji rade ko robovi u proizvodnji hmelja kod nas.

Trgamo hmelj sve dok budemo živi

Chmel 2013 Rap/Trháme chmel dokud budem živí (Started From the Bottom cover)

 

.