Jump to content

Морски свет

Оцени ову тему


Guest Светлана

Препоручена порука

  • Одговори 40
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Популарни чланови у овој теми

Lepa tem amoram da priznam :(

Plavi kit. Meni neshto najlepshe shto je majka priroda izrodila.

Dug preko 30 metara, tezak preko 200 tona. Jezik tezak kao slon, a srce veliko kao krava.

Ne znam da li se smatraju josh uvek izumirujucom vrstom, naravno zbog choveka, ali milina mi je gledati ih. Verovatno ih nikada u zivotu uzivo necu videti, ali lepo je i ovako :(

Blue Whale

Ti,budalo!Zamišljaš da ja cvetam da bih bio viđen?Cvetam zbog sebe,jer mi to pričinjava zadovoljstvo,ne zbog drugih!Moja radost se sastoji u mom postojanju,mom cvetanju!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Spada i u morski svet :(

Meni najdivnija stvorenja. Mnogi ljudi mogu da se ugledaju na njih. Oni kada se jednom "ozene" to je sa vjek vjekova.

Nisu li preslatki :(

Постављена слика

Ti,budalo!Zamišljaš da ja cvetam da bih bio viđen?Cvetam zbog sebe,jer mi to pričinjava zadovoljstvo,ne zbog drugih!Moja radost se sastoji u mom postojanju,mom cvetanju!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...
  • Гости
Guest Светлана

Delfin

(Dolphinus)

Ovo je životinja iz roda kitova. Spada u sisare. Delfini privlače veliku pažnju naučnika, najviše zbog svoje medjusobne komunikacije. Postoji oko 30 vrsta delfina.

Gruba podela delfina je na slatkovodne i morske. Telo delfina je dugo od 1,5 do 9 metara, zavisno od vrste delfina. Gornji deo tela ima zelenkasto sivu boju, a stomak je beo. Na glavi imaju izduženje slično kljunu. Delfini imaju 200 do 250 zuba. Na gornjem delu ledja imaju otvor koji koriste za disanje. Otprilike, svaka 2 minuta izlaze na površinu kako bi udahnuli vazduh.

Delfini su odlični plivači. Njihova brzina uvodi dostiže i 40 km/h. Često rone i do 300 m dubine. Brinu se o mladuncima, koji uz majku ostaju do navršenih 18 meseci.  Hrane se sitnom ribom. Zanimljivo je da delfin dnevno pojede sitne ribe u količini koja iznosi 1/3 njegove ukupne mase. Nastanjuju gotovo sva mora i reke u Aziji i Južnoj Americi.

Delfin ispušta kliktaje i zvižduke. Prve koristi za eholokaciju, a druge za medjusobnu komunikaciju.

http://www.netsrbija.net/zx_carstvo_zivotinja_delfin.html

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

Китови нпр. су право чудо:

Постављена слика

-Oci koje mogu da izdrze ogroman pritisak na velikim dubinama( do 100x vecim od onog na povrsini vode!). Pojedine vrste kitova mogu da rone preko 3 km u dubinu. Da bi funkcionisali na ovim dubinama kitovi moraju da poseduju veliki broj specijalizovanih organa koji im omogucavaju funkcionisanje pod takvim uslovima.

-Glatka koza bez dlaka koja smanjuje turbulencije pri plivanju. Kitovi nekada plivaju brzinom i do 50 km/č.

-Za razliku od ostalih sisara kod kitova su odvojeni nos( na vrhu glave) i usna duplja sto im dozvoljava da se normalno hrane pod vodom-bez problema mesanja sa disajnim organom

-Kitovi imaju dodatno obezbedjene bronhijalne cevi od pritiska koje omogucavaju normalan protok vazduha prilikom ronjenja na velikim dubinama

-Ove divne zivotinje imaju sistem za lokaciju koji putem odjeka precizno odredjuje daljinu i pravac objekta. Uvo je odvojeno od lobanje membranom tako da nezavisno primaju zvukove. Pojedine vrste kitova, npr. balin-kitovi komuniciraju na vrlo niskim frekvencijama(50 Hz i manje) i to na velikim daljinama-i do 100 km!

-Muzjak i zenka ostaju partneri za ceo zivot. Mladunce izlazi sa repom napolje tako da majka, koja poseduje specijalne misice na mlecnim zlezdama, moze da ubrizga mleko u usta mladunceta. Bez tog anatomskog uredjaja mladunce bi se udavilo ili uginulo zbog neuhranjenosti. Kitovo mleko je najbogatije od svih sisara:42% masti i 12% proteina, u poredjenju sa 4,4% masti i 1% proteina kod coveka

-Kit je jedina zivotinja koja ima balin(kitova kost). Ista se sastoji od nekoliko stotina ploca koje sluze za filtriranje hrane

-Kit je zivotinja koja je veoma stedljiva kada je u pitanju potrosnja kiseonika. Za vreme dugotrajnog ronjenja samo se mozak, srce i rep, neophodan za kretanje, snabdevaju kisonikom.

-Prilikom lova kitovi plivaju spiralno, pustajuci vazdusne mehurove stvaraju zavesu slicno ribarskoj mrezi, i tako zgrnu planktone i druge male organizme kojima se hrane

-Plavi kit je dugacak preko 30m duzine( Darvin je pretpostavljao da je kit nastao transformacijom od medveda)

-Sve suvozemne zivotinje imaju karlicnu kost koja u produzetku drzi rep, koji se kao kod ribljih repova pokrece sa strane na stranu. Kit nema karlicu, vec potpuno razlicitu kostanu strukturu i rep koji se krece vertikalno, tj. gore-dole. Ovo je vrlo zanimljiva osobina kita, jer je dobro razvijena karlica vrlo bitna za svakog suvozemnog sisara-od kojih je, po teoriji evoluciji, nastao i kit

blue whale

Zanimljivo je da se u Postanju 1,21( pisanom, kao sto znamo, pre oko 3.500 g.) kitovi naglasavaju kao pojedinacna vrsta za razliku od svih ostalih o kojima se govori u mnozini

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости
Guest Светлана

Нешто причају, али не разумем.  ???

Les chanteurs de l'océan

Заједница делфина (ваљда то каже наслов)

La société des dauphins

Много су слатки

Human-dolphin altruism - L'altruisme entre homme et dauphin

Делфини и људи

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 month later...
  • Гости

Постављена слика

Barakuda

(Sphyraena barracuda)

Ovo je jedan od ljudima najpoznatijih stanovnika okeana – riba grabljivica, ako se izuzmu ajkule.

Barakuda je duga, tanka i relativno laka riba grabljivica. Ima veoma isturenu donju vilicu i veoma oštre zube. Zadnje peraje je razdvojeno na dva veoma oštra kraka, a dva bočna peraja su potpuno odvojena na obe strane. Do danas je naučnom svetu poznato 18 vrsta barakuda. One se uglavnom razlikuju po dužini i težini. Izgled im je gotovo identičan. Zavisno od vrste njihova dužina se kreće od 45 cm do čak 1,8 metara, koliko je duga tzv. velika barakuda.

Manje barakude uglavnom žive u zajednicama, dok krupnije vrste vode usamljenički život.

Kao ribe grabljivice, pretpostavljate da se barakude hrane drugim ribama. Njihovu uobičajenu hranu čine manji organizmi od njih samih, ali nije redak slučaj da ove ribe napadaju i mnogo krupniji plen od sebe. Zabeleženi su slučajevi da barakuda ubije mnogo krupnije i jače grabljivice od sebe, poput nekih vrsta ajkula.

Barakude naseljavaju tropske i suptropske vode. Uglavnom se nalaze u priobalnim i plićim vodama, ne dubljim od 50 metara. Obzirom da im odgovaraju tople vode, nije retka pojava da se hiljade barakuda seli tokom zime iz hladnijih u toplije vode, a po dolasku proleća obavljaju migraciju u suprotnom smeru.

Ove ribe se mogu naći u Atlantskom, Indijskom i Tihom okeanu. Posebno intenzivno naseljavaju obalski pojas Meksika i Bermuda.

Iako su retke pojave da barakuda napada ljude, u nekim delovima Meksika postoji strah kod ljudi od ovih riba.

http://www.netsrbija.net/zx_podvodni_svet_barakuda.html

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

Постављена слика

Morž

(Odobenus rosmarus)

Mnogi  životinju posmatraju kao foku, što na neki način i jeste, jer spadaju u istu grupu životinja. Ipak, složićete se specifičan izgled ovih životinja zahteva da ih razlikujemo od drugih foka. Mužjak ove životinje je težak od 800 do 1.700 kg, a ženke teže od 400 do 1.250 kg. Razlikuju se dve vrste morža – atlanski i pacifički. Pacifička grupa je krupnija od atlanske. Imaju dve ogromne kljove i specifične brkove, kroz koje prolaze nervi i krv. Morž ima oko 700 dlaka rasporedjenih u 13 do 15 redova.Brkove koriste kao čulo mirisa, za pronalaženje hrane. Debljina sala na ovim životinjama je oko 15 centimetara, ona im je i rezervna energija u slučaju slabije ishrane.

Morž se hrani rakovima, ribama, puževima, morskim crvima i drugim beskičmenjacima. Obe vrste morža žive u hladnim predelima, na temperaturama od –15 do +5 stepeni. Naseljavaju predele hladnih mora oko Arktika.

Zanimljivo je da morž dve trećine svog života provede u vodi. Na kopno izlaze samo ako se izuzetno umore i kada se ženke poradjaju, odnosno dok mladunci nisu sposobni za život u vodi. Preferiraju zaledjene, snežne površine, ali ako njih nema, ne prezaju od izlaska na stenovite obale. U svetu ima oko 250.000 primeraka ovih životinja.

http://www.netsrbija.net/carstvo-zivotinja-morz.html

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 5 weeks later...
  • Гости

Забавников” зоо

ПОСЛУШАЈ КИТОВ ПОЈ!

Тонски снимци изненадили су проучаваоце музичког умећа животиња: песме које китови певају римују се!

dada

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Spada i u morski svet 0110_hahaha

Meni najdivnija stvorenja. Mnogi ljudi mogu da se ugledaju na njih. Oni kada se jednom "ozene" to je sa vjek vjekova.

Nisu li preslatki 0110_hahaha

Постављена слика

oo vinston a tek kako se oni vole  0110_hahaha

muzjak citavu plazu pretrazi dok ne nadje svoju dragu, i onda ako ona pristane vodi je do kamena gdje ce biti njihovo gnijezdo  0110_hahaha.gif' class='bbc_emoticon' alt='0110_hahaha' />, a u slucaju da se nesto desi zenki,muzjak od tuge umire za njom...  0205_whistling

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...