Bolesti psa

[Тавита]

Lajshmanija je hronichna bolest, a uzrokuje ju sitni parazit kojeg ubodom prenose leteci insekti - papataci. Opasna je za sve toplokrvne zhivotinje, pa tako i ljude i pse.

Ko su prenosnici? Papataci, u narodu josh zvani i nevidi, sicushni su insekti zhuckaste boje, po obliku slichni komarcima, ali puno manji. Dugachki su svega 1.3 do 3.5 mm i poput komaraca krecu se uglavnom nocu. Dok se muzhjaci hrane biljnim sokovima, zhenke sisaju krv ljudi i zhivotinja. Podruchje shirenja ove bolesti poklapa se s podruchjem obitavanja ovih malih zlotvora, a to je Sredozemno more, Indija, Srednja Azija, Bliski istok, Afrika te Srednja i Juzhna Amerika. Njima odgovara tropska i suptropska klima, a obitavaju po shpiljama, shkrapama i vrtachama u prirodi ili u tamnim i vlazhnim podrumima, konobama, bunarima i slichnim mjestima u naseljima. Slabo se krecu u daljinu, pa cijeli svoj zhivotni vijek provedu na prostoru promjera desetak metara.

Rasprostranjenost bolesti Bolest je poznata od davnina medjutim do unazad deset godina bilo je zabiljezheno tek nekoliko sluchajeva bolesti ljudi, dok kod pasa nije bila uopshte dijagnostifikovana jer joj se nije pridavala nikakva pazhnja.

Oboljeli psi su tretirani ljekovima protiv kozhnih bolesti i nakon neuchinkovitog lijechenja eutanazirani. Veci broj oboljelih ljudi zabiljezhen je u periodu trajanja od 1992-1995. godine, a prvi sluchaj oboljelog psa biljezhi se tek 1997. godine.

Nakon pokrenute akcije ekstenzivnih parazitoloskih pretraga dobijena je jasnija slika o razmjerima ove bolesti.

Saznanja su bila shokantna. Bolest je bila rasprostranjenija nego sto je iko mogao ochekivati. Samo bolesnih pasa bilo je na stotine.

Kako dolazi do oboljenja? Kad nevid ubode zarazhenu jedinku u njegov probavni sistem ulazi sitni parazit iz roda Leishmenie, koji se ovdje razmnozhava i preobrazhava u bicasti oblik.

Ovaj oblik prodire u rilo nevida i prilikom novog uboda ulazi u krv zdrave jedinke, chovjeka ili zhivotinje. U zdravom organizmu izaziva infekciju. Parazit se razvija i umnozhava u odbrambenim stanicama krvi chija je funkcija unishtavanje bakterija i drugih uljeza u organizmu, te tako onesposobljava odbranu organizma.

Inkubacija lajshmanija traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Kod vecine pasa ochituje se kroz slozhene simptome. Prvi znak sumnje je gubitak apetita i opshta slabost, tromost, mrshavljenje, povishena temperatura, a chesto i naticanje limfnih chvorova. Kod uznapredovale bolesti dolazi do promjena na kozhi, najcheshce oko ochiju. Slijedi ispadanje dlake, stvaranje srebrnastih ljuska po kozhi, gnojnih chireva i na kraju otvorenih rana. Uz upalu rozhnjace, krvarenje iz njushke, jake prolive, dolazi i do bolesti unutrashnjih organa, bubrega, jetre, shto sve na kraju kulminira uginucem psa. U prvoj fazi bolesti lajshmanijazu nije lako dijagnostifikovati jer klinichki simptomi upucuju na vishe bolesti i tek laboratorijske pretrage sa sigurnoshcu pokazuju o chemu se radi.

Lijechenje je dugo i mukotrpno, a uspjeh neizvjestan. Izvjestan uspjeh postizhe se odredjenim antibioticima koji su vrlo skupi (npr. Ambisome), pa se lijechenje pasa najcheshce provodi alupurinolom koji se takodje pokazao vrlo djelotvornim.

Nazhalost, iako se svi simptomi bolesti povuku izlijecheni pas ostaje i dalje parazitoloshki pozitivan.

Opasnost za ljude Kod ljudi, a bolest uglavnom zahvata mladje skupine, dakle djecu do otprilike 10-te godine, simptomi su uglavnom opshta slabost, gubitak apetita, bljedilo, povishena tjelesna temperatura. U kasnijoj fazi bolesti dolazi do problema probavnog i mokracnog sisstema, a zbog pada opshte otpornosti organizma moguce su neke druge specifichne i nespecifichne infekcije, uglavnom kao i kod pasa u kasnijoj fazi bolesti.

Ko je ugrozhen? Zbog toga smo istakli ovu bolest, o kojoj se chuje tek u novije vrijeme kao opasnoj prijetnji zdravlju, a posebno zato jer joj podlijezhu i ljudi. Kako je lijecenje i ljudi i pasa zahtjevno i neizvjesno najbolje je poraditi na preventivi.

Ko je izlozhen lajshmaniji? Svi, i ljudi i psi nasheg priobalnog podruchja koji u ljetnim mjesecima u periodu aktivnosti nevida pretezhno borave na otvorenom. Pa, dok se ljudi mogu zashtititi odgovarajucom odjecom, sto uchiniti s psima? Najvishe su ugrozheni oni psi koji spavaju na otvorenom, te oni koji borave veci dio dana u sumi. To su najceshce lovacki i radni ovcarski psi. Oni trebaju spavati na mjestima koja su insekticidno tretirana. Razlichiti oblici zashtite psa (posebna ogrlica, sprej, insekticidni shampon) koji se koriste kao zashtita od buva i krpelja djeluju odbojno i na nevide.

[Тавита]

Agresivnost. Kada pas iznenada počne režati na vas ili vas čak pokuša ugristi vjerojatno ga negdje nešto boli, a možda ste mu upravo dodirnuli bolno mjesto. Kod smeđih koker španjela ne smijemo zanemariti njihovu nasljednu sklonost prema agresivnom ponašanju. Povod za agresivnu reakciju može biti promjena okoline ili samo promjena pokućstva. Na kraju krajeva može biti i nešto ozbiljno. Uzroke nenadanih pojava agresivnosti svakako ne smijete zanemariti i morate izaći s njima na kraj.

[Тавита]

Pomanjkanje apetita. Kod te pojave najprije izmjerite tjelesnu temperaturu, proučite izmet, učestalost mokrenja i boju urina. Ukoliko je tjelesna temperatura povišena, a opće stanje psa oslabljeno, treba potražiti veterinara. Pomanjkanje apetita često ćete zamijetiti kod "zaljubljenih" mužjaka i kod prividno skotnih ženki.

Suzne oči. U lakšim oblicima bolesti (ako se radi o lošem obliku prehlade), dostatno će biti ispiranje kamilicom. No, ukoliko proces upale prati povišena tjelesna temperatura, radi se o zaraznoj bolesti, kao što je npr. štenećak. Upala očnih sluznica najčešće nastaje zbog stranog tijela u oku, prašine, nadražljivih tvari itd. Možda se radi i o alergiji, tj. o tako zvanoj peludnoj bolesti koja je kod pasa sve češća.

Otežano kretanje. Najprije treba provjeriti da li se radi o ozljedi. Veterinar će ipak najlakše utvrditi zašto pas šepa. Vi jedino možete zaključiti da li se radi o šepanju sa jedne ili s obiju strana, da li je moguće lokalizirati bol, da li je došlo do šepanja iznenada ili se ono postupno povećalo. Sve su to važni podaci koji će koristiti veterinaru. Pas ponekad šepa samo zbog udarca, dok kod starijeg psa ono može biti izazvano kroničnom upalom zglobova reumom. Šepanje također može biti posljedica displazije kukova, bolesne kralješnice ili teškoća sa cirkulacijom.

Krv u izmetu. Taj problem može nastati kao posljedica otrovanja i najčešće se događa u kontaktu psa s otrovom za glodavce. Kada se radi o tom otrovu pas povraća. Krv u izmetu može biti znak upale debelog crijeva. Pri pojavi veće količine krvi psa treba odvesti veterinaru.

Krv u urinu. Krv se u urinu pojavljuje zbog akutne upale bubrega i mjehura, tada pas teže hoda. Kada se u mokraćnom kanalu ili u mjehuru nalazi kamenac pas mokri kap po kap. Često pokušava mokriti, ali ne uspijeva. Odmah ga odvedite veterinaru koji će ga kateterizirati. U suprotnom mu mogu otkazati bubrezi.

Proljev. Do proljeva dolazi najčešće zbog teškoća s probavom i pogrešnom prehranom. Ponekad je dovoljno da pas jede snijeg (navika koju je dobro spriječiti). Proljev bez povišene temperature, gubljenja apetita i bez promjene u ponašanju obično nije ozbiljnija bolest. Drugačije je kada se radi o krvavoj dizenteriji do koje dolazi kada pas unese u organizam neki krvni otrov. Tada morate odmah poći veterinaru.

Povećana žeđ. Često je prisutna kada pas jede preslanu hranu ili ako je izgubio previše tekućine zbog povraćanja i proljeva pa mora više piti kako bi nadomjestio izgubljenu tekućinu. Pretjerana žeđ može biti i posljedica šećerne bolesti. Kod ženki, povećana žeđ uz veću tjelesnu temperaturu, ponekad je simptom upale maternice. Skoro u svakom slučaju povećane žeđi treba posjetiti veterinara.

[Тавита]

Upala prepucija. Mnogi mužjaci imaju gnojni iscjedak iz prepucija (vrećica u kojoj se nalazi penis). Radi se o tvrdoglavoj i neprijatnoj bolesti koju može izliječiti samo veterinar. Bolest je češća kod plemenitih pasmina.

Povraćanje. Povraćanje se najčešće javlja kada pas prebrzo ili previše jede i ako dobija previše kostiju.Učestalo povraćanje upozorava na strano tijelo koje se može nalaziti u želucu ili u jednjaku. U tom slučaju morate odmah potražiti veterinara. Ukoliko povraćanje prati povišena tjelesna temperatura, drhtanje i blijeda sluznica to su znakovi ozbiljnije bolesti.

[Тавита]

Otečena njuška. Najčešće su krivi insekti pa najviše stradavaju psi koji love ose, pčele ili stršIjene. Ubodi osa ili pčela obično ne stvaraju veće probleme. No, njuška može biti otečena i od ugriza zmije, a može se raditi i o bolesnom zubu. I jedno i drugo vrlo je bolno pa pas treba veterinarsku pomoć.

Povišena temperatura. Obično se radi o bakterijskoj infekciji ili kakvom drugom ozbiljnijem oboIjenju. Dlaka bez sjaja, mutne suzne oči, suha i vruća njuška (što obično i nije pravi alarm da se radi o temperaturi), ili toplije tijelo psa nego inače simptomi su koje treba provjeriti toplomjerom.

Nakostriješena dlaka uvijek nas upućuje na to da sa psom nešto nije u redu. Moramo odmah otići veterinaru.

Otekle dojke. Može se raditi o lažnoj skotnosti (najčešće kod ženki koje žive u veoma tijesnoj simbiozi s Ijudima) ili o upali mliječne žlijezde. Dojke su otečene i crvene. Ponekad se radi o tumoru. Morate posjetiti veterinara.

[Милица]

Upala prepucija. Mnogi mužjaci imaju gnojni iscjedak iz prepucija (vre?ica u kojoj se nalazi penis). Radi se o tvrdoglavoj i neprijatnoj bolesti koju može izlije?iti samo veterinar. Bolest je ?eš?a kod plemenitih pasmina.

??? ??????? ??? ????? ?? ???.

?????? ?? ?? ?? ???? ??? ?? ??????????,

?? ?? ???? ????????? ?? ?? ?????.

???? ?? ??????? ???????? ????? ??? ??????????.

??? ??? ???? ???????????...

??? ?? ?????? ?????? ?????...

????? ? ???? ???????.

[Тавита]

Милице.. молим те.. .какво је понашање имао Шврћа када је боловао....

[Милица]

Мислиш када је имао штенећак?

Само је спавао и мало јео...

имао је исцедак из носа

и стално крмеље у очима.

Али то неке неприродне боје,

не као што обично бива.

Имао је пролив - али то је било

јер је истовремено имао и парво вирус.

[Тавита]

Moj je izgledaputem krvi (krpelj) zarazen...

[Тавита]

Ovdje idem http://www.petland.rs/index_files/Kontakt.htm