Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'prevod'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. Kakav je zapravo ovo prevod sa Hebrejskog sa lingvistickog aspekta, ovaj prevod inace forsira Miroljub Petrovic Biblija Hebrejski prevod / centar za hebrejski jezik biblija_nsp_final.pdf
  2. Možda već ima započeta tema, ali da li neko zna gde imaju i da li uopšte postoje prevodi mineja, oktoiha i ostalih Bogoslužbenih knjiga. Da li negde mogu da se kupe ili nabave u bilo kom obliku?
  3. Izdanje Hrišćanske misli iz 2003. godine. Koliko znam, ovo je prvi prevod ovakve vrste sa jevrejskog jezika na srpski. Aleksandar Birviš je sa jevrejskog prepevao Psaltir, a ovo je jedan književno-naučnički prevod. Predgovor i rečnik na kraju su jako vredni. Evo za početak predgovor, pa ću po malo dopunjavati tekst. Predgovor Ovo je prvi prevod Psaltira sa jevrejskog masoretskog teksta na srpski jezik, predanog, predanjskog ili to što se zapadnom terminologijom naziva Textus receptus. Reč je o onom tekstu koji je, pre nego je sabran u jedan zbornik, negde u trećem veku pre Hrista, bio rasprostranjen u više manjih celina u jevrejskim zajednicama a čije tragove susrećemo u mnogim biblijskim knjigama, nastalim mnogo pre zbornika poznatog kao Psaltir. Onaj sadržaj koji nalazimo u tekstu sa koga su prevodili sedamdesetorica prevodilaca u trećem veku pre Hrista, odnosno u njihovom prevodu, koji su završili negde polovinom drugog veka pre Hrista, nalazimo dobrim delom i u kumranskoj literaturi, pre svega u 11Q Ps., s tim što suočenje masoretskih i kumranskih tekstova pokazuje izvornost masoretskog teksta. Međutim, Kumranski Psaltir je interesantan pre svega zbog svedočenja o mestu Psaltira u sklopu TANAK (Sveto Pismo), dakle starozavetnog kanona, koji je još bio u procesu formiranja: ” [na]pisasmo vam da ispitujete Mojsijeve knjige i reči proroka i David[a]. 4Q MMTC red 9-10. Ir. Lk. 24:44: „A njima reče: Ovo su reči koje sam vam govorio još dok sam bio s vama, da se treba sve ispuniti što je o meni napisano u Zakonu Mojsijevu i u Prorocima i u Psalmima.“ S druge strane, Kumran nam svedoči i o autorstvu Psaltira, koje se načelno pripisuje Davidu, kao i da zajednica smatra Davidove spise sveštenim – bogonadahnutim spisima. Tako u 11Q Ps. čitamo: „I David sin Jesejev beše mudar, [beše] svetlost kao svetlost sunca i [beše] pismen... i sveukupnost (njegovih psalama i pesama) beše četiri hiljade i pedeset. Sve ih je sastavio darom proročanstva koji je dobio od Svevišnjeg“. Međutim, hronološki i pre kumranske literature, elemente psalama, psalmskog žanra srećemo u I Sam. 2:1-10; Is. 38:10-20; Jona 2:3-10; Naum 1:2-11; Avakum 3:1-19; Danilo 2:20-23; Tovija 13; Plač Jer. 5 itd. Jednim dužim vremenskim procesom, u kome se zaokružio, sabrao zbornik – Psaltir, objašnjava se i prisustvo mnogih deplasiranih elemenata u Psaltiru, pre svega dubleta. Na primer, sadržaj iz ps. 14 je ponovljen u 53; 40:14-18 u 70; 57:8-12 + 60:7-14 je sadržan u 108. itd. Kao i Petoknjižje, Psaltir je podeljen na pet celina, knjiga. Za Prevod ovog zbornika smatrali smo, pre svega, neophodnim da se držimo maksimalno jevrejskog teksta, sa svim njegovim specifičnostima. To su, pre svega, prominentno mesto konsonanata, značaj vokala, kao i akcenta. Razume se da ovo sve čini i samu sintaksu specifičnom. Od postojeće sintakse i akcentovanja odstupali smo samo u onim prilikama kada bi, recimo, izmenjen raspored reči jasnije izražavao smisao. Ovo je praksa koja je među jevrejskim i drugim prevodiocima odomaćena već vekovima. Međutim, menjanje rasporeda reči, po potrebi, u određenoj rečenici ili pasusu, ne sme da bude na uštrb samog fizičkog sadržaja, odnosno zapremine danog teksta. Drugim rečima, vernost jevrejskom tekstu je imperativ. Pa ipak, priroda samog jezika, odnosno teksta, takva je da ne pretenduje na jedno, rekli bismo, mehaničko ropstvo slovu. Nasuprot, tekst na momente poziva na samostalne poteze, odluke, na nešto što bi se moglo shvatiti kao stvaralaštvo na podlozi tradicije i izlazeće iz tradicije, čime se, u stvari, tradicija predstavlja kao jedan živi, vitalni i pokretački fenomen. Zato i ono što iz nje proizađe ta tradicija prihvata i prepoznaje kao svoje i postaje organski deo te iste tradicije. Konkretno, kroz ceo psaltir susrećemo se sa izrazima kao što su hesed, cedaka, emuna, jaša, šalom itd. Svi ovi izrazi u sklopu samog Psaltira, kao i šire u Bibliji, imaju višestruko značenje, s otvorenom mogućnošću da imaju još neka dodatna i još uvek nama nepoznata značenja. Na prevodiocu ostaje da se odluči i izabere najprikladnije značenje za određeni kontekst. Jevrejski jezik ima svoje specifičnosti i u pisanom izrazu, književnom stilu. To je svojevrsno tkivo i vezivo jezika u njegovoj pisanoj formi, što se mora poštovati. Ovo pre svega kako bismo se maksimalno približili svetu Biblije i tako u isto vreme izbegli iskušenje da u svet Biblije ili u samu Bibliju unosimo elemente nama poznate, biblijskom svetu strane. Zato, recimo, brojne slikovite predstave i obrasce treba najcelovitije pretočiti u savremene jezike. Priroda jevrejskog biblijskog jezika zahteva da se, u savremenom literarnom ophođenju već pomalo prevaziđene forme, kao što su česta ponavljanja ključnih izraza i ključnih tema, poštuju. To su elementi preko kojih se prenosi sama struktura i sastav, kompozicija psalama ili pak nekog drugog štiva. U ovakvom jednom poslu, stalna i neraskidiva odanost jevrejskom jeziku, odnosno ta privrženost i ljubav masoretskom tekstu, upućuju i na poznavanje konteksta u kome je jezik došao do svog pismenog izraza. Taj kontekst, koji nam pomaže da jasnije sagledamo tekstove koje prevodimo, čitamo, - čine najčešće: susedne religije, drugi jezici iz iste familije ili oni na koje je tekst već prevođen, tumačenja, arheologija, istorija itd. Mi smo, Bogu hvala, koliko su nam mogućnosti dozvoljavale pri ovom našem radu imali u vidu i služili se što smo mogli širim kontekstom. U tom pravcu najviše smo se služili raznim prevodima. Što se tiče drugih prevoda, posebnu smo pažnju obratili na prevod Sedamdesetorice, tzv. Septuagintu (LXX), Jeronimov prevod, Psalterion Juxta Hebaeos, crkvenoslovenski prevod. Od prevoda na savremene jezike služili smo se raznim engleskim prevodima kao što su Oxford Bible, The Book of Psalms JPS 1972; King James Bible, NSV Bible i dr. Od francuskih prevoda koristili smo: La Bible de Jerusalem, TOB (Ekumensko izdanje Biblije; katolici, protestanti i pravoslavni) kao i Dhorme-ov dosta literaran prevod. Od nemačkih prevoda služili smo se Luterovim prevodom. Iz razloga principijelnog karaktera, nismo se uopšte služili Daničićevim prevodom jer to nije prevod sa originala, već sa nemačkog. Dakle, uz sve poštovanje Daničića i njegovog ukupnog dela, i njegovog prevoda Starog Zaveta posebno, smatramo da mi, verujući hrišćani pravoslavci trebamo da izađemo sa jednim samostalnim, „punoletnim” prevodom, a što je opet nezamislivo bez direktnog korišćenja jevrejskog izvornika. Služili smo se, isto tako, i ruskim prevodima. U prilikama gde je tekst sam po sebi nejasan, o čemu ćemo, ako Bog da, pisati detaljnije u jednom kritičkom izdanju Psaltira, dakle, u onim prilikama koje su crkveni oci, koji su se zanimali kako prevođenjem, tako i tumačenjem Sv. Pisma, nazivali asafia, prednost je imalo ono značenje na koje je najviše upućivao kontekst, a zatim pomenuti prevod na engleski jezik od strane jevrejskih naučnika, mahom profesora biblistike u Americi i Izraelu, i jednog rabina, prevod pod naslovom The Book of Psalms (Tehilim) JPS 1972. Međutim, u slučajevima gde bi srpski jezik imao dve reči, podjednako bliske izvornoj reči, ona bi za koju smo smatrali da je nešto bliža izvorniku ušla u sklop psalma, dok bi druga, možda za nijansu laganija, nalazila svoje mesto u podtekstu, doprinoseći jasnijem predstavljanju ideje izvornika. Svi su gornji prevodi, kao i mnogi drugi, koje nismo konsultovali, korisni i svaki na svoj način mogu da doprinesu iznijansiranijem ili, ponekada, sasvim drugojačijem čitanju izvornika. Pa ipak, ova silna poređenja i konsultovanja, koliko god korisna i potrebna, ona su pre svega, iznad svega, i najčešće, više rezultat slatkog akademskog terora nego, recimo, potrebe jedne verske zajednice – Crve, koja istinski ima i oseća potrebu za jednim prevodom Svetog Pisma, Psaltira, na govorni jezik svoje pastve. Ovde već otvaramo pitanje ko može prevoditi i pisati Sveto Pismo. Naš je stav da Sveto Pismo može da prevede, preda, prenese (sa ovom terminologijom, sam jezik postaje, nosi „drugostepeno značenje“ a prevodilac definitivno stavlja do znanja da i najveća, recimo maksimalno bukvalna odanost tekstu, nije idolizovanje ili fetišizacija teksta) samo onaj ko Ga je i primio. Sveto Pismo je primio Stari Izrael, Sveto Pismo je primio „Novi Izrael“ – hrišćani. U našem pristupu, mi smo se rukovodili ovim poslednjim principom, pri svemu nastojeći da maksimalno poštujemo akademsku rigoroznost. Religioznu literaturu, u koju savremena akademija ubraja i Sveto Pismo, mogu da prevode i drugi, što ponekada čine vrlo uspešno. Pošto se naša crkva već vekovima služi crkvenoslovenskim prevodom Svetog Pisma, Psaltira, a u savremenijoj praksi, poslednjih sto i pedeset godina, sve više i više Daničićevim prevodom sa nemačkog i laganom ispravkom Daničićevog prevoda od episkopa Nikolaja Velimirovića (Svečanik, Minhen 1955), zatim prevodom sa grčkog (dr Emilijan Čarnić, Psaltir, Kragujevac 1979), a odnedavno i prevodom poznatog svepravoslavnog bogoslova ep. Atanasija Jevtića (Vrnjačka Banja 2000), sa Septuaginte, to smatramo potrebnim u nekoliko poteza, a u vidu obrazaca, ukazati na neke od slabosti i nedostataka same Septuaginte. Jedno pažljivije poređenje našeg prevoda sa Septuagintom, odnosno prevodima sa Septuaginte ili poređenje masoretskog teksta sa Septuagintom, suočiće čitaoca sa mnogo više primera razmimoilaženja dva teksta. Zbog nedostatka adekvatnih prevoda, naša šira crkvena i kulturno-naučna javnost nema uvida u ova razmimoilaženja, ona su joj nedostupna, odnosno mi nemamo izbora. Mi ostajemo pri Septuaginti i prevodima sa nje. Vekovna privrženost Septuaginti učinila je da se Septuaginta shvata i da joj se prilazi, u mnogim krugovima, kao nekoj „otkrovenjskoj ideologiji“. Ponekada se dobije utisak da je Septuaginta pečat nekog sistema koji je apriori zaštićen od svakog kritičkog pristupa. Ova, pomalo fetišizovana relacija prema Septuaginti, najviše, mada ne i jedina, za pravoslavnu bogoslovsku misao, posebno na našim srpskim prostorima, kao i uopšte u našoj kulturi, zatvorila je jednu direktnu dijalošku i stvaralačku relaciju sa ogromnim i s pravom i našim, pa ipak nam nedostupnim, judejskim nasleđem. Pa ipak, životni ritam Otkrovenjske zajednice (Crkve) nije uslovljen ni Septuagintom ni masoretskim tekstom, oni su, svaki na svoj način, samo u službi te zajednice, organizma. Ovo tim pre što, recimo, u slučaju Psaltira, koji je u svojoj liturgijskoj upotrebi, koliko god da je „gotova molitva”, pre svega jedan ”oprobani i efikasni” poziv na molitvu, na ”Novu Pesmu” (šir hadaš) Došavšem i Dolazećem (O Erhomenos) Mesiji – Gospodu, Kiriosu. Slabosti i nedostaci Septuaginte su i principijelnog i posebnog karaktera. U problem principijelnog tipa spada pre svega neshvatanje ili prosto ”nebrižno”, mehaničko prevođenje aspekta vremena, koje je specifično u jevrejskom jeziku. Tako, recimo, u ps. 45:17. Sedamdesetorica imperfekt ili to što se zove nesvršena forma u gramatikama jevrejskog jezika, prevode aoristom, što u potpunosti menja smisao teksta, poruke. U pomenutom stihu autor psalma ukazuje na postojanost i trajnost mesijanskog carstva (jehiju) na celoj zemlji, carstva obećanog Davidovoj dinastiji. Prevodeći jehiju sa egenitisan, aoristom, Septuaginta govori o pomenutom carstvu kao o prošlosti. Ovo nije jedini primer, neshvatanja aspekta vremena ili mehaničkog pristupa vremenu. U ps. 67:2. koji je, u stvari liturgijski citat iz Br. 10:35-36, imamo opet nesvršeni oblik ili imperfekt: jakum Elohim, koji Septuaginta čita kao jusiv (dopuna imperativa) i prevodi ga konjuktivom aorista, odakle u crkvenoslovenskom prevodu imamo: da voskresnet Bog. Pošto je ovo liturgijski citat, on je našao svoju liturgijsku primenu i u Novozavetnom liturgijskom poretku. Naime, čita se kao Antifon na Uskršnjem jutrenju, pre ulaska u crkvu, kao i posle na liturgiji. Međutim, u svojoj imperativnoj ili jusivnoj formi, ovaj glagol, ukoliko se malo upustimo u razmišljanje tokom uskršnjeg slavlja, dovodi nas u nedoumicu. U stvari, mi proslavljamo Vaskrslog Gospoda, i u isto vreme molimo se Bogu da On ustane, da voskresnet i da se rastoče neprijatelji Njegovi. Jevrejski tekst: Jakum Elohim odgovara istorijskom prezentu, praesens historicum. Drugim rečima, jevrejski imperfekt se sa svojom radnjom i njenim posledicama dovodi do sadašnjosti i to je jedan od aspekata vremena u jevrejskom jeziku. Isto tako se može dovesti i perfekat do sadašnjosti u određenom kontekstu, perfekat, koji Sedamdesetorica prevode skoro uvek futurom. Sledstveno, gornji tekst treba prevesti „kad ustaje ili dok ustaje Bog, Njegovi neprijatelji beže, nestaju“. Ovo je i centralni deo uskršnjeg Bogosluženja, poruke. Bog je vaskrsao i mi živimo u postpashalnom periodu, u kome liturgijom aktualizujemo Uskrs od pre dve hiljade godina, činimo ga sadašnjom istorijom, događajem, živimo njegove posledice, te nije prikladno da na Uskrs liturgijom dominira prozba, nego ispovedanje, doksologija. Ovakvim Septuagintinim čitanjem, shvatanjem psalma 67:2 u Novozavetnoj ravni ”izmiče” učinak Hristova vaskrsenja sada i ovde. Izmiče u jednu eshatologiju, koja se ne predstavlja jasno i dovoljno kao već „trajno“ postvarena odnosno nezaustavljivo začeta. U ovom psalmu imamo i nepravilno čitanje jevrejskog teksta u stihovima 16-17. I ovo je posledičilo različitim shvatanjima i različitim prevodom. Problem pravilnog čitanja teksta, i ovde ulazimo u polje posebnih nedostataka, imamo i u već pomenutom 45. psalmu, stihovi 13-14. Nepravilno čitanje srećemo i u ps. 21:16, što je rezultiralo opet drugim smislom u prevodu Septuaginte. Nepravilno čitanje imamo i u stihu 17, sa istim posledicama. Posebno je upadljivo nepravilno čitanje ili, da budemo precizniji, nedočitanost teksta 21:21. Tu jevrejski tekst nosi ideju čoveka kao unikalnog živog bića, jedinstvenog, od: jahid, a sedamdesetorica prevode sa tin monogeni mu, što ep. Atanasije prevodi sa: jedinicu moju, dok dr Čarnić prevodi sa: smernost moju. U ps. 8:5-6. Septuaginta, iz teoloških obzira i spekulacija i mogućih posledica, namerno pogrešno čita tekst. Pogrešno čitanje imamo i u Ps. 39:8.6. Posebno upadljivo pogrešno čitanje imamo u ps. 120/119:5. Psalam 51 je prepun pogrešnih čitanja. Međutim, ovaj psalam ukazuje i na mogućnost da su sedamdesetorica prevodilaca imali i jednu kompletniju verziju Psaltira, kao što je to imao i Sv. Jeronim, od ove koju mi imamo danas. Znači, nije sve u pogrešnom čitanju, nego ima i nekih elemenata koje uopšte, i pri najpravilnijem čitanju jevrejskog teksta, ne srećemo u masoretskoj verziji koju posedujemo. Tako npr. u psalmu 51:3 Septuaginta ima kata to mega eleos su. Reči sasvim poznate i vrlo prisutne u Psaltiru, ali ih na ovom mestu u masoretskom tekstu nema, up. psalam 132/131:4b. Dodatak koji nemamo u masoretskom tekstu vidi posebno u psalmu 118/ 117:286b i dr. Međutim, i pored ovoga pedeset prvi (51/50) psalam obiluje nepravilnim čitanjima, kao što su 51:10, zatim posebno značajan stih 19. Naime, u ovom stihu psalmopevac se moli Bogu da mu stvori srce čisto i novi duh. Jevrejski jezik ovde upotrebljava glagol bara. Reč je o glagolu koji je rezervisan isključivo za Boga, Boga koji stvara sve novo, i samo novo: Post. 1:1; Is. 48:7; Jer.. 31:21- 22; Izl. 34:10. itd. Grčki jezik nema takav glagol. Značajno je ukazati i na nepravilan prevod, pre nego na nepravilno čitanje, stiha 14. iz 51. psalma, gde Sedamdesetorica prevode Ruah Nediva sa pnevmati igemoniko. Otuda u crkvenoslovenskom duh vladičnji. Jevrejski tekst nosi sobom ideju plemenitosti, slobode, a ne vlasti ili upravljanja. U psalmu 143:12 jedno od najmogućnijih čitanja stavlja nas u nezamislivu situaciju, prosto se propagira jeres. Naime, kipovi (kolonade) nekog hrama (paganskog, u svakom slučaju ne jevrejskog) stavljaju se u pozitivnu svetlost i predstavljaju se kao obrazac za jevrejske mladiće i devojke. U ovom stihu masoretski tekst je u više slojeva pogrešno pročitan. Jedan od problema prevoda masoretskog teksta na grčki je i česta upotreba izraza sinagogi, pri čemu nije jasno kada je to verska institucija, a kada skup, zajednica nekolicine ljudi. Iz nekih razloga, a biće pre svega zbog helenskog uticaja, nefeš se skoro isključivo prevodi sa psihi, šeol sa ad itd. (vidi rečnik za jedan širi uvid). Lista konkretnih psalama, stihova, kao i reči, bilo da su nepravilno pročitani, bilo da su nepravilno prevedeni, bilo da su dopunjavani, mada ređe, mogla bi biti mnogo veća, tim pre ako bi se popunjavala naslovima psalama, koji su u Septuaginti toliko različiti. Međutim, kao takvi oni su u isto vreme i svedoci jednog mentaliteta i jednog određenog vremena. Treba napomenuti i da je numerisanje psalama različito u Septuaginti od onog u masoretskom tekstu, kao i da su masoretsko numerisanje i raspored različiti od onog u Kumranskom Psaltiru (psaltarima). Mi prednost dajemo masoretskoj numeraciji, s tim što uz nju donosimo i Septuagintan raspored. Najzad, ne treba gubita iz vida, i tame se delimično i načelno mogu objasniti neki nedostaci Septuaginte, da su Sedamdesetorica najverovatnije imali jedan tekst koji nije bio u najboljem stanju, što je rezultat procesa prenošenja, prepisivanja i čuvanja teksta. Smatramo da su privedeni primeri i obrasci, koji ilustruju višeslojevite različitosti i razmimoilaženja između Septuaginte i masoretskog teksta, dovoljni da pokažu da se više ne sme tolerisati nedostatak jednog prevoda Starog Zaveta sa jevrejskog izvornika, pa iako će se silom prilika još neko vreme i koristiti prevodi sa prevoda. Nadamo se da je to sa Psaltirom, kao onim delom St. Zaveta koji se najviše upotrebljava u našoj bogoslužbeno-molitvenoj praksi, završeno. Zato smo ovaj prevod i rasporedili po katizmama, podela koje nema u izvorniku. Recimo, na kraju, i ovo. Za ovakav posao potrebni su stručni saveta i pomoć, dok je timski rad nesumnjivo najpoželjniji. Mi smo toga bili lišeni. Ovo napominjemo kako bi bilo jasno da lično preuzimamo odgovornost za sve slaboste ovog prevoda, kao i da ostavimo jedan znak i svedočanstvo vremena i našeg, u njemu, duhovno-intelektualnog sostojanija. Predrag Samardžić
  4. Zamolila bih da mi neko odgovori... koji je od engleskih prevoda Biblije danas ''najtačniji'' i najviše u upotrebi u hrišćanskoj katoličkoj crkvi? Ima više verzija i prevoda Biblije: http://www.biblestudytools.com/bible-versions/
  5. WiseMan

    Prevod sajta

    Da li postoji neki način da pomognemo oko prevoda sajta na Srpski? Poštom vidim da je pola Engleski pola Srpski. Što se mene tiče, ne mora da se pravi lista reči za prevod, znam HTML jezik pa mogu direktno prevesti. Malo mi je bez veze kad vidim ovako pola Srpski pola Engleski na sajtu.
×
×
  • Креирај ново...