Jump to content

Barokna muzika

Оцени ову тему


Препоручена порука

Češki prethodnik Mozarta - Kineski korisnik You Tube o njemu:

Nešto izvanljudsko. Zvuči kao da su to napisali vanzemaljci. Nevjerovatno!

It is beyond humans. Sounds like it was written by aliens. It's amazing.


Jan Dismas Zelenka: Miserere I
Zelenka [ze'~], Jan Dismas, češki skladatelj (Louňovice pod Blaníkem, kršten 16. X. 1679 – Dresden, 22/23. XII. 1745). Čini se da se školovao kod isusovaca u Pragu. Nakon preseljenja u Dresden 1710., djelovao je kao svirač u tamošnjoj Dvorskoj kapeli, istodobno surađujući s katoličkom dvorskom crkvom. Razdoblje 1716–19. proveo je na studijskim boravcima u Italiji (vjerojatno u Napulju i Veneciji) i Beču. Iako plaćen samo kao svirač, u Dresdenu je razvio znatnu skladateljsku djelatnost, no nikada nije bio imenovan na istaknuto mjesto kapelnika Dvorske kapele. Plodan autor, skladao je uglavnom crkvenu glazbu (mise i misne stavke, rekvijeme, lamentacije, psalme, Magnificate, himne, marijanske antifone, litanije i dr.), ukupno više od 200 skladbi. Pedesetak svjetovnih djela sastoji se od talijanskih arija, melodrama, serenate, kanona i dr., te instrumentalne glazbe (sonate, capriccia, uvertire, simfonije i dr.) u mješavini kasnobaroknog i pretklasičnoga galantnoga stila. Iako pod utjecajem J. J. Fuxa te suvremene talijanske i francuske glazbe, smatra ga se jednim od najizvornijih skladatelja svojega doba, a cijenili su ga i J. S. Bach, G. F. Telemann, J. Mattheson i dr.

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67084

 

Rodio se 77 a umro 11 godina prije Mozarta.
Nekad zvuči kao kad "Bach sretne Mozarta"
At times it feels like "Bach meets Mozart".

Jan Dismas Zelenka: Miserere II

http://en.wikipedia.org/wiki/Jan_Dismas_Zelenka

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Nešto izvanljudsko. Zvuči kao da su to napisali vanzemaljci. Nevjerovatno!

Pravo kaže! Oduvek mi je taj Mocartov Rekvijem bio nešto sumnjiv... :) No evo još nešto u tom stilu.

 

Gregorio ALLEGRI - Miserere Mei, Deus

 

"Пролази обличје овога света..." (Кор. 7, 31)

podviznickaslova.wordpress.com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ništa bez ovoga... ;) Tomaso Albinoni - Adagio in G minor

 

 

Inače, stvar nema veze sa Albinonijem  :)))  Napisana je 1958, kompozitor je italijanski muzikolog Remo Điazoto, koji je tvrdio da je pronašao delove neke Albinonijeve kompozicije u Drezdenskoj biblioteci, srušenoj u 2. sv. ratu i da je samo napravio aranžman te kompozicije...

 

...da bi kasnije priznao da je sam komponovao Adađo.

 

:)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Inače, stvar nema veze sa Albinonijem  :))) 

A ja živeo u zabludi tolike godine... joooj Kako god, muzika je dobra, to je bar sigurno. :good2:

"Пролази обличје овога света..." (Кор. 7, 31)

podviznickaslova.wordpress.com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Henry Purcell - Music for the Funeral of Queen Mary

 

"Пролази обличје овога света..." (Кор. 7, 31)

podviznickaslova.wordpress.com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Purcell je fenomenlan, ovo mi je omiljeno

 

 

 

 

 

 

zatim

 

https://www.youtube.com/watch?v=ZHUItgnEM58

 

 

inače, ovo odozgo što je pisano za kraljiinu sahranu se, ako se ne varam ,javlja u paklenoj pomorandži

Zato kažem ti: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.


 


0526200500.jpg


Link to comment
Подели на овим сајтовима

Matthew Locke - The Tempest

 

 

 

 

 

inače, ovo odozgo što je pisano za kraljiinu sahranu se, ako se ne varam ,javlja u paklenoj pomorandži

Ne bi ti bio Mocart kad ne bi imao tako istančan sluh...  :mocart: 

Tako je i vrlo sam srećan što sam otkrio originalnu kompoziciju jer mi je oduvek bilo mnogo žao što je ona filmska verzija tako osiromašena.

"Пролази обличје овога света..." (Кор. 7, 31)

podviznickaslova.wordpress.com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Francois Couperin I Book of Harpsichord Works,Olivier Baumont

 

"Пролази обличје овога света..." (Кор. 7, 31)

podviznickaslova.wordpress.com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Napravim ovdje jednu malu disgresiju i pokažem vam kako je izgledala češka folklorna muzika u doba vrholnog baroka, ta klasična barokna je bila služila k zabavi plemstva, vlastele i imućnih ljudi a folkorna, ruralna i rustikalna podanika neplemićkog porijekla tj. nižih staleža i običnih, prostih stanovnika gradova i sela. Bićete iznenadjeni tim koliko je imala mnogo dotičnih tačaka ta muzika folklorna sa baroknom jer je barok bio njom inspirisan i često iz nje crpio i preradjivao te folklorne motive ali takodjer i sa srpskom narodnom muzikom.

 

https://www.pouke.org/forum/topic/29007-плес/?p=1143169

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Inače je tu primjetna takva anahronija, muzikološka diskordanca, nesuglasje. U doba kad je na zamkovimna i dvorovima velikaša, prije svega na zapadu vladao vrholni barok u provinciji medju ljudima prostog, "neurodjenog" porijekla svirala se muzika koja je još uvijek bila pod velikim očito prolongovanim utjecajem renesanse jer narodno stvaralaštvo je dosta inertnije i manje podložno promjenama. Ovjerio sam si to na više strana, praktično sva "musica antiqua" 16, 17 pa čak i 18. vijeka na Balkanu, uključujući i mediteranski i kontinentalni i panonski okrug je ustvari još renesansne provenijencije ili pod njenim utjecajem a u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji i južnom Balkanu se održala vrlo dugo i svira i dan danas kao folklorna muzika. To se čak odnosi i na tu pod indirektnim, bliskim ili neposrednim orijentalno-turskim kulturniím utjhecajem jer i ta je takodjer može se reći takozvana "turska renesansa" ili "tursko-orijentalna renesansna muzika".

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...