Срђан Ранђеловић Написано Октобар 25, 2013 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2013 НВО ЦПЦ прво обили цркву, па спровели католички обред примања у Малтешки ред У Цркви Светог Јована у селу Мали Залази на Његушима, прије неколико дана, седам Црногораца је примљено у Малтешки ред, пишу Дневне новине. Инаугурацију су уз представнике НВО ЦПЦ обавили Малтешки витезови из Холандије и са Малте, чиме је седам црногорских грађана добило сертификате којима се потврђује да су они равноправни чланови овог реда. Подсјећамо да су чланови овог католичког реда били Антун Сбутега, као витез, (који је 2007. постао и први амбасадор Црне Горе при Малтешком Реду, одликован затим од Великог Мештра Великим крижом за заслуге) и његов брат дон Бранко Сбутега, као капелан. Почетком 2006. принц Никола Петровић добио је од Великог Мештра Велики криж Малтешког Реда. Малтешки Ред је признао Црну Гору 2006, исте године су успостављени дипломатски односи, а сљедеће године амбасадор Реда је предао акредитивна писма предсједнику Црне Горе, а амбасадор Црне Горе Великом Мештру. Др Антун Сбутега, витез Малтешког реда и бивши амбасадор Црне Горе у Ватикану, изјавио је недавно да се у Црној Гори не оснива Ред малтешких витезова, односно никаква његова подружница. „Свако може да оснује неки ред као невладину организацију, али то нема никакве везе са аутентичним Редом малтешких витезова, чији смо једини чланови из Црне Горе принц Никола Петровић и ја“, казао је тада др Антун Сбутега. Обред у цркви на Његушима „Малтешки ред је религиозни католички ред и његови чланови, било да се ради о витезовима или дамама, а има их око 13 хиљада у читавом свијету, могу бити искључиво католици. Једини изузетак су чланови неких династија, као што је династија Петровић, и они могу бити других хришћанских вјероисповијести. Тако је принц Никола Петровић постао члан Реда“, објашњава Сбутега. Васо Пејовић из Будве је један од чланова Реда малтешких витезова који је рекао да је, с обзиром на карактер Реда потпуно логично да се церемонија обави под покровитељством НВО ЦПЦ. Претпостављамо да је прије свега мислио на католички карактер реда. Извор: ИН4С Радио Светигора Земља живих Познај себе Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
DYNABLASTER Написано Октобар 25, 2013 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2013 Ovo neki maske 'n' baal? :jelenk11: :jtl2jq: :148494ykydt2lrfk: :magarac: :fmqmtx: Suncokret54 and Gordana . је реаговао/ла на ово 2 Zayron: Pa tamo ni nema svađa oko vjere i nacije jer se o tom uošte ni ne priča. Priča se kakva je koja ribica i na šta se fata, na mrmka, na glistu, na kruh, hljeb ili angelbrot, na na lažni mamac itd. Evetualno o tom kako se koja peče i koja je ukusnija. cloudking: "Ne postoje cuda... postoje samo stvari koje jos ne razumemo." Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
коЖељ њацИ Написано Октобар 25, 2013 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2013 Вени, види, вици, значи Сбутега је био Млатежанин... Зато је нако гадно лајо по Црној Гори. DYNABLASTER and Raymond Red Reddington је реаговао/ла на ово 2 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
DYNABLASTER Написано Октобар 25, 2013 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2013 Antun Sbutega: Vjekovne veze sa Crnom Gorom U vatikanskoj bazilici Svetoga Petra svečanom misom obilježen je jubilej, 900 godina od kada je 1113. papa Paskvale, bulom „Pie postulatio voluntatis“, priznao i stavio pod svoju zaštitu Red Bolničara Svetoga Ivana u Jeruzalemu, kako se tada zvao (često nazivan Redom Ivanovaca ili Bolničara), odnosno današnji Suvereni Viteški Malteški Red. Viteški red Red je osnovan oko 1050. g. od Gerarda, koji je kasnije proglašen blaženim. U to vrijeme su u Svetu zemlju dolazili mnogi hodošasnici kojima je trebalo pružiti pomoć, smještaj i medicinsku pomoć. Blaženi Gerardo osnovao je bratovštinu sa zadatkom da pomaže hodočasnicima. Ona je bila smještena u centru Jeruzalema i imala je crkve Svetoga Ivana i Svete Marije. Blaženi Gerardo bio je prvi Veliki Meštar Reda, energično i uspješno upravljao je bratovštinom do smrti 1120. g. U tom periodu su se u Svetoj zemlji dogodile velike promjene. Krstaška vojska je 1099. godine osvojila Jeruzalem, a 1113. papa Paskvale je priznao bratovštinu, stavljajući je pod svoju direktnu zaštitu i priznao joj suverenitet. Red templara osnovan je 1119. a Papa ga je priznao 1129. godine. Dok je Red templara imao isključivo vojnu funkciju, da štiti hodočasnike i krstaške teritorije, Red bolničara imao je humanitarnu i zdravstvenu funkciju. Kasnije je i ovaj red preuzeo i vojne funkcije, pretvorio se u viteški red, čiji su članovi bili monasi i ratnici, ali je nastavio humanitarne aktivnosti. Red je u Jeruzalemu osnovao jednu od najvećih bolnica toga vremena, koja je imala oko 2.000 bolničkih mjesta. Dobio je od Pape i evropskih vladara značajne ekonomske privilegije i osnovao širom Evrope brojne bolnice i staračke domove, a vitezovi su se istakli u brojnim bitkama. Kada je 1291. muslimanska vojska osvojila zadnje važno uporište krstaša u Svetoj zemlji, vitezovi su preselili sjedište na Kipar, a zatim su 1310. osvojili Rodos. Tako su dobili svoju teritoriju, razvili pomorstvo, ojačali ekonomski i vojno, postali najisturenija baza kršćanske Evrope prema muslimanskim zemljama. Učestvovali su u brojnim vojnim i pomorskim akcijama protiv Otomanskog Carstva. Nastavili su humanitarnu akivnost i na Rodosu sagradili veliku bolnicu, pored onih širom Evrope. Na Rodosu su zatekli ikonu Bogorodice Fileremske koja će postati njihova nebeska zaštitnica, pored Svetoga Ivana. Kršćanska baza Pošto su izdržali više turskih napada, konačno je Sulejman Veličanstveni 1522. godine zauzeo Rodos, i pored herojske odbrane vitezova. Red je sa svojom flotom napustio Rodos, ponijevši ikonu Bogorodice Fileremske i relikvije, desnu ruku Svetoga Ivana i česticu Svetoga Križa. Poslije privremenog boravka u Italiji i Francuskoj, 1530. godine Red je od cara Karla Petog dobio Maltu koju je pretvorio u kršćansku bazu bitnu za odbranu zapadnog Mediterana od Turaka i svojim galijama učestvovao u brojnim pomorskim bitkama. Vitezovi su bili posebno aktivni u akcijama protiv muslimanskih gusara. I na Malti su sagradili veliku bolnicu, osnovali medicinski fakultet i dali veliki doprinos razvoju medicine i farmacije. Francuska flota, pod komandom Napoleona, 1798. osvojila je Maltu, opljačkala sve što je bilo vrijedno. Veliki Meštar napustio je ostrvo, ponijevši ikonu Bogorodice Fileremske i dvije relikvije, i došao u Trst. U međuvremenu, ruski car Pavle Prvi postao je zaštitnik Malteškog Reda, proglasio se 1798. Velikim Meštrom, a sljedeće godine i ikona i relikvije su poslate u Petrograd. Poslije smrti cara Pavla, njegov nasljednik Aleksandar nije imao pretenzija da postane Veliki Meštar i Red je, poslije nekoliko godina lutanja, 1834. dobio od Pape sjedište u Rimu . Izgubivši Maltu, Red je izgubio i vojnu funkciju, nastavljajući da se bavi isključivo humanitarnim aktivnostima, što je bila i njegova prvobitna vokacija. Diplomatski odnosi I danas Malteški Red ima posebno intenzivne odnose sa Svetom Stolicom, pri kojoj ima ambasadora, a Papa imenuje kardinala zaštitnika Reda . Veze između Crne Gore i Malteškog Reda su vjekovne i odnose se, prije svega, na saradnju u toku borbi sa Otomanskim carstvom. Tako se galija Svetog Tripuna iz Kotora borila u sastavu kršćanske flote u čuvenoj pomorskoj bitci kod Lepanta 1571. godine, zajedno sa galijama Malteškog Reda, a malteški vitezovi su učestvovali i u oslobađanju Herceg Novog 1697. i tada su mnogi od njih poginuli. Prvi član Malteškog Reda sa prostora današnje Crne Gore bio je kapetan Petar Želalić iz Bijele, zahvaljujući velikom podvigu koji je izvršio 1760. On je organizovao pobunu kršćanskog roblja na najvećem turskom ratnom brodu „Sultanija“, zarobio brod, doveo ga na Maltu i predao Velikom Meštru Emanuelu Pintu. Poslije njega, članovi Reda postali su Antun Sbutega, kao vitez, ( koji je 2007. postao i prvi ambasador Crne Gore pri Malteškom Redu, odlikovan zatim od Velikog Meštra Velikim križom za zasluge) i njegov brat don Branko Sbutega, kao kapelan. Početkom 2006. princ Nikola Petrović dobio je od Velikog Meštra Veliki križ Malteškog Reda . Najvažnija veza između Reda i Crne Gore su ikona Bogorodice Fileremske, ruka Svetoga Ivana i relikvija Svetoga križa, koje se od aprila 1941. nalaze u Crnoj Gori. Malteški Red je priznao Crnu Goru 2006, iste godine su uspostavljeni diplomatski odnosi, a sljedeće godine ambasador Reda je predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore, a ambasador Crne Gore Velikom Meštru. Ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Roćen posjetio je Velikog Meštra u novembru 2007. a zatim bio i na njegovoj sahrani u martu 2008. Ministar saobraćaja Andrija Lompar je 2009 godine bio u zvaničnoj posjeti novom Velikom Meštru Metju Festingu, kada je potpisao Poštansku konvenciju između Crne Gore i Malteškog Reda. Svečanu misu kojom se obilježava veliki jubilej Malteškog Reda u bazilici Svetoga Petra predvodio je kardinal Tarcizio Bertone, državni sekretar Svete Stolice, a prisustvovao je i papa Benedikt XVI, Veliki Meštar Metju Festing, Vlada Reda i hiljade dama i vitezova iz cijeloga svijeta. Crnu Goru su predstavljali princ Nikola Petrović i ambasador Antun Sbutega.Ikona zaštitnica i relikvijeRuka Svetoga Ivana i relikvija Svetoga križa predate su na čuvanje Cetinjskom manastiru 1978. godine, a ikona Bogorodice Fileremske Narodnom muzeju Crne Gore, izložena u Plavoj kapeli Muzeja od 2002. Iste godine tadašnji kardinal zaštitnik Pio Lagi sa nekoliko članova Reda u pratnji Antuna Sbutege, posjetio je Cetinje i vidio ikonu i relikvije. U martu 2004. tadašnji Veliki Meštar Endrju Berti je sa članovima Vlade Reda boravio u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori i hodočastio ikoni zaštitnici i relikvijama. Veliki Meštar i delegacija su tada bili primljeni sa svim počastima i susreli se sa predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem i Predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem. Predsjednik Vujanović je uzvratio posjetu u januaru 2006. g. Velikom Meštru u Rimu.Diplomatskiodnosi sa 105 državaDanas Malteški Red ima specifičan međunarodni subjekt, koji ima sve karakteristike države, osim svoje teritorije i građana. Sjedište Reda u Rimu ima eksteritorijalni status, kao diplomatske misije, a Red ima diplomatske odnose sa 105 država, ima Ustav i Vladu, izdaje pasoše, štampa marke i monetu. Red ima oko 13.000 članova, vitezova i dama, a u medicinskim i humanitarnim akcijama angažuje oko 10.000 medicinskih radnika i oko 80.000 volontera koji djeluju u oko 120 država. Širom svijeta ima brojne bolnice, staračke domove i druge humanitarne institucije. On pruža pomoć osobama ugroženiom ratovima, prirodnim nepogodama, socijalnim i ekonomskim problemima. Antun Sbutega IZVOR: http://www.pobjeda.me/2013/02/10/antun-sbutega-vjekovne-veze-sa-crnom-gorom/#.UmrHJ1OIyEU Zayron: Pa tamo ni nema svađa oko vjere i nacije jer se o tom uošte ni ne priča. Priča se kakva je koja ribica i na šta se fata, na mrmka, na glistu, na kruh, hljeb ili angelbrot, na na lažni mamac itd. Evetualno o tom kako se koja peče i koja je ukusnija. cloudking: "Ne postoje cuda... postoje samo stvari koje jos ne razumemo." Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Raymond Red Reddington Написано Октобар 25, 2013 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2013 Сећам се као кроз маглу, како су се неки на форуму клели у Сбутегу ... „Многи од нас себе зову „либералима“. И тачно је да је реч „либерал“ некада означавала особе које су поштовале појединца и зазирале од служења масовним принудама. Али левичари су сада загадили тај некада поносан назив означавујћи њиме себе и свој програм већег владиног власништва над имовином и контроле над појединцима. И сада, као резултат, они од нас који верују у слободу морамо објашњавати како, када називамо себе либералима, заправо мислимо на либерале у класичном незагађеном смислу. Ово је у најбољем случају мучно и подложно неразумевању. Ево предлога: хајде да ми, који волимо слободу, заштитимо и за своје коришћење задржимо добру и часну реч „либертаријанац“.“ (Дин Расел) Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
DYNABLASTER Написано Октобар 25, 2013 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2013 Nikad cuo,ni za tog S'buteljku. A ko je ovo u pozadini, neki duh iz boce?! a gle ovog performans viteza desno ima i moderan tribal e lol tek sam sad skontao sta to ovaj strazar drzi tj. sta njega drzi Zayron: Pa tamo ni nema svađa oko vjere i nacije jer se o tom uošte ni ne priča. Priča se kakva je koja ribica i na šta se fata, na mrmka, na glistu, na kruh, hljeb ili angelbrot, na na lažni mamac itd. Evetualno o tom kako se koja peče i koja je ukusnija. cloudking: "Ne postoje cuda... postoje samo stvari koje jos ne razumemo." Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука