Jump to content

Нови бизнис у Србији: Достава цркве на кућну адресу

Оцени ову тему


Баба

Препоручена порука

Pogledajte, kao prvo ja sam pomislio da će se te crkvice ili bolje reći mobilne kapelice IZNAJMLJIVATI na recimo jednokratne svrhe, pozoveš, tj. naručiš, u sobotu to imaš gdje hoćeš postavljeno, u nedelju je znači ta kapelica u funkciji, svejedno u koju svrhu, a opotom je ponovo natovariš i odvezeš. Ali tamo vidim da je neke ustanove misle kupovati u trajno vlasništvo. Nisam paman da kažem stvarno koja bi od te dvije mogućnosti imala biti više "košer" u hrišćanskom smislu, po meni nisu "košer" ni jedna. naši sveštenici služe Mise po restoranima ili hotelima im hotel izdvoji za to obično veliku prostoriju, nakčeše dvoranu, aulu nekakvu i opet liturgija i u tom takvom prostoru je dostojna i dostojanstvena. dešava se to prilikom velikih hodočašća recimo, ne bih se sad širio da objašnjavam kako to funkcioniše kod nasUkratko, tako recimo u u Portugalu na hodočašću k Scetom Jakovu ili u Lurdu male skupine vjernika pored opšte zajedničke liturgije mogu imati liturgiju i na svom jeziku sa svojim sveštenikom, obično je to Misa često kombinovana s časoslovom, jutarnjom ili večernjom službom, ili molitvom krunice.

“Доступна је сваком ресторану који држи венчања, хотелима, мотелима, болницама јер је за ту цркву потребан само благослов Српске православне цркве, али нису потребне никакве грађевинске дозволе и сагласности јер је преносног типа. Виљушкарем је натоваримо на камион, превеземо је на одређену адресу и истоваримо. Она је комплет осликана по црквеним канонима, са свим фрескама, за десет минута се доведе кабл, прикључи се струја на изводу и после истовара је спремна за богослужење. Ми у цркви имамо и звоно од 17 кг које може да звони електрично, а може и вучењем на канап,” каже Сватислав Манчић.

Најјефтинија црква ће коштати око 12.000 евра, а цена најскупље зависиће од специјалних захтева купаца, који могу бирати све - од квалитетнијег камена, величине крста, звона, олтара, до позлаћених фрески. Светиславов син Горан Манчић каже да су већ прве информације о производњи ове богомоље која ће се достављати на кућну адресу изазвале интересовање.

“Људи питају, неки траже веће, неки мање, мада је ово још увек експериментални модел да видимо шта се тражи и да испитамо тржиште. Звали су нас људи из мањих места којима није потребна велика црква и ову би ставили у центар села или негде са стране. Звао нас је и човек који има приватно гробље у Сврљигу, имали смо и случај човека који хоће да је постави поред викендице, али да буде у мањим димензијама. Разговарао сам и са овима из ресторана поред аутопута Београд – Ниш”, наводи Горан Манчић.

Pa kja to vidim tako da i pored dobrih namjera ostaju mnoga pitanja neriješena. Vrlo je čudan način govora o tome gdje se u vezi s tim pojavljuju pvakve riječi i izjave: да видимо шта се тражи и да испитамо тржиште - koje teško mogu pasti na pamet nekom tom ucrkovljenom čovjeku s osnovnom mjerom poštovanja prema sakralnosti. Ili da će biti postavljane pored поред аутопута Београд – Ниш” kao da bi se radilo o javnim zahodcima. Inače se tako tim načinom zaista i ti montažni javni zahodi i iznajmljuju na masovne akcije, naruče se i zaplate, dovezu, upotrebe i ponovo odvezu komplet na kamionu. Mislim da bi uz sve dobre namjere i prednosti koje mogu postojati sve mogle biti ustvari deletovane tom velikom manom kojom je kako bih to rekao "industrijalizacija i marketing" ili "lasvegasizacija" (crkve tipa Las vegas) crkve kao visoko sakralnog i neprikosnoveno dihovnog prostora i do zesmješnjovanja Crkve uopšte. Inače tak preduzetnik je sama priča po sebi, istupa u javnosti takvim laksnim neuvijenim načinom kao da bi Crkva bila javni servis, benzinska pumpa ili tako nešto slično, a njen blagoslov samo manja formalna poteškoća i zavrzlama na kraju jer je on već sve drugo obezbijedio da bude "prema kanonima". Vidi se da taj čovjek nema osnovno hrišćansko obrazovanje a kamo li da bi mogao nešto govoriti i o crkvenim kanonima. Ja mislim da bi ga se episkopi imali držati dobro opodalje, klonit ha se i zaobilazit u velikom luku. I pape su u dobroj namjeri mislile da indulgencijama spašavaju duše hrišćana a istovremeno su tim novcima investirali gradnju monumentalnih crkvi i rat protiv Turaka, pa ni one nisu baš upotrebljene ne znam kako bezveze i kako je to na kraju sve završilo. A iz ovih ovakvih Las Vegasovih kapelica može biti takova ujdurma da ta episoda s indulgencijama bude slaba kafa za to. Zašto se onda ne poučit iz tuđih grešaka gdje je to moguće a ne praviti iste. Ili još i gore.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Židovi u takvom sličnom slučaju rješavaju to ovako taj odnos sakralnog i profanog:

Učenik se pytaje rabina: "Rabbi, možu li čitajuč Talmud kuriti cigaretu?" On otvieštaje: "Ne možeš! Kurenije cigarety ne jest Talmudu dostojne."

Učenik se vazmuti iz togo, no jego starejšij kolega jemu kaže: "Nerazumno se pytaješ. Slyšaj mnie!" I starejšij kolega se pytaje rabina: "Rabbi, možu li kuriuč cigaretu čitati Talmud?" "Da, jasno že možeš! Jest dobre, jako li davaješ čitaniju Talmuda vse svoje svobodne vreme."

Dakle pušiti cigaretu čitajući Talmud je je nedostojno ali čitati Talmud dok pušimo je pohvalno jer i svoje slobodno vrijeme upotrebljavamo k svetim stvarima! Naprotiv tome pušiti dok čitamo Talmud je izraz strašnog nepoštovanja i nemanja smisla za sakralnost - posvetnost.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

O odnosu sakralnog i profanog:

Učenik pita rabina: "Rabbi, mogu li čitajući Talmud pušiti cigaretu?"

On odgovori: "Ne možeš! Pušenje cigarete nije Talmuda dostojno."

Učenik se rastuži radi toga, no njegov stariji kolega mu reče:

"Nerazumno si se pitao. Slušaj sad mene!"

I stariji kolega zapita rabbina:

"Rabbi, mogu li pušeći cigaretu čitati Talmud?"

"Da, jasno da možeš!

To je pohvalna stvar kad čitanju Talmuda

posvećuješ sve svoje slobodno vrijeme!"

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Mobilna crkva na naduvavanje

Postoji već više takvih različitih projekata mobilnih crkvi u svijetu. Neke su stvarno daleko za granicom dobrog ukusa, o osjećaju za sakralnost a o crkvenim kanonima da ni ne spominjem. Ova se naduvava ko onaj već svima dobro poznati dječiji skakujući zamak Jumping Tower što je sad svugdje obaveznom dječijom vašarskom atrakcijom na svakom tom takvom vašaru.

Pročitajte reakcije ljudi na tu temu:

http://www.mycity.rs...aduvavanje.html

The Inflatable Church

http://www.inflatablechurch.com/

church8a.jpg

Churchbestwebnl.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ja vam sad zadam jedno hipotetičko pitanje: Šta bi se desilo kad bi taj preduzetnik, želeći marketinŠki proŠiriti svoje "tržiŠte" i ojačati svoje preduzetniŠtvo i svoju firmu (to će u svakom slučaju morati, neće to sigurno ostati samo na tim kapelicama) to učinio tako Što bi za par godina, nakon Što bi prodao svima te mobilne kapelice koji su to kupit htjeli i tako neŠto trebali i tako zasitio to tržiŠte, preŠao na izradu slično velikih, bolje reći malih mobilnih minivikendica. Koje bi potom najčeŠće kupovale prostitutke i smjeŠtale ih tamo na tržiŠno lukrativnoj lokaciji, tom istom autoputu Beograd - NiŠ pored već tamo postavljenih tih kapelica, ali bi u tim svojim provozovale taj najstariji zanat na svijetu. Kako ne bi morale tamo postajavati na autoputu i po kiŠi i u sred zime pri svakom nevremenu, kao Što ih sad vidimo da to već tako rade. A crkva se bi se radi toga pod hitno morala rijeŠiti znači svih tih već kupljenih mobilnih kapelica jer glupo bi bilo biti vlasnikom proizvoda firme koja sad znači po novom prodaje te takozvane "minivikendice" prostitkuama. To je isto kao kad bismo crkvene potrebe za liturgiju, sasudi i ruho kupovali od firme koja istovremeno provozuje mrežu prodavnica s erotskim potrebama. A od takvog čovjeka s takvim "optio fundamentalisom", koji o tim kapelicama govori kao o tržiŠtu te o asortimanu raznih veličina i posebnim zahtijevima naručioca, tako neŠto ne bi moralo biti ničim neočekivanim niti iznenađujućim. A crkva bi se za nekoliko godina naŠla u velikom maleru i problemu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

7226ACE6-6950-4E98-B474-D995D2F94D73_w527_s.jpg

Već sad to ničim posebnim sprijeda ne liči na kapelicu ni crkvicu, ako se desi taj takav scenario o kojem sam pisao gore, ti vozači TIR kamiona, Turci, Švabe i slični ostali, inače redovni korisnici takvih javnih usluga će na kraju poplest kapelicu s tom javnom minikućicom, jer će biti tamo poredane i postavljene po autoputu kraj motela i hotela, kako je onaj vlasnik te građevinske firme to već najavio i nagovijestio. Otprilike ovakve veličine su i kućice u ulici Crvenih lucerni u Amsterdamu, dakle javne kućice, u njima je mjesta samo za jedan krevet, stolić i stolicu, slično kao kod ovih, tako su isto malene. A pola prednjeg zida ustvari čine vrata, hahahaha.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

n1fo6w.jpg

Svaki šofer koji vidi ovakav nekakav profil pored autoputa, misliće da je to javna kućica,

krajputaš nekakav, a sad je sasvim svejedno da li je u sklopu neke zgrade ili ovako stoji samostalno

što je tim još gore, misliće po noći kad to ugleda iz kamiona da je to nekakav kiosk "ljubavi", masažni salon.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Zaista je potrebna velika doza maštovitosti da bi samo na osnovu ove slike neko zaključio kako se tu radi o mini-crkvici ili kapelici. Neko ko je sa zapada, ne poznaje uopšte bizantski stil gradnje crkvi (ja vidim da je crkva po karakterističnom fasadnom obrubu koji pravoslavne crkve obično imaju, ali to ne mora biti jasno svakome, mnogi sa zapada to neće ni primjetiti) ili recimo ko uopšte nije nikakvim hrišćaninom.

7226ACE6-6950-4E98-B474-D995D2F94D73_w527_s.jpg

Ovo je meni mini-crkva:

19frlazneo.jpg

Kostel sváté Olgy ve Františkových Lázních

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evo još jedan lijep primjer mini-crkvice:

in05chramy02ceskoPE015.jpg

Rusky pravoslavní kostel v Karlových Varech.

što ne napravi ovako nešto, a ne tu kralikarnu, tu kućicu za zečeve.

:rolleyes:

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Bolje bi mu bilo da onda postavi nešto malo veću drvenu crkvicu u karpatskom stilu i vozi je kamionom, drvo isto nije toliko teško:

1931347-pohled-na-cast-budouciho-rekreacniho-arealu-v-hajich-na-karlovarsku.jpg

Ovo je stabilna građevina, s temeljem ali mogla bi se napravit slična mobilna.

Tako bi to onda barem izgledalo neuporedivo dostojnije a mogla bi biti smatrana pravom crkvom.

Ovo su prema meni primjeri vrlo dobro postavljenih pravoslavnih mini crkvi.

554280-img-karlovy-vary-stavby-rusove-cesi-stavebni-urad-povoleni.jpg

554283_.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ovdje ima jedna češka firma koja se bavi tim da postavlja te takozvane roubenke po češkom ili slovačkom ili drvenjare. To su te kućice koje oni nude najčešće kao vikandice od balvana, drvenjare a ona ih radi tako da ih ima već "predkonfekcionirane" a smontira vam ih za par sati. Dovezu ih ustvari kamionom na odredište i tamo spoje samo te dijelove svojom tehnikom a ni za njih ne trebate nikakva posebna odobrenja za gradnju jer se smatraju mobilnim i na rasklapanje. Kad ih više na tom mjestu ne trebate tako vam ih demontiraju a odvezu na drugo i tamo ponovo smontiraju. Možete ih iznajmiti ili kupiti za stalno. Pokušam naći koja to firma bješe, taj njihov sajt, davno bila ta emisija o njima. isto tako vam mogu posataviti bilo kakav tvar, oblik koji hoćete. Pa i u obliku neke od karpatskih crkvi, naprave vam njenu umanjenu i nešto uprošćenu, pojednostavljenu kopiju. Sad ću morati pogledat koji bi to mogli biti pa da zajedno razgledamo taj njihov sajt. Mislim da bi se trebali kao Crkva mislim konkretno SPC porazeglednut po nekomim drvnoprerađivačkoim firmama iz Srbije ili RS koje bi jedva dočekale da vam tako nešto naprave. Imalo bi to smisla, bilo u skladu i sa narodnim i folklornim i crkvenim srpskim tradicijama i sigurno i sa kanonima. Sad i mene zanima kako to ta češka firma radi tačno pa da vidimo kako bi se te informacije mogle iskoristiti u tom smislu. izgradnja drvenih crkvi ima opravdanja i u folkloristici i u arhitekturi a zato što su od drveta nisu ni tako skupe a ni teške za prevoz. Osim toga ta savremena drvotehnika i hemijska zaštita od atmosferskih uticaja ili štetočinske devastacije je toliko uznapredovala da vam danas postave drvenjaru impregniranu i ne znam kako sve čime i od čega zaštićenu sa garantnim rokom 100 godina a s rokom izdržljivosti i 500 godina najmanje.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Wooden Churches of Eastern Slovakia. Ivan Marko, 2003.

Upozorenje, ti nema daljih dijelova tako ih na You Tube ni ne tražite,

tamo je to tako napisano da je ovo I dio, no, taj to tako napisao ali dalje ništa ne objavio

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...