Sve više katolika za treći vatikanski koncil

[Guest]

Sve više katolika za treći vatikanski koncil

Vatikan

Nešto više od pedeset godina nakon što je započeo II. vatikanski koncil 1962, sve je više glasova u katoličkoj zajednici koji pozivaju na hitno zasjedanje Trećeg vatikanskog sabora, navodi francuski tjednik Le Nouvel Observateur

Povjesničar Philippe Levillain tvrdi da bi zasjedanje trećeg sabora bio 'jedini odgovor na krizu' dok filozof i povjesničar Michel Gauchet smatra da su zaključci Drugog vatikanskog koncila 'zastarjeli' te poziva na treći sabor koji bi Katoličkoj crkvi donio nužni 'aggiornamento', jednakog obima kao i protekli.

Navode se i slična mišljenja uglednog švicarskog teologa Hansa Künga te suosnivačice progresivne organizacije Comité de la jupe, Christine Pedotti, koja se bori protiv diskriminacije žena u katoličkoj crkvi. Uz javne pozive intelektualaca i teologa, niz svećenika također navodi konkretne teškoće u nekompatibilnosti važećih zaključaka donesenih šezdesetih godina i suvremene prakse.

Pitanja seksualnosti, prokreacije i bioetike bila bi u središtu novog vatikanskog okupljanja. Primjerice, trebalo bi nanovo promisliti kategorije vjenčanih nakon razvoda koji se i dalje smatraju preljubima, celibat svećenika koji je uveden još 1123. tijekom Prvog lateranskog sabora te mogućnost primanja žena u svećeničko zvanje, po uzoru na Anglikansku crkvu. Jedno od gorućih pitanje jest i ono kontracepcije, za koju još uvijek vrijedi enciklika pape Pavla VI. 'Humanae Vitae' iz 1968.

No unatoč nizu veoma konkretnih problema u prakticiranju religije, ipak je malo vjerojatno da će konzervativna struja kojoj je na čelu aktualni papa Benedikt XVI. otvoreno krenuti u odvažni pothvat sazivanja Trećeg vatikanskog sabora, navodi francuski tjednik, i tako nastaviti smjerom kojim je 1962. krenuo papa Ivan XXIII.

[kajaa]

Je li Crkvi potreban Treći vatikanski sabor?

Sveti je Otac u više navrata govorio o ispravnome tumačenju II. vatikanskog sabora, o diskontinuitetu i kontinuitetu crkvene tradicije. Mnogi omalovažavaju njegovo tumačenje Sabora, stoga ga oslikavaju kao konzervativca i sve više ističu potrebu sazivanja III. ekumenskog sabora.

Jeli Crkvi potreban Treći vatikanski sabor? Tko bi to mogao znati? Kada je Angelo Roncalli izabran za nasljednika Pija XII., brojni su smatrali da će on biti „tranzicijski“ papa jer je imao 76 godina. Nakon nekoliko mjesec papinstva, Angelo Roncalli, odnosno Ivan XXIII., poduzima inicijativu za sazivanje crkvenoga sabora koji je promijenio lice Crkve. Brojni su u Rimskoj kuriji mislili da je taj njegov pothvat vrlo nerazmjeran. U Crkvi se naime ustalilo mišljenje da se Papa može sam sučeljavati sa svakim pitanjem, budući da je I vatikanski, 1870. godine, proglasio dogmu o papinoj nepogrješivosti. Papa Ivan XXIII., koji je sasvim suprotno mislio, premostio je te primjedbe. Otkuda mu ta odlučnost upuštanja u veliki pothvat, kao što je sazivanje ekumenskog sabora?

Sam je odgovorio na to pitanje rekavši: „Što se tiče moje ponizne osobe, ne želim se pozivati na neka posebna nadahnuća. Dostatan mi je ispravni nauk koji me uči da od Boga sve dolazi. Upravo sam stoga i tu ideju o saboru smatrao nadahnućem.“ Baš je Onaj koji Crkvu uvodi „u cjelovitu istinu“, to jest Duh Sveti, potaknuo papu Roncallija da sazove sabor koji će biti „miljokaz u dvotisućnoj povijesti Crkve“, primijetio je Ivan Pavao II. S vremenom su saborski dokumenti bivali aktualniji; dapače, uvijek ih valja aktualizirati, poglavito se ima otkrivati Duh koji je nadahnjivao i vodio Sabor.

Joseph Ratzinger je zamijetio da se pravom Saboru, već tijekom zasjedanja, zatim, sve više u naknadnome razdoblju, suprotstavio takozvani „koncilski duh“, koji je u biti „anti-duh“. Jedna od dogmi tog „anti-duha“ jest uvjerenje da je svaka novina (čak i umišljena) uvijek bolja od povijesne i sadašnje zbilje. Tijekom sljedećih tjedana pokušat ćemo, govoreći o dokumentima II. vatikanskog sabora, razlučiti anti-duha od istinskog saborskog duha.

http://storico.radio...nski_sabor.html

[kajaa]

Biskup Bogović: Treba sazvati Treći vatikanski sabor

U povodu 50. obljetnice Drugog vatikanskog koncila, u organizaciji Riječke nadbiskupije održan je okrugli stol o njegovim dometima i o tome što je on donio novoga i što je od toga ostvareno, a tom su prigodom analizirani njegovi rezultati i njegovo značenje danas. O tome su govorili gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović, dr. o. Marijan Jurčević, dr. fra Emanuel Hoško, dr. s. Nela Gašpar, dr. Veronika Reljac i dr. Vladimir Žmak.

Riječki nadbiskup Ivan Devčić podsjetio je da je Drugi vatikanski koncil ili sabor pokrenuo i najavio papa Ivan XXIII., i to s idejom obnove Crkve. Dodao je da su reakcije unutar Crkve na sazivanje Sabora bile dvojake: od oduševljenja do negodovanja i procjena da će doživjeti neuspjeh. Rezultat su četiri temeljna dokumenta - Konstitucije, kojima se definiraju temelji Crkve i njezine misli u suvremenom svijetu, te još devet dekreta i tri deklaracije.

Ličko-senjski biskup Mile Bogović ustvrdio je da je Drugi vatikanski koncil imao zadatak prilagođavanja Crkve društvu i suvremenosti. Donio je mnogo promjena crkvenoj zajednici te je nastalo novo lice Crkve, istaknuo je i dodao da su među najuočljivijim promjenama one u liturgiji, i to dopuštanje korištenja narodnog jezika u liturgijskom obredu te okretanje oltara puku. Osim toga, ukazao je biskup, osnovane su komisije iza kojih su stajale vatikanske kongregacije, ali su u njih bili uključeni i oni koji su do tada bili marginalizirani i donesena je deklaracija o vjerskoj slobodi koja govori o tome da je savjest vrhovna norma.

Bogović je ustvrdio da je potrebno sazvati Treći vatikanski sabor na kojem bi se, kako je rekao, definiralo da je Crkva u svijetu, ali nije od svijeta, te njezina uloga i značenje danas u svijetu.

Fra Emanuel Hoško, profesor na riječkoj Teologiji, govorio je o snažnom zamahu utemeljenja katoličkih ustanova i listova u vrijeme oko Drugog vatikanskog sabora. Tad je pokrenut "Glas Koncila" i utemeljena je ustanova "Kršćanska sadašnjost". Zamah djelovanja "Kršćanske sadašnjosti" bio je vrlo snažan i širokog spektra u prvom razdoblju djelovanja, ali je 90-ih godina prošlog stoljeća njezino djelovanje reducirano tako da je danas samo veliko izdavačko poduzeće, rekao je fra Emanuel Hoško.

Marijan Jurčević, također profesor na riječkoj Teologiji, ocijenio je da je laikat u sklopu Crkve u Hrvatskoj nedovoljno aktivan. "Nisu se dogodile ni formalne ni sadržajne promjene na tom polju", ustvrdio je. Istaknuo je da bi laici trebali preuzeti dio djelovanja unutar Crkve od svećenstva te da bi - kako bi se utvrdilo kako dinamizirati tu aktivnost i koje službe pokrenuti - trebao organizirati simpozij hrvatske Crkve.

S. Nela Gašpar govorila je o dijalogu, jednom od ključnih obilježja Koncila. „Nema niti jedne riječi koja bi tako razvidno i sažeto označila njegovu iznimnu novost, kao što je upravo dijalog.“ Istaknula je kako je dijalog nužnost suvremenog svijeta. „Ta riječ sadrži cijeli jedan program i ključ za ostvarivanje kršćanstva u budućnosti“, rekla je dr. Gašpar. Dr. Reljac je istaknula pastoralne teme potaknute Koncilom koje bi valjalo istražiti, među kojima su pripreme za sakramente djece i odraslih, pastoral mladih, vjeronauk i kateheza.

Izvor: Hina/Riječka nadbiskupija

http://www.laudato.h...kanski-sab.aspx

[Aristotel]

Sve više katolika za treći vatikanski koncil

Vatikan

Nešto više od pedeset godina nakon što je započeo II. vatikanski koncil 1962, sve je više glasova u katoličkoj zajednici koji pozivaju na hitno zasjedanje Trećeg vatikanskog sabora, navodi francuski tjednik Le Nouvel Observateur

Povjesničar Philippe Levillain tvrdi da bi zasjedanje trećeg sabora bio 'jedini odgovor na krizu' dok filozof i povjesničar Michel Gauchet smatra da su zaključci Drugog vatikanskog koncila 'zastarjeli' te poziva na treći sabor koji bi Katoličkoj crkvi donio nužni 'aggiornamento', jednakog obima kao i protekli.

Navode se i slična mišljenja uglednog švicarskog teologa Hansa Künga te suosnivačice progresivne organizacije Comité de la jupe, Christine Pedotti, koja se bori protiv diskriminacije žena u katoličkoj crkvi. Uz javne pozive intelektualaca i teologa, niz svećenika također navodi konkretne teškoće u nekompatibilnosti važećih zaključaka donesenih šezdesetih godina i suvremene prakse.

Pitanja seksualnosti, prokreacije i bioetike bila bi u središtu novog vatikanskog okupljanja. Primjerice, trebalo bi nanovo promisliti kategorije vjenčanih nakon razvoda koji se i dalje smatraju preljubima, celibat svećenika koji je uveden još 1123. tijekom Prvog lateranskog sabora te mogućnost primanja žena u svećeničko zvanje, po uzoru na Anglikansku crkvu. Jedno od gorućih pitanje jest i ono kontracepcije, za koju još uvijek vrijedi enciklika pape Pavla VI. 'Humanae Vitae' iz 1968.

No unatoč nizu veoma konkretnih problema u prakticiranju religije, ipak je malo vjerojatno da će konzervativna struja kojoj je na čelu aktualni papa Benedikt XVI. otvoreno krenuti u odvažni pothvat sazivanja Trećeg vatikanskog sabora, navodi francuski tjednik, i tako nastaviti smjerom kojim je 1962. krenuo papa Ivan XXIII.

Martirije, zašto Ti ovakve pisanije uzimaš (relativno) ozbiljno?

Što se tiče "glasova u katoličkoj zajednici", ni "Le Nouvel Observateur" ni Hans Küng (koji je napustio "katoličku zajednicu") ne spadaju u takve glasove. A gledajući što govore, ni ovi ostali koji se tu navode.

Dakle, to su uvijek iste priče svjetovnih medija koje se svode na tezu da bi Crkva trebala "korigirati" Božju Objavu prema njihovim željama i mjerilima.

A to se neće dogoditi jer Crkva je "stup i uporište istine" (1 Tim 3,15). To se ni ne može dogoditi jer "Isus Krist jučer i danas isti je - i uvijeke." (Heb 13,9) A On sam je rekao: "Nebo će i zemlja proći, ali riječi moje ne, neće proći." (Mk 24,35)

Zato uvijek vrijedi oštra opomena apostola Pavla: "Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo. Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet. Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga." (Gal 1,7-10)

Tako su stalne priče da je Objava Božja "zastarjela" svima onima koji imalo razumiju stvari - smiješne.

[Guest]

Martirije, zašto Ti ovakve pisanije uzimaš (relativno) ozbiljno?

Odkud znate