Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'sve?', 'odricanje...', 'post', 'post', 'uzdrzanje', 'tjelesni odnosi', 'alkohol', 'evharistijski post', 'odricanje...', 'cega' or 'sve?'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. lepomir

    Post na poslu

    Pozdrav braćo, pitanje u vezi posta tj ishrane. Post podrazumeva određeno odricanje od mrsne hrane i alkohola, pa me zanima kako se postaviti prema svojim kolegama iz firme koji mrse/ne obraćaju pažnju kada su postovi. Drugim rečima, ukoliko se mora prisustvovati određenim proslavama/sastancima da li je u redu da se jede mrsna hrana- pije alkohol. Nisam to do sada radio (tj jedem samo vegansku hranu i pijem sokove za vreme posta), mada se ovako se može postati crna ovca u među kolegama. Takođe, nisam nikome od koelga rekao da postim, smatrajući to određenom vrstom gordosti, ukratko sakrio sam tu činjenicu (možda je to pogrešan pristup). Izostajanje sa takvih prilika, sastanaka, ručkova nije moguće, bar ne na mom poslu.Tako da se moram odlučiti za ispravan i pravoslavan pristup (jer postoji duhovna komponenta posta koja je bitnija od fizičke). Hvala na savetima
  2. Da li je dozvoljeno da se tokom posta pije alkohol? Sme li čovek do Vaskrsa da vodi ljubav sa suprugom? Može li da se sedi u kafani, ode na koncert ili utakmicu? Kafa i cigarete? Smatra li se odricanjem ako kravlje mleko zamenim sojinim, a mlečnu čokoladu - crnom? Ova i mnoga druga pitanja sveštenicima u vreme posta postavljaju vernici Srpske pravoslavne crkve, ali za odgovorima sve češće tragaju i na brojnim religijskim internet forumima. Ugađanje stomaku najveće je iskušenje kome se suprotstavlja većina pravoslavaca koji se pridržavaju Časnog posta. Vreme do Vaskrsa podrazumeva i pročišćenje od loših misli i dela, pa (polu)prazna trpeza nikako ne znači i strogi post. Kako „katalog“ nečasnih dela ne postoji, niti Crkva nudi sasvim jasne odgovore, dileme oko toga „šta se ne sme“ vernici uglavnom rešavaju po svojoj meri i tumačenju vere. JEDINSTVEN stav o pravom modelu ponašanja vernika u danima posta nemaju ni sve pravoslavne crkve. Kao najstroži se smatra grčki tipik, koji propisuje skromniji režim ishrane i života nego što to čini Moskovska patrijaršija. U Rusiji u vreme svakog posta razbukti se i rasprava oko mesta ribe na posnim trpezama. Ruska crkva dozvoljava da se riba jede samo dva puta tokom Vaskršnjeg posta - na Cveti i Blagovesti. Prema tumačenju RPC, češće od toga ribu smeju da jedu samo „radni ljudi“, u koje se ubrajaju i zaposleni u crkvenoj administraciji i studenti teologije, ali ne i sveštenstvo i monaštvo.Odgovor na neka od ovih praktičnih pitanja prošle nedelje ponudila je Moskovska patrijaršija. Ruska pravoslavna crkva pozvala je svoje vernike da do Vaskrsa izbegavaju da gledaju televiziju, a posebno „glupe serije koje služe ubijanju vremena“. Prema tumačenju Ruske crkve, vernici bi trebalo da se u danima pročišćenja liše i gledanja otupljujućih „šou programa“, a ne preporučuje se ni korišćenje interneta. Pomesne pravoslavne crkve, pa ni srpska, uglavnom se ne upuštaju u propisivanje dela kojih bi vernici trebalo da se pridržavaju. „Uzdržavanje od svih telesnih zadovoljstava“, izraz koji se uzima kao osnovna mera ponašanja tokom posta, zato, ostavlja prostor vernicima da prema svojim aršinima određuju od čega bi sve trebalo da se uzdrže. - Može li seks, kao prirodna potreba čoveka okrenuta rađanju, da bude nešto nečasno čega bi trebalo da se uzdržavamo i kajemo? - pitanje je jednog vernika na koje je odgovor potražio kod sveštenika u beogradskoj Sabornoj crkvi. - Čašica rakije ne znači porok opijanja, već i okrepljuje organizam. Zbog čega ne bih smeo da je popijem? Na ovo i druga pitanja u SPC daju različite odgovore, koji zavise od pojedinačnih tumačenja sveštenika, ali i lokalnih običaja. Duhovnik ima i „diskreciono pravo“ da vernika razreši od posta u slučaju bolesti, što važi i za decu, trudnice, pa i fizičke radnike, ukoliko im prete posledice po njihovo zdravlje. Uobičajeni savet koji klirici daju vernom narodu je da se u dane posta klone svega što čoveku unosi nemir i izaziva burna osećanja. Sveštenici savetuju i da je u svemu potrebno naći pravu meru. Tih dana se zbog toga ne organizuju svadbe i veselja, a ne preporučuje se ni boravak u kafanama i mestima izliva jakih emocija i nagona. Istinski vernici svoje potrebe smanjuju na minimum, pa se klone i televizije, muzike i većine zabavnih sadržaja. Ruska crkva preporučuje odricanje i od bračnih obaveza, mada naši sveštenici gledaju kroz prste po ovom pitanju. Profesor Bogoslovskog fakulteta Dimitrije Kalezić napominje da je duhovna strana posta podjednako važna kao i uzdržavanje od mrsne hrane. To, kako kaže, podrazumeva molitvu, pokajanje, oprost tuđih grehova, unutrašnji mir i ravnotežu duha i tela. - Istinski post sastoji se u čišćenju od zla, sputavanju materijalnih težnji, u pobedi nad samim sobom. Iskreni vernik predaje se postu svim čulima - objašnjava Kalezić. - Nije lako, a možda je i nemoguće, definisati šta to tačno znači. Čovek može gotovo sve vrednosti da koristi na svoje dobro, ali i protiv sebe. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:370050-Post---prociscenje-od-losih-misli-i-dela
  3. Naša postna odpoved in post naj se ne bi končala z praznikom Jezusovega vstajenja. Odločiti se in živeti post, pomeni boriti se za svobodo. Začeli smo postni čas, ki je čas štiridesetdnevne priprave na obhajanje največjega krščanskega praznika – Velike noči. Velika noč je praznik Jezusovega vstajenja od mrtvih. Pred tem pa smo priče Njegovega silnega trpljenja, ki se odraža v obsodbi na smrt, strašnem bičanju, sprejetju križa, križanju in smrti na križu. Od Velikega četrtka do Velike noči so trije osrednji dnevi našega odrešenja. V teh dneh se je zgodilo to, česar noben človek doslej ni zmogel niti nikoli ne bi zmogel. Bog Oče je namreč poslal svojega Sina na svet, ki je za nas postal človek, nase v celoti sprejel človeško, grešno naravo in nas s svojim trpljenjem, smrtjo in vstajenjem odkupil izpod oblasti greha, zla in smrti, ki jo je imel nad nami hudi duh. Čeprav je ta zmagoval od trenutka zapeljevanja prvega človeka v raju, je bil na lesu križa premagan. Še več: tudi mrtvo telo Božjega Sina ni trohnelo v grobu, ampak je premagal smrt in vstal v novo – poveličano življenje. Vse to iz čiste in popolne ljubezni do nas in za nas ljudi. Od Jezusovega odrešenjskega delovanja naprej ima post drugačen pomen in sporočilo Ob začetku svojega javnega delovanja se je Jezus postil »štirideset dni in štirideset noči« (prim. Mt 4,2). Tako se je temeljito pripravil na svoje javno delovanje in odločno premagal vse skušnjave hudobnega duha, saj ga je ta hotel odvrniti od Njegove namere – odrešiti vse človeštvo. Od tedaj dalje imata trajanje in namen posta povsem drugačno sporočilo. V naši naravi je hrepenenje po dobrem, lepem, po tem, kar nas osrečuje; želja in hrepenenje po biti ljubljen in ljubiti, želja po svobodi … Toda naša narava je šibka in slabotna, omejena in pogosto nimamo pravega spoznanja o poti k sreči in vsem omenjenim vrednotam in kako jih živeti. K pravi sreči in svobodi, ljubezni in notranjemu miru ne vodi moja odločitev, da lahko počnem karkoli si lahko privoščim in za kar se odločim po lastni volji, ampak je še kako potrebna pravilna izbira, tudi odpoved lastni volji in sprejemanje Božje volje. K temu bistveno pripomore tudi post. Da ne bo pomote: ko govorimo o postu, ne gre le za post v hrani, pač pa tudi post oči, kar pomeni, da se odpovedujem gledanju vsega, kar mi jemlje dragocen čas, kar me notranje omadežuje, kar me vodi v navezanost na minljive stvari; post jezika, ko z Božjo pomočjo pazim tudi na svoje govorjenje in obnašanje; post poslušanja, da z Božjo pomočjo poslušam to, kar me bogati, umirja, spodbuja …; post kot obvladovanje raznih grešnih nagnjenj. Človek, ki se je sposoben postiti, ima oblast nad seboj in je resnično svoboden Jezus zelo priporoča post in posledično ga tudi vsi, ki so Njegovi. Tako tudi Božja Mati. Sredi današnjega sveta uživanja namreč lahko pozabljamo, da je za naš obstoj potrebno odrekanje neurejenim užitkom. Da je odpoved koristna za nas. Prav tako pa je potreben post tudi za krepitev vere in moralnih vrednot. S tem človek ugotavlja, potrjuje in zavaruje svojo oblast nad seboj. Samo človek, ki obvlada sebe, bo zares svoboden in bo zmožen predajati se Bogu in služiti bližnjemu, kot uči vera. Post, odpoved, človeku zagotavlja, da je njegova vera iskrena, prava. Pomaga mu, da se reši suženjskih strasti, slabih nagnjenj, zlasti pa greha. Težnje za pretiranim uživanjem vodijo v brezobzirno trošenje dobrin tega sveta, kar pa vodi k samouničenju. Pritrgovanje sebi je tudi pot, po kateri lahko zbiramo sredstva za pomoč potrebnim na svetu in za ublažitev razlik med siromašnimi in bogatimi. Devica Marija je v svojih sporočilih v Medžugorju velikokrat poudarila, da je post nezamenljiv z miloščino in dobrimi deli. Milost posta je neizmerna in lahko ustavi celo vojne in odganja hudobne duhove. Post in odpoved sta nujen pogoj, da dobimo Božjo milost Naša odpoved je kot posoda, v katero Bog siplje svojo milost. Blažena mati Terezija pravi: »Moramo se popolnoma izprazniti, da bi nas Bog lahko izpolnil.« Post in odpoved sta naš del dejavnosti v veri. »Bog nas je ustvaril brez nas, vendar nas ne bo odrešil brez našega sodelovanja,« pravi sv. Avguštin. Prav je, da še posebej v postnem času, ki je čas milosti, ravnamo tako, kot da je odrešitev odvisna samo od nas, in tako molimo, kot da je naša odrešitev in vse drugo odvisno samo od Boga. Moliti in se hkrati ne tudi odpovedovati, je enako, kot da se ustaviš na polovici poti. To je tako, kot da bi veslali v čolnu, ki je privezan na obalo. Nikamor se ne bomo premaknili, dokler ne odvežemo ladje. Ne moremo samo odvreči greha s sebe in sveta, v katerem živimo. Lahko pa umremo in umiramo grehu in takrat greh nima nobene oblasti nad nami. Odpoved je umiranje grehu. Post brez srčne ljubezni nas lahko zavede v dokazovanje lastne moči, kar je oholost Ko nam Devica Marija govori o odpovedi, ne misli samo na telesno pokoro in odpoved, marveč tudi na duhovno pokoro in odpoved. Samo telesna pokora in post nista dovolj in nas lahko odvedeta v oholost, farizejstvo in formalizem. Prav tako nas lahko post zavede v dokazovanje lastne moči; v tem primeru ne podrejamo svoje volje Božji volji. Zato nas Marija vabi: »Postite se s srcem!« Post in ljubezen sta neločljiva. Ne moremo se postiti brez ljubezni niti ne moremo ljubiti brez posta, ki ga razumemo v najširšem smislu. Molitev je prav tako naš odgovor na Božjo ljubezen. Zato je post neločljiv od molitve. Post brez molitve je navadna dieta za hujšanje. Post brez molitve je pravzaprav neke vrste vrtenje okrog sebe samega. Pravi post obrača vse naše duhovne moči in moči srca, vso našo notranjost proti Bogu. Naša postna odpoved in post naj se ne bi končala z praznikom Jezusovega vstajenja. Odločiti se in živeti post, pomeni boriti se za svobodo. Ne bo imelo posebnega smisla, če se samo v postnem času odpovemo nekaterim razvadam, po Veliki noči pa naprej živimo po starem. Tedaj naša odpoved lahko postane varanje samega sebe. Človek lahko postane ohol in sam sebi všeč. Lahko si reče: »Močan sem, jaz to lahko naredim.« Tedaj velikonočna odpoved postane samo še en odmor v tej odvisnosti, v človeku samem pa se nič ne spremeni. Post in odpoved ni dokazovanje svoje moči, marveč podreditev svoje volje Božji volji. Zato je najbolj plodna in najboljša odpoved samemu sebi. Tudi Jezus nam pravi: »Če hoče kdo hoditi za menoj, naj se odpove sebi, vzame svoj križ ter hodi za menoj« (Mk 8,34). Post brez srčne ljubezni nas lahko zavede v dokazovanje lastne moči WWW.CASNIK.SI Naša postna odpoved in post naj se ne bi končala z praznikom Jezusovega vstajenja. Odločiti se in živeti post, pomeni boriti se za svobodo.
  4. Pomaze Bog mozeli neko da mi odgovori na ova 2 pitanja (imam 13 godina)(nemam duhovnog oca) 1. Kako ja da postim na vodi ako mi sam hleb je napravljen od ulja 2 koliko smem da unosim hrane u telo u toku dana kad je post na vodi Hvala
  5. 1 Samuel, chapter 31 Death of Saul and His Sons. 1a Now the Philistines went to war against Israel, and the Israelites fled before them, and fell, slain on Mount Gilboa. 2The Philistines pressed hard after Saul and his sons. When the Philistines had struck down Jonathan, Abinadab, and Malchishua, sons of Saul,b 3the fury of the battle converged on Saul. Then the archers hit him, and he was severely wounded. 4Saul said to his armor-bearer, “Draw your sword and run me through; otherwise these uncircumcised will come and abuse me.” But the armor-bearer, badly frightened, refused, so Saul took his own sword and fell upon it.c 5d When the armor-bearer saw that Saul was dead, he too fell upon his sword and died with him. 6Thus Saul, his three sons, and his armor-bearer died together on that same day. 7When the Israelites on the slope of the valley and those along the Jordan saw that the men of Israel had fled and that Saul and his sons were dead, they abandoned their cities and fled. Then the Philistines came and lived in those cities. 8 On the following day, when the Philistines came to strip the slain, they found Saul and his three sons fallen on Mount Gilboa. 9They cut off Saul’s head and stripped him of his armor; these they sent throughout the land of the Philistines to bring the good news to the temple of their idols and to the people.e 10They put his armor in the temple of Astarte but impaled his body on the wall of Beth-shan. Burial of Saul. 11f When the inhabitants of Jabesh-gilead heard what the Philistines had done to Saul, 12all their warriors set out and traveled through the night; they removed the bodies of Saul and his sons from the wall of Beth-shan, and, returning to Jabesh, burned them.* 13Then they took their bones and buried them under the tamarisk tree in Jabesh, and fasted for seven days. http://www.usccb.org/bible/1samuel/31
  6. FOTO: BLIC / RAS SRBIJA - Ne vidim da je moguć napredak ni u Crkvi ni u državi gde se niko ne buni ni protiv čega -rekao je Vladika Grigorije nakon odluke Sabora SPC da napusti mesto episkopa zahumsko-hercegovačkog i preuzme Frankfurtsku eparhije i preseli se u Nemačku. On je u intervjuu za "Nedeljniku" obraložio kako je došlo do te iznenadne odluke. - Kada se, poslednjeg dana saborskog zasedanja, raspravljalo o sudbini Eparhije frankfurtske i sve Nemačke, između ostalog, postavilo se i pitanje ko bi mogao da se prihvati tog zaduženja i sedne na tamošnji episkopski tron. Budući da do rešenja, ni posle višečasovne rasprave, nismo uspeli da dođemo, vladika budimljansko-nikšićki Joanikije predložio je da ja preuzmem tu obavezu i odgovornost, obrazlažući taj svoj predlog činjenicom da u obavljanju arhijerejske dužnosti imam višedecenijsko iskustvo, ali da isto tako, zbog svojih godina, imam i dovoljno energije i entuzijazma da se posvetim novoj misiji - rekao je Vladika Grigorije "Nedeljniku". Vladičin predlog mi se učinio smislenim, dodao je on i pojasnio da je jedina njegova molba bila je ta da novog zahumsko-hercegovačkog vladiku biraju među hercegovačkim monasima koji poznaju tamošnji narod i prilike. - Predložio sam oca Dimitrija koji je istinski monah i isposnik, molitvenik i smirenouman čovek. O tome sam odavno razmišljao. Imao sam na umu da novi hercegovački vladika ne mora biti vičan biznisu i politici. Jer mnogo toga je izgrađeno, a eparhija je ekonomski stabilna i nezavisna, pa je samim tim i politički nezavisna. Novi episkop ima mogućnost da radi ono što najbolje zna - da se moli Bogu i propoveda. To je bila moja vizija - rekao je on. Vladika Grigorije je dodao i da odlazak u Nemačku doživljava kao "još jednu misiju te, u izvesnom smislu, i izazov, a sa svešću da je i jedno i drugo moguće samo uz Božju pomoć". - Veoma je važno za svakog čoveka to idenje napred, u susret novim obavezama, dužnostima, odgovornostima te izazovima koje život pred nas postavlja. Statičnost već sama po sebi nije dobra i ponekad su promene nužne kako bismo se trgli i pomerili iz životne zaparloženosti i prividne sigurnosti na koju smo navikli - rekao je on između ostalog. https://www.blic.rs/vesti/drustvo/vladika-grigorije-nema-napretka-ni-u-crkvi-ni-u-drzavi-gde-se-niko-ne-buni-ni-protiv/0mc4zmz
  7. Vreme unutra, u duhu i srcu, ne postoji. Sve je uvek "sada"! Duh je istorija i vreme. Od kako čovek pade onomad uvek je isto. Nisam mogao da odolim i da ne postavim ovaj tekst proroka Isaije za prvu nedelju posta koji nam glasno govori o suštini posta kao podviga i žrtve Citat: Ис. 1 : 1-20 Виђење Исаије сина Амосовог, које виде за Јуду и за Јерусалим за времена Озије, Јоатама, Ахаза и Језекије, царева Јудиних. 2. Чујте, небеса, и слушај, земљо; јер Господ говори: Синове одгојих и подигох, а они се окренуше од мене. 3. Во познаје господара свог и магарац јасле господара свог, а Израиљ не познаје, народ мој не разуме. 4. Да грешног народа! Народа огрезлог у безакоњу! Семена зликовачког, синова покварених! Оставише Господа, презреше Свеца Израиљевог, одступише натраг. 5. Што бисте још били бијени кад се све више одмећете? Сва је глава болесна и све срце изнемогло. 6. Од пете до главе нема ништа здраво, него убој и модрице и ране гнојаве, ни исцеђене ни завијене ни уљем заблажене. 7. Земља је ваша пуста, градови ваши огњем попаљени; ваше њиве једу туђини на ваше очи, и пустош је као што опустошавају туђини. 8. И оста кћи сионска као колиба у винограду, као сеница у градини од краставаца, као град опкољен. 9. Да нам Господ над војскама није оставио мало остатка, били бисмо као Содом, изједначили бисмо се с Гомором. 10. Чујте реч Господњу, кнезови содомски, послушајте закон Бога нашег, народе гоморски! 11. Шта ће ми мноштво жртава ваших? Вели Господ. Сит сам жртава паљеница од овнова и претилине од гојене стоке, и не марим за крв јунчију и јагњећу и јарећу. 12. Кад долазите да се покажете преда мном, ко иште то од вас, да газите по мом трему? 13. Не приносите више жртве залудне; на кад гадим се; а о младинама и суботама и о сазивању скупштине не могу подносити безакоња и светковине. 14. На младине ваше и на празнике ваше мрзи душа моја, досадише ми, додија ми подносити. 15. Зато кад ширите руке своје, заклањам очи своје од вас; и кад множите молитве, не слушам; руке су ваше пуне крви. 16. Умијте се, очистите се, уклоните злоћу дела својих испред очију мојих, престаните зло чинити. 17. Учите се добро чинити, тражите правду, исправљајте потлаченог, дајите правицу сиротој, браните удовицу. 18. Тада дођите, вели Господ, па ћемо се судити: ако греси ваши буду као скерлет, постаће бели као снег; ако буду црвени као црвац, постаће као вуна. 19. Ако хоћете слушати, добро земаљско јешћете. 20. Ако ли нећете, него будете непокорни, мач ће вас појести, јер уста Господња рекоше.
  8. Naučni triler o prvom srpskom krunisanom kralju Obeležavanje osam vekova od kako je prvi put na glavu jednog srpskog vladara - Stefana Prvovenčanog stavljena kraljevska kruna sa završetkom gregorijanske kalendarske godine ulazi u završnicu u kojoj primat od svečanih akademija SANU i prigodnih tribina preuzima TV produkcija sa dokumentarnim programom i iščekivanom TV serijom "Nemanjići - rađanje kraljevine". Među izdavačkim kućama koje su posebnim izdanjima obeležile "ovaj događaj, čija dalekosežnost i prekretnička uloga u istoriji srpske državnosti nema premca" nalazi se i Catena Mundi, koja je u svojoj biblioteci "Putovođe" objavila zbornik tekstova pod nazivom "Stefan Prvovenčani - osam vekova od krunisanja". "Otac tri kralja i jednog arhiepiskopa, pisac i vladar u burnim vremenima, Stefan Nemanjić predstavlja ličnost od formata i po bilansu između duhovnog i svetovnog bića sopstvene egzistencije. Izraz koji je dao svojoj ličnosti i epohi u kojoj je delovao postaće vladarski model svih potonjih izabranika i svetli uzor naroda", objašnjava urednik izdanja Srđan Petrović u predgovoru ove knjige. Prema njegovim rečima, to su razlozi zbog kojih se Catena odlučila za izbor antologijskih tekstova mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija (Radovića), Stanoja Stanojevića, Smilje Marjanović Dušanić, Ljiljane Juhas Georgijevske, Milana Kašanina, Danice Popović, Janićija Đurića, đakona Milana Kovačevića i Ljubomira Durkovića Jakšića, koji "osvetljavaju istorijski značaj drugog sina Stefana Nemanje iz različitih uglova". Među autorima je i sam kralj Stefan Prvovenčani i sam darovit pisac, autor "Žitija i podviga Svetog Simeona" - prve celovite biografije u srpskoj književnosti, koji se "predstavlja" sa "Hilandarskom poveljom". Tako je zahvaljujući ovoj knjizi moguće celovito sagledati ličnost prvog među Nemanjićima koji je ne samo krunisan za kralja nego je bio i sposoban vojskovođa, vešt diplomata, učen i duhovno potkovan sagovornik, talentovan za pisanu reč i muziku. To što sam "obred miropomazanja i krunisanja Stefana Prvovenčanog pripada kategoriji formativnih događaja nacionalne istorije i srpskog kolektivnog sećanja", kako ocenjuje Smilja Marjanović Dušanić, ne umanjuje zanimljivost drugih momenata iz njegovog života. Kao najuzbudljiviji triler čitaju se detalji o njegovom odnosu sa ocem, braćom, pogotovo nakon što je kao drugorođeni sin došao na presto za koji je spreman njegov stariji brat Vukan, njegovim političkim i dinastičkim brakovima, vladavini, pa i samom odlasku sa ovog sveta pre 790 godina. Pozivajući se na srednjovekovne pisce, mitropolit Amfilohije, između ostalog, podseća da je "Sveti Sava molitvom vaskrsao iz mrtvih svog brata kralja da bi ga zamonašio" i da je prvi krunisani srpski kralj kao "monah Simon živeo još tri sata pre nego što se upokojio 7. oktobra 1227. i bio sahranjen u naosu Studenice, preko puta svog oca Stefana Nemanje". Branimir Nešić, direktor Catene Mundi, kaže za Danas da život i ličnost Stefana Prvovenčanog ne gube na značaju ni danas, jer nam je "prvi kralj iz dinastije Nemanjića zaveštao određenu vrstu kulturno-političke sinteze, koja može biti podsticajna i u savremenom trenutku". - Jedan od glavnih razloga za objavljivanje knjige o Stefanu Prvovenčanom je naše duboko uverenje da nam ta mudrost sinteze danas nedostaje. Na kraju krajeva, nije li to i jedini mogući način na koji jedna kultura poput srpske, koja traje i izgrađuje se na ukrštaju različitih civilizacija, uopšte može da živi i ostvaruje svoje kreativne potencijale? Stefan Prvovenčani je bio vrlo vešt diplomata i pragmatičan političar, ali nikada nije doveo u pitanje identitet naroda, kao ni integritet svoje države. U kontekstu paralela sa aktuelnim trenutkom ključno je obnoviti upravo to iskustvo. A spoljne prilike, pokazuje nam istorija, za nas su gotovo uvek bile nepovoljne - naglašava Branimir Nešić. U korak sa Evropom Naučni radovi o životu, vremenu i svetskim i srpskim prilikama u doba Stefana Prvovenčanog, kao i o vladarskoj kanonizaciji u srednjovekovnoj Srbiji, govore da dvor Nemanjića ni po čemu nije zaostajao za ostalim evropskim dvorovima toga vremena. Sam čin njegovog krunisanja 1217, mada mnogi istoričari i danas ukazuju na "nerazjašnjenu nedoumicu da li je Stefan krunisan jednom ili dva puta, kao i da li je papa uslovio slanje kraljevskog venca njegovim prihvatanjem rimokatoličkog ispovedanja vere", nesporno je predstavljao "odlučujući obred u odbrani Nemanjinog nasleđa" i zajedno sa uspostavljenjem autokefalne Srpske crkve 1219. predstavlja "ulazak Srbije u krug međunarodno priznatih evropskih država". Nemanjići kao novogodišnji poklon RTS Prva epizoda TV serije "Nemanjići - rađanje kraljevine", scenariste Gordana Mihića i reditelja Marka Marinkovića, biće emitovana 31. decembra u udarnom terminu - u 20 sati na prvom programu RTS. Najavljena je kao "jedan od novogodišnjih poklona" gledaocima RTS, prva epizoda "najvećeg projekta ove kuće" smeštena je u Niš 1165. godine, kad na poklonjenje vizantijskom caru Manojlu Komninu dolaze Stefan Nemanja i njegova tri brata - Tihomir, Stracimir i Miroslav. Glavne uloge u prvoj epizodi igraju: Mladen Nelević, Dubravka Mijatović, Miodrag Krstović, Meto Jovanovski i Goran Sultanović. U ulozi kralja Stefana Prvovenčanog u ovom TV serijalu pojaviće se Vojin Ćetković. Jelena TASIĆ
  9. SVETA VODICA, PA ALKOHOL Sveštenik osveštao noćni klub kod Pančeva M. Ro. | 29. 11. 2017 - 16:15h Preko šanka u Jabuci kod Pančeva nedavno je prešla sveta vodica, da bi koji trenutak kasnije iz istog šanka potekao alkohol. Noćnom provodu u seoskom naselju prethodilo je nesvakidašnje osveštanje novootvorenog kluba, na šta vernici nisu ostali ravnodušni. Goli stomaci, minići, iscepane pantalone i litre alkohola sa tek osveštanog šanka u ambijentu ukrašenom "opasnim momcima" iz sveta filma sevnuli su nedugo po završetku obreda. Atmosfera u prostorijama prigušenih svetala kafe kluba i nargila bara, upitno je koliko je mogla da protekne u duhu hrišćanstva, uprkos želji ljubitelja žanra u sedmoj umetnosti. U društvu vlasnika diskoteke sveštenik je očitao molitvu, upalio sveće i zidove polio svetom vodicom. Neobične prostorije poput taksi vozila, šoping centara, pa i noćnog kluba i ranije su bile osveštavane. Pre oko jedne godine pravu buru izazvalo je osveštanje kluba "Dorijan Grej" u Zaječaru, a sveštenicima je zamereno što u romanu Oskara Vajlda "ima homoseksualnih scena, hedonizma, razvrata i ubistva, dakle sve ono protiv čega je Crkva". http://www.blic.rs/vesti/beograd/sveta-vodica-pa-alkohol-svestenik-osvestao-nocni-klub-kod-panceva/3gq9cj8?ref=fbblic
×
×
  • Креирај ново...