Jump to content

Манастир Саринац

Оцени ову тему


Guest

Препоручена порука

  • Гости

sarinac.jpg

Недалеко од Великих Пчелица на малом платоу изнад Дуленске реке, налази се обновљени манастир Саринац. Предање је једино сведочанство да је овај манастир постојао у даљој прошлости.

Претпоставља се да је саграђен крајем 14. века, непосредно после Косовске битке. На месту црквине направљен је нови и освећен 1996. године.

Историја, архитектура

sarinac1.gif

Недалеко од Великих Пчелица на малом платоу изнад Дуленске реке налази се обновљени Световазнесењски манастир Саринац. Легенда и његово заснивање повезује се са три сестре које у XIV веку подижу у Левчу три манастира (Денковац, Ралетинац, Саринац). До обнове, од првобитних грађевина, цркве и конака, очувани су само нејасни трагови темеља.

Деведесетих година XX века почиње обнова, подизањем нове цркве и конака. Манастрски храм је скромних димензија, грађен у духу средњовековне рашке архитектуре. То је једнобродна грађевина са отвореним тремом на западу и петостраном плитком олтарском апсидом ма истоку. Изнад централног простора уздиже се масивна осмострана купола. Зидана је од белих опека, а фасаде су обрађене полихромно, зидови су бели, а оквири око прозора и кровни венци црвени. Засведена је полуобличастим сводом и покривена бакарним лимом. Трем је оживљен ступцима и полукружним луцима.

Обновљен је и гроб ктитора, који се, према веровању, налази десетак метара источно од цркве.

Литература:

  1. М. Ђ. Милићевић, Кнежевина Србија, Београд 1876, 182.
  2. Т. Бушетић, Левач, Српски етнографски зборник V, Београд 1903, 499.
  3. Ј. Митровић, Јагодински округ до 1822. године, Темнићки зборник I, Београд 1932, 27.
  4. В. Петковић, Преглед црквених споменика кроз повесницу српског народа, Београд 1950, 86.
  5. Неодређена средњовековна традиција, Археолошки споменици и налазишта II, Београд 1956, 171-172.
  6. Д. Кашић, Цркве у крушевачком крају до Првог српског устанка, Крушевац кроз векове, Крушевац 1972, 108.
  7. П. Пајкић, Опис манастира Епархије шумадијске, Српска православна епархија шумадијска 1947-1997, Шематизам, Крагујевац 1997, 220-221.

Адреса: Манастир Саринац, Велике Пчелице 34206 Горња Сабанта

телефон (034) 574-300

Храм – Вазнесења Господњег

Старешина манастира: игуман Онуфрије (Вранић)

Намесник манастира: Дионисије Кузовић

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 year later...

Čudotvorne mošti Svete Sare!

Na samom obodu atara sela Velike Pčelice i Ratkovića, na malom platou iznad ušća Sarinačkog potoka u Dulensku reku nalazi se obnovljeni Svetovaznesenjski manastir – Sarinac. Manastir je poslednjih godina postao stecište mnogobrojnih poklonika i vernog naroda sa svih strana. Najviše pobožnika u Sarinac dolazi iz Kragujevca, Rekovca i Dulena. Svi veruju u isceljenje pribegavavši sa svojim neduzima Svetoj Sari, čijim molitvama zadobijaju utehu i mnogostruku radost od Gospoda, o čemu svedoče i zavetni darovi priloženi na njene svete mošti.

Za razliku od svojih sestara, Svete Raletine i Dene, koje su kao ktitorke sahranjene unutar samih hramova koje su podigle, s obzirom da je Sveta Sara bila monahinja sahranjena je na manastirskom groblju.

IMG 0276

Iskušenik Nikola (30) iz Kragujevca je već deset meseci na službi u manastiru Sarinac. Za ovo kratko vreme naslušao se svakojakih priča od tamošnjih meštana. Najupečetaljiviji događaj je ispričao specijalno za Levačke novine. Priča govori o tragačima za zlatom koji su kopajući zlato krampom probušili lobanju Svete Sare.

-Posle Drugog svetskog rata grupa mladića iz ovog kraja bila je ponešena pričom da je na mestu moštiju sakriveno zlato. Po narodnom verovanju ono tek tada počinje da sazreva i vri. Verovali su da sa tog mesta izbija svetlost od zlata! Grupa mladića počela je da kopa na tom mestu ne sluteći da je baš tu sahranjena Sveta Sara. Posle nekoliko udaraca po zemlji začuo se tup udarac kao da je udario u ćup. Mladić je sav u čudu kleknuo na zemlji ali je umesto ćupa u rukama imao lobanju. Shvatio je da u rukamu ima nešto izvanredne žute boje i da neverovatno lepo miriši. Kada je video da je to ljudska lobanja, ustao je i bacio istu na zemlju – priča Nikola za naš list dodajući da se ceo događaj odigrao 1950. godine.stara fotografija

-Čim je došao kući, mladiću počela da otiče glava, opala mu je sva kosa i iz ušiju i nosa tekao mu je gnoj. Nije mogao ni da govori! Njegovi ukućani su videli da tu nisu čista posla i pozvali su oca Gavrila iz Raletinca da ga ispovedi. Otac Gavrilo ga je ispovedio pročitavši mu razrešnu molitvu. Kažu da je iz njegove glave izašao pun lavor gnoja, što na uši što na usta, na sve strane. Tako su mošti Svete Sare pronađene – kaže on.

Od tog doba mošti Svete Sare se nalaze u Raletincu, poštu na sadašnjem mestu manastir u Sarincu nije postojao. Crkva je u Sarincu obnovljena tek 1993. godine. Sveta Sara se igumanu javljala tri noći zaredom u snu i govorila mu da njeno telo vrati u njen grob u njen manastir i da ona neće da boravi van svog manastira. Tako su mošti Svete Sare ponovo vraćene u njen grob i tada je nastao krst o belog mermera koji i danas stoji na njenom grobu.

Nikola priča da su ljudska obeležja na manastirskom groblju kroz vekove nestala. Gospod je noću isijavanjem stuba svetlosti iz groba Svete Sare, znamenovao mesto pokoja svoje ugodnice.Picture 176

Do pronalaska čudotvornih mošti Svete Sare iz kojih se neprestano širi blagouhani miomiris, kao i ponovnog obeležavanja groba, došlo je u vreme Avve Gavrila.

-Pre šest godina Sarino telo je izvađeno iz groba i preneto je u crkvu. I dan danas se nalazi u našoj hramovnoj crkvi u jednom lepom kivotu koji urađen u duborezu. Njen skelet je u potpunosti sačuvan, mošti su boje voska a iz njih se širi specifičan miomiris. Miomiris se za vreme praznika i liturgije intenzivnije oseća nego običnim danima. Miomiris je najizraženiji za vreme Spasovdana kad je manastirska slava – priča on i dodaje da se na moštima Svete Sare nalaze dve srebrne pločice tzv. zavetni darovi nabavljeni iz Grčke, zbog dve porodice, u znak zahvalnosti za to što je Sveta Sara posredovala Gospodom za njihove molitve.

Na jednoj pločici nalazi se venac i govori o ljubavnim problemima jednog bračnog para koji nikako nije mogao da se venča iako je bilo ljubavi. Nakon dolaska u manastir, njihove molbe i želje Sara je uslišila i posredovala pred Gospodom. Danas je taj bračni par venčan ima decu. Na drugoj pločici se nalazi ugravirana kućica i svedoči o jednoj porodici koja je imala stambeni problem. Ta porodica je mesecima molila Svetu Saru da taj problem reši što se na kraju i desilo. U znak zahvalnosti oni su tu pločicu priložili crkvi.

DSCF2306

Najnovija priča dolazi iz Kragujevca gde je jedna porodica imala strašan problem sa ćerkom. -Njihovo dete je napustilo kuću a loši događaji nadvili su se nad njihovom kućom. Oni su bili uporni i stalno su posećivali manastir dolazivši na svaku liturgiju traživši pomoć od Sare. Nakon određenog vremena čudo se dogodilo. Njihova ćerka ne da se vratila na pravi put nego je iznenada dobila posao u inostranstvo – priča Nikola napominjući da se ovaj poslednji događaj retko dešava posebno nama običnim smrtnicima.

Blagoslovom Božijim i Svete Sare manastir se neprestano izgrađuje i razvija. Tako je zasađen i novi vinograd, i osnovan je manastriski pčelinjak.

Porodica manastira svojim propovedom i gostoprimstvom nastoji da i u današnje teško vreme svakome svedoči Vaskrslog Gospoda Isusa Hrista. IZVOR lEVACKE NOVINE

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@@antipa,

Антипа, једна молба........:)

Да ли имаш негдје слику св. Саре? Тачније, да ли је ико икада иконописао св.Сару? 

Хвала! :) :bendoff:

Благо онима који плачу, јер ће се утjешити; (Матеј; 5,4)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Niko nikada nije ikonopiso svetiteljku posto se nezna njen tacan izgled postoji slika njenih mostiju , jos uvek nije kanonizovana iako je zivela u 14 veku a pored njenih mostiju mnogi su iseljeni

А да ли се само канонизовани свеци иконопишу? 

 

Јој извини што те смарам, али ме то стварно интересује! 

Благо онима који плачу, јер ће се утjешити; (Матеј; 5,4)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 year later...
  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...