Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'kako'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. FILMOVI I KNJIGE “A da ja to ipak proverim?”: Kako se izboriti sa demonom zvanim OKP December 3, 2018 - by Marica Stijepović U Blizanačkoj trilogiji Agote Kristof jedan od likova kaže: Drugi lik mu odgovara: U pravu ste. Pisanje je nešto najvažnije. Ako se bavite socijalnim radom, floskula the world is saved one child at a time – svet se spašava tako što spašavaš jedno po jedno dete – verovatno vam je već dozlogrdila; pa opet, kada sam pročitala Nema kraja kornjačama Džona Grina, dva prethodna citata, jedan opskuran i maestralan a drugi rabljen, spojila su mi se u konglomerat koji otprilike glasi: svet se spasava jednom po jednom knjigom. Glavna junakinje knjige, Ejza, nije čak ni naizgled obična tinejdžerka; otac joj je dao ime koje obuhvata i početak i kraj abecede, tako da znaš da možeš da budeš šta god poželiš. Njeno ime je samo njeno, zvuk koji je samo njen. Dok sedi u trpezariji škole, razmišlja o svom digestivnom traktu i mikrobima koji žive i razmnožavaju se u njoj.
  2. Pozdrav ja sam Zoran, nedavno sam počeo ponovo da idem u crkvu na liturgiju, ali imam takve strahove neću ne mogu da spavam po ceo dan sam napet i nervozan, mislim da me nećiste sile baš lome da odustanem od crkve. Kako živeti jedan hrišćanski pravoslavni život ? Šta sme da se radi, Šta ne sme ?
  3. bolujem od depresije... tu nema šta da se priča... ko je ima, zna kako mi je. pomozite.
  4. Sveti oci kažu da se treba svakodnevno sećati smrti i time se čuvati greha. Neki monasi su u svojim kelijama čuvali svoje sanduke, a neki čak i lobanje davno upokojene braće u Hristu. Pazili su da nikada ne smetnu sa uma da naredno jutro možda neće dočekati. Sa druge strane, život je najvredniji dar Boga čoveku. Treba blagodariti Bogu za njega i za svaki dan koji nam podari na ovom svetu. Život treba slaviti. Hrišćanin mora da ima radost. Logički gledano, ovde nema protivrečnosti, ali su raspoloženja suprotna. Ne znam kako da ih pomirim. Skoro sam napisala jednom forumašu da kada upadnem u to raspoloženje, osećam potrebu da gledam ili čitam sadržaje u skladu sa sećanjem na smrt. Rekao mi je da se okrenem sadržajima koji slave život, ali osećam da su nespojivi. Kako vi mirite ova dva suprotstavljena raspoloženja?
  5. Zanimljivo pitanje na koje nemam odgovor. Možda pametniji da se uključe da objasne. Valjda ti ljudi postanu neosetljivi na potrebe drugih, a to nisu hrišćanske osobine... Misle da je crkva neko pomodarstva, njima nije potrebno da idu u crkvu... Kako je to moguće? Gde su iskušenja? I zašto vrlo mali broj ljudi koji su okusili težinu ovog života idu u crkvu ...
  6. U svojoj kolumni "Nuspojave" u novom broju "Vremena" Teofil Pančić je napisao analizu muzičkog ukusa patrijarha Porfirija. „Porfirije je znalački i diplomatski igrao na sigurno“, napisao je Teofil Pančić, u svojoj kolumni u „Vremenu“ analizirajući muzički izbor patrijarha Porfirija nedavno na Radio Beogradu 202. U tom smislu, pored pominjanja Boba Dilana, Leonarda Koena, Bulata Okudžave i Led Cepelin, koji se nalaze na listi kao strani izvođači, Pančić se osvrnuo i na domaće autore koji su u patrijarhovom muzičkom izboru. “ Smak i ‘Šumadijski bluz’, kao odličan primer toga zašto nije bilo ničega tako beznadežno užasnog kao taj davežni derivat rokenrola iz treće ruke po našim srbijanskim provincijskim gradovima sterilnih sedamdesetih, a Smak je tu bio najstrašnija strahota sve do pojave Galije, koja nam je otkrila do tada neslućene visine pretenciozne i celomudrene neautentičnosti“, piše Pančić, koji se onda dotakao Partibrejkersa i Korni grupe. "Pa onda muzički neupitni "brat Cane" i Partibrejkersi, zgodan primer kako ulični hodači mogu da postanu ikonoklečači, i da se izvuku s tim. "Etida" Korni grupe, lepo parče muzike čiji je jedini problem što je pank nastao u samoodbrani od svega toga, manje u striktno muzičkom, više u kulturno-simboličkom, pa i u nekom širem smislu reči i političkom smislu". "Zatim, 'Odbrana' Idola: kako zaobići to opšte mesto jednog drljavog revizionizma u stilu 'nismo znali niti smeli da znamo šta su pravoslavlje i ćirilica, a onda nam je neustrašivi (pro)svetitelj Srđan Šaper to otkrio", dodaje između ostalog kolumnista "Vremena" u svom poslednjem tekstu. Patrijarh Porfirije je u svom izboru na "dvestadvojci" pomenuo i Demisa Rusosa, Arsena Dedića, Emerson, Lejk i Palmer...
  7. Piše:Velimir Grgić 26.02.2016. ‘Ladno, standard i samoća – čudna je ta Švedska… Polovinu zemlje čine samci, svaki četvrti čovjek umire potpuno osamljen, a zemlja usto ima i najduže vrijeme prilagodbe za autsajdere – čak je sedam godina potrebno prosječnom imigrantu da pronađe posao i krene se uključivati u život zajednice. Ne nužno zato što je zajednica toliko zatvorena, nego dobrim dijelom zato što je zajednica samo privid, izgrađen na strukturalnom umrežavanju hiperindividua, štovanju kulta pojedinca do te mjere da čak i obiteljski odnosi utihnu jednom kad se napuni čarobna brojka punoljetnosti. Čudna je ta zemlja blagostanja, ali uopće nije čudno to da je jedna od najpopularnijih društvenih aktivnosti – volontiranje u traganju za nestalim osobama. Samoća kao nuspojava modernog življenja i nesretne, izgubljene atomizirane jedinke koje su individualnu slobodu poistovjetile s međuljudskim driftingom predmet su nove fascinacije Erika Gandinija, talijansko-švedske dokumentarne superzvijezde, autora nezaboravne “Videokracije” / “Videocracy” (2009). Iako osvjedočeni ljevičar, Gandini svojim novim uratkom “Švedska teorija ljubavi” / “The Swedish Theory of Love” (2015) u neku ruku brani strahove i tradicionalne desnice, koja “preorganiziran, učinkoviti sustav temeljen na radu, socijalnoj pomoći i osobnoj autonomiji” vidi kao opasnost, a dezintegraciju obiteljskih struktura kao posljedicu. Kada je švedska lijeva vladajuća politika prije četrdesetak godina oblikovala stil nordijskog življenja, utabala je put slobode i lagodnog življenja, koji su, eto, rezultirali – samoćom i stravičnom dosadom, društvom u kojem možeš dvije godine ležati mrtav prije nego netko primijeti da te nema. Gandinijev narativni pristup standardno je sjajan, taman toliko meditativan i stylish da vas uvuče u sliku modernog svijeta, a opet s taman doziranom razinom emotivne krhkosti; atmosferičan i na trenutke spooky. I pri tome je svašta-nešta pospajao: neizostavne sirijske izbjeglice na učenju novog mentaliteta tu su zajedno s montažom lica muškaraca u masturbacijskoj poluekstazi; prizori umjetne oplodnje kao izišli iz medicinske video propagande susreću osobne ispovijesti i filozofske analize… Rezultat je dobar, intrigantan koktel doku-kronike, sociološke analize i eseja.
  8. Pre 80 godina, 5. decembra 1931. godine, po nalogu Josifa Staljina u Moskvi je dignut u vazduh glavni hram Ruske pravoslavne crkve – Hram Hrista Spasitelja. On je izgrađen kao spomenik hrabrosti ruskog naroda u borbi protiv Napoleonove invazije. Svečano osvećenje Hrama održano je 26. maja 1883. godine, na dan Voznesenja Gospodnjeg. Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, nova vlast je krenula u ideološku borbu protiv crkve. Uredbom sovjetskih vlasti „O odvajanju crkve od države i škole od crkve“ dvadesetih godina prošlog veka, stotine crkava i manastira u Rusiji je ili srušeno ili pretvoreno u domove kulture, zatvore, skladišta i objekte za razne namene. Slična sudbina zadesila je i Hram Hrista Spasitelja, kada je doneta odluka o izgradnji Palate Sovjeta. Palata je istovremeno trebalo da bude spomenik Lenjinu, Kominterni i SSSR-u, i zato je bilo važno da se nalazi na uzvišenju, kako bi se mogla videti izdaleka. Staljin je 1931. godine našao rešenje – odlučio je da glavni hram u zemlji bude srušen, a da na njegovom mestu bude podignuta „glavna“ zgrada. Prema projektu arhitekte Borisa Jofana, trebalo je izgraditi džinovski toranj, krunisan ogromnom statuom Lenjina koji rukom pokazuje na put ka svetloj budućnosti. Palata, čija je projektovana visina bila 415 metara, trebalo je da bude najviša zgrada ne samo u Moskvi, već i u celom svetu. Godine 1932. sto dvadeseta godišnjica rata s Napoleonom poklapala se s petnaestogodišnjicom Oktobarske revolucije i desetogodišnjicom osnivanja SSSR-a. Sovjetsko rukovodstvo je želelo da obeleži ta dva događaja početkom izgradnje velikog spomenika. Formirana je komisija koja je procenila umetničku vrednost predmeta, fresaka, bareljefa i skulptura u Hramu. Na neverovatno kratkom spisku umetničkih dela koje treba sačuvati našli su se fragmenti fresaka, deo crkvenog pribora i nekoliko bareljefa, koji su prebačeni u muzeje, a sve ostalo je uništeno. Polovinom 1931. godine počelo je rušenje Hrama. U avgustu je područje oko hrama ograđeno, a u jesen je demontaža zgrade već bila u punom zamahu. Radovi su izvođeni u velikoj žurbi: pozlaćene ploče sa krova i kupola su bacane odozgo, razbijane su skulpture. Sa kupole Hrama pao je krst, ali sama kupola je ostala zaglavljena u armaturi. Kada su shvatili da nije moguće rastaviti zgradu do temelja, doneta je odluka da hram bude dignut u vazduh. Prva detonacija nije srušila hram, pa je dodato još eksploziva. Hram Hrista Spasitelja konačno je pao 5. decembra 1931. godine u 12 sati. Mermerom iz hrama obložene su stanice metroa Kropotkinska i Ohotni rjad, a klupe su ukrasile stanicu Novokuznjecka. Deo ploča sa imenima heroja iz Domovinskog rata 1812. godine usitnjen je i posut po stazama moskovskih parkova, a deo je iskorišćen za završnu obradu gradskih zgrada.
  9. Dok država daje 300.000 dinara za prvorođeno dete, kao da se zaboravlja činjenica u kakvim uslovima će žena roditi to dete. Na društvenim mrežama iz dana u dan savesni ljudi dele poražavajuće prizore iz bolnica - a poslednja fotografija iz Požarevca zaista boli. “Pošto nema tople vode u bolnici porodilje greju vodu u flašama na radijatoru kako bi mogle da se zaperu! Za čiju decu se vodi ta kampanja kad je i tuširanje u ovoj bednoj državi postalo luksuz?!”, komenatar je iznad slike podeljene na Tviteru, koja zaista poražava.
  10. Uvrede i toksične reči najčešće izazivaju negativne emocije. Govorimo konkretno o izjavama sa ciljem uvrede, kada kritika nije usmerena na delo, već na samu osobu. Često nismo spremni da se suo;imo sa takvom situacijom i odbranimo se od negativne energije, ali postoji jedan psihološki trik koji vam može pomoći. Psiholozi ističu da je prvo i najvažnije da razumete koja se namera krije iza takvih reči. U suočavanju sa osudama, uvredama i negativnim kritikama, neophodno je razvijati emocionalnu inteligenciju. Ovo će omogućiti da pravilno procenite situaciju i pravilno reagujete na nju, ne dovodeći u pitanje njihovo lično psihološko stanje.
  11. Zanimljivo! Jutarnji otkriva tri modela kako su potkupljivali hrvatske liječnike u aferi Pfizer, DORH preuzeo slučaj WWW.JUTARNJI.HR
  12. Postoji mnogo načina da definišemo traumu. Radna definicija oko koje se većina psihologa ovih dana slaže jeste da je za nas potencijalno traumatičan svaki događaj koji je bio „previše, desio se prerano i prevelikom brzinom“ da bi naš nervni sistem i psihološki aparat mogli da ga obrade i prevladaju. Kada govorimo o traumama nastalim usled nekog oblika zlostavljanja ili zanemarivanja u periodu detinjstva ili adolescencije, bavimo se nečim što psiholozi nazivaju „razvojne traume“. Razvojne traume predstavljaju ponavljana neprijatna ili pak jako povređujuća iskustva koja smo doživeli u ranijim fazama života u interakciji sa osobama koje su o nama na neki način brinule (roditelji, učitelji i druge vrste staratelja). Kada je osoba koja počini zlostavljanje (nasilno ponašanje koje osoba koristi za sticanje ili održavanje moći i kontrole nad drugom osobom ili osobama) neko ko je mladoj osobi blizak i u koga je možda imala poverenja, osoba se neminovno isprva suočava sa velikim bolom, šokom, nevericom i unutrašnjim konfliktom. Ukoliko je tom činu prethodio jedan drugačiji tip odnosa gde je osoba verovala da se oseća bezbedno ili je pak postojala određena emotivna vezanost, mlada osoba je suočena sa svešću o tome da je osoba kojoj je verovala odjednom osoba koja ima moć i nameru da joj ugrozi psihološki, a možda i telesni ili čak životni integritet. Iskustva koja nam unesu ovakvu količinu šoka u našu predstavu realnosti imaju potencijal da nam poljuljaju poverenje u sopstvene (dosadašnje) procene, pa i celokupnu psihološku realnost. Skok iz bezbednosti u doživljaj ugroženosti u okviru jednog istog odnosa je nepomirljiv, naročito ako se desi naglo, te je izazovno uneti u takvo iskustvo red i smisao. Još jedna važna reakcija koja često prati ovakvu vrstu iskustava jeste doživljaj koji psiholozi nazivaju „stanje zamrznutosti“ odnosno stanje u kom doživljavam opasnost, a istovremeno ne vidim kako mogu da se s njom „borim“ niti da iz nje „pobegnem“. Takvo parališuće stanje delimično je odgovor našeg nervnog sistema koji nam može u jednoj mnogo manjoj meri biti poznat iz situacija u kojima smo se istovremeno uplašili i par trenutaka ostali „zakočeni“ ne znajući kako da odreagujemo na doživljenu opasnost. Ukoliko iskustvo traje više od par trenutaka, naše stanje „zamrznutosti“ može da potraje. Ukoliko se traumatsko iskustvo ponavlja, a mi i dalje ne doživljavamo da postoje opcije „bega“ i „borbe“ (ili se pak dogodi previše iznenada da bismo te opcije sagledali) neretko primenjujemo psihološki mehanziam disocijacije koji je u tim situacijama protektivan jer nam omogućava da budemo psihološki odsutni iz sadašnjeg trenutka u kom se bolno iskustvo ponavlja. Na izvestan način mi tako privremeno „prekidamo vezu“ sa bolnim iskustvom kako bismo ga preživeli jer neretko nemamo bolji alat.
  13. Ako Vas zovu iz neke firme i traže Vaše podatke, ili Vam nešto nude, a da prethodno za to niste dali saglasnost, dovoljno je da odgovorite da je to zakonom zabranjeno, da Vas više ne kontaktiraju, i da na tome završite razgovor. Po Zakonu o oglašavanju, firmama je zabranjeno da Vas zovu ukoliko im za to niste dali prethodnu saglasnost. Čak i ukoliko ste nekad ranije dali saglasnost, možete je u bilo kom trenutku opozvati. Novčane kazne za kršenje ovog zakona se kreću do 2 miliona dinara. U slučaju da i pored Vaše opomene nastave da Vas kontaktiraju, možete podneti prijavu tržišnoj inspekciji. Sama činjenica da ovo znate (i to pomenete tokom razgovora) je najčešće dovoljna da se poziv više nikada ne ponovi. Kako da se odbranite od neželjenih telefonskih poziva i ponuda | KupujemProdajem BLOG.KUPUJEMPRODAJEM.COM Po Zakonu o oglašavanju, firmama je zabranjeno da Vas zovu ukoliko im za to niste dali prethodnu saglasnost. Čak i ukoliko ste nekad ranije dali saglasnost, možete je u bilo kom trenutku...
  14. Svi znamo da slonče neće u lonče, grom u koprive, da je Sveti Petar poprilično platio kajganu, a iguman je otišao na putovanje - i ne misli na manastir. Ali kako to objasniti nekome ko nije sa ovih prostora? Pa, prilično teško. Zato je tu Maja Stojanović - na Instagramu poznata i kao Zmaja - koja ilustracijama strancima objašnjava domaće izreke. „Izreke na stranu, sećam se da je, dok sam živela u Americi, drugaricama bilo vrlo nezgodno objasniti pojam promaje", kaže Stojanović u intervjuu za BBC na srpskom. „Konstantno sam ih u šali opominjala da ne izlaze napolje sa mokrom kosom i da zatvore prozore - jer vuče promaja".
  15. Pozdrav svima, da li je mozda bila ova tema? Kako se pricescivati ako imate autoimunu bolest - celijakiju? Da ne duzim o bolesti, organizam ima jaku autoimunu reakciju kada se u organizam unese psenica, raz, jecam, tj protein pod nazivom gluten... Neki saveti, iskustva, bilo bi mi od pomoci
  16. Jestira.

    Kako se mudrost uči?

    Kako biti Hristova ovca, a ne biti ovca koju šišaju...
  17. kakav je vaš stav...? da li vam to odgovara ili ne...? šta radite kada vam to zasmeta...?
  18. BitCoin / BitCoin Dom Omladine BitCoin je digitalni zlatnik, prva decentralizovana valuta koja funckioniše na bazi matematike i kriptografije. Koristi peer to peer tehnologiju bez centralnog autoriteta, a sve transakcije su osigurane na mreži umesto od strane posrednika - banke. Realno rešenje za sve iskrene štrebere i protivnike sadašnjeg monetarnog sistema Izvor:http://www.shareconf...program/bitcoin Da li ste culi za Bitcoin? Prevara ili revolucija u monetarnom sistemu? Bas bi bilo cool ako neko ima vise informacija da ih podeli sa nama... Pokusacu da odem na predavanje, kada bude u BG, da cujem o cemu se radi...
  19. Vakcine su uveliko smanjile teret zaraznih bolesti, a zaštita od zaraznih bolesti oduvijek je bila u interesu zajednice, smatraju medicinski stručnjaci. Ipak, brojne zemlje širom svijeta suočavaju se sa niskim stepenom imunizacije, pojavom ranije saniranih bolesti i velikim otporom pri vakcinaciji. Bosna i Hercegovina nalazi se na listi zemalja, uz Ukrajinu i Rumuniju, za koje zbog nižeg stepena imunizacije, kako navode u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,postoji opasnost od pojavljivanja dječje paralize. Iz Službe za epidemiologiju Federacije BiH navode da su brojni razlozi zbog kojih roditelji oklijevaju da vakcinišu djecu i zbog čega je došlo do smanjene stope imunizacije. “Razlozi su vezani uz tendenciju ka promjeni percepcije rizika, gdje se bolesti koje se mogu prevenirati cjepivom smatraju manje opasnim ili s niskom učestalosti, neopravdan strah od cjepiva, skepticizam i nepovjerenje prema državnim ustanovama i farmaceutskoj industriji, izostanak adekvatne medijske potpore, bilo zbog potrage za senzacionalizmom ili nedovoljne edukacije novinara kada je riječ o temama vezanim za zdravstvo, i konačno djelovanje antivakcinalnih lobista, prije svega na internetu i društvenim mrežama”, kažu stručnjaci iz Službe za epidemiologiju. Patrik O’Connor, lider tima u sklopu odjela za vakcinisanje spriječivih bolesti i imunizacije evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije smatra da bez visokog stepena vakcinacije, bolesti koje su danas netipične, poput dječje paralize i morbila, veoma se lako mogu ponovo pojaviti. “Na primjer, u posljednjih nekoliko godina vidjeli smo ponovno javljanje morbila u evropskoj regiji, gdje je veliki broj ljudi obolio i gdje je bilo na desetine smrtnih slučajeva.” Vakcine ne izazivaju autizam Bez obzira na upozorenja medicinskih stručnjaka, potencijalnih kazni koje roditelji, čak i u Bosni i Hercegovini mogu da plate ukoliko ne vakcinišu svoju djecu, stepen imunizacije opada, a sa tim i nivo kolektivnog imuniteta. Jedan od razloga za smanjenje stope, smatraju stručnjaci, jesu medijski napisi o vakcinaciji. Teorija da vakcine izazivaju autizam, samo je jedna od tvrdnji koju već duže vrijeme šire ljudi koji se zalažu za nevakcinisanje djece. Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica EDUS organizacije koja radi na istraživanjima iz oblasti obrazovanja, ali i edukaciji djece sa autističnim spektrom, kaže da je dokazano da autizam nema nikakve veze sa vakcinama, te da su brojne zemlje širom svijeta opovrgnule tu teoriju. No, Pištoljević, koja na Columbia univerzitetu predaje inkluziju, smatra da problem leži u tome što se prednost i medijski prostor daje nestručnom kadru, a naučna istraživanja i objašnjenja se ne prenose u medijima u tolikoj mjeri. “Vakcine nemaju nikakve veze sa autizmom. Autizma je uvijek bilo, samo ga nismo prije znali dijagnosticirati, a vakcine su najveće dostignuće čovječanstva, zdravstveno. Mi smo ovdje zbog vakcina”, kaže. Šta mediji pišu o vakcinama Tokom 2017. godine registrirani obuhvati cijepljenjem iznosili su 69 posto za tri doze kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječje paralize i bolest koje izaziva Hib bakterija, odnosno 64 posto za prvu dozu cjepiva protiv morbila, zaušnjaka i rubeole u Federaciji. Ovaj broj je malo bolji u Republici Srpskoj i iznosi 83,7 posto za prvu i 86,4 za drugu dozu MRP vakcine. No da bi kompletna populacija bila zaštićena, stepen imunizacije mora biti iznad 95 posto, što, kako kažu iz Službe za epidemiologiju, nije slučaj niti u jednom od kantona Federacije BiH. Činjenica je da iz Evropskog centra za prevenciju bolesti navode da Evropi prijeti 47 zaraznih oboljenja među kojima su i male boginje, odnosno morbili. I dalje, brojni su naslovi u online medijima i na društvenim mrežama kojima se poziva na bojkot vakcinisanja. Stručnjaci smatraju da je širenje informacija o vakcinama od strane nestručnih osoba samo jedan od razloga zbog kojih je došlo do smanjene imunizacije, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u zemljama širom svijeta. “Internet postaje sve uticajniji izvor informisanja, a ne postoje standardizirani pregledi kvaliteta informacija web stranica koji prenose informacije o cjepivima,” kažu iz Službe za epidemiologiju uz pojašnjenje da Svjetska zdravstvena organizacija kroz odjel Mreže o sigurnosti cjepiva pokušava uspostaviti standarde za kvalitet informacija o zdravstvenim Pored nestručnih informacija, postoji i problem u kojem se medijski prostor daje osobama koje se protive vakcinaciji, smatra Jelena Kalinić, novinarka koja piše o nauci. Kalinić kaže kako mediji već godinama ignorišu važnost teme ili s druge strane daju prostora antivakcionom pokretu koji pravi paniku među stanovništvom. “Stav medija je da se eksperti ućutkuju, a daje glas emotivnosti i bučnosti. Mediji griješe jer pokušavaju napraviti lažno ‘balansirane’ tekstove praveći pro i kontra diskurs, suprotstavljajući ekspertima osobe koje nisu stručne da govore o problematici, ali su sposobne da ponekad i hinjenom emotivnošću naprave paniku,” kaže Kalinić. Sa ovim stavom slaže se i Tijana Cvjetićanin sa portala Raskrikavanje, koja kaže da je veoma strašan način na koji online portali pišu o vakcinama i drugim zdravstvenim temama. S druge strane, ozbiljniji mediji se uglavnom ne bave širenjem dezinformacija, smatra Cvjetićanin. “Ali su skloni nečemu što se naziva ‘false balance’ – ideja da se u svakoj kontraverznoj temi mora ispoštovati pravilo dvije strane, čak i kada jedna strana nema nikakve kompetencije za temu o kojoj govori,” kaže Cvjetićanin. Nauka jednoglasna Ono što Kalinić i Cvjetićanin naglašavaju jeste da u suštini ne postoji kontroverza oko vakcinacije. “Nauka je jednoglasna oko toga da su vakcine sigurne i efikasne. Nema nikakvih ozbiljnih studija, niti predstavnika/ca naučne zajednice, koje bi osporile da su vakcine bezbjedne i da rade ono zbog čega su napravljene – štite ljude od zaraznih bolesti koje su ranije odnosile milione života, uglavnom dječijih,” pojašnjava Cvjetićanin. Cvjetićanin koja je nedavno za Raskrikavanje radila na analizi medijskog pisanja o vezi između autizma i vakcina kaže da se iz komentara na takve analize vidi da se ljudi drže onoga u šta su i ranije vjerovali: “Moj utisak je da većina njih ni ne čita dalje od naslova i uvoda. Ako u njemu naiđe na osporavanje neke od ‘istina o vakcinama’ u koju je prethodno povjerovao/la, tu će se uglavnom zaustaviti. Ako ga i pročita, ‘otpisaće’ sve što je u njemu napisano iako se radi o povjerljivim činjenicama, jer se te činjenice ne uklapaju u ono što već godinama gleda, sluša i čita po Facebook grupama i anonimnim portalima.” Koji su pravi izvori? U raširenom medijskom prostoru veoma je lako doći do teorije prema kojoj autizam nastaje od posljedice vakcinacije, još je lakše pratiti naloge na društvenim mrežama u kojima se te tvrdnje šire. Na koji način onda zabrinuti roditelji mogu doći do ispravnih informacija koje će im pomoći da razuvjere svoje sumnje i donesu odluku? “Svako ko je zabrinut oko pitanja vakcinacije treba da se obrati za informacije svom odjelu za zdravstvenu zaštitu. Zvaničnici za javno zdravstvo u brojnim zemljama imaju publikacije i web stranice na kojima možete pronaći brojne informacije o vakcinama,” kaže O’Connor. Iz Službe za epidemiologiju kažu kako je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH dio Mreže o sigurnosti cjepiva. “Zdravstveni djelatnici se i dalje smatraju najpouzdanijim izvorom informacija o cjepljenju za pacijente,” navode. Pištoljević i Cvjetićanin također smatraju da je se za ispravno informisanje o pitanju vakcinacije najbolje obratiti medicinskom stručnom osoblju, čitati zvanične dokumente, naučne studije, za koje se obje slažu da su ustvari izvori koji su najmanje prisutni u javnom diskursu. “Sada smo već došli do situacije da nam je potrebno novo ‘masovno opismenjavanje stanovništva’ u koje bi se morali uključiti svi ozbiljni mediji, zajedno sa obrazovnim i zdravstvenim institucijama i ljudima iz struke – i to na način na koji bi zaista došli do ljudi,” pojašnjava Cvjetićanin. Medijsko pisanje samo jedan od problema zbog kojeg je došlo do smanjenja stope imunizacije, pitanja sigurnosti vakcina, stručnost osoblja, nepovjerenje u zdravstveni sistem, nefunkcionalnost zdravstvenih institucija su također uzročnici zbog kojeg je stepen vakcinisanja u Bosni i Hercegovini ispod propisanih 95 posto. Izvor
  20. Kako je po vasem misljenju najbolje organizovati nastavu na daljinu i sve u vezi sa tim. Ima li nekih saznanja i ideja ?
  21. Pomaze Bog. Mozeli neko da me posavetuje da li da citam molive iz molitvenika ili da ih citam iz sebe smisljajuci molitve. Nije mi problem vreme koliko ce trajati nego sta je bolje raditi pred Bogom.
  22. Odsustvo međusobnog razumevanja, istinski toplih odnosa pravog poverenja predstavlja veliki bol u životu mnogih ljudi. Da li ste primetili šta se događa sa nama kada nam se dogodi čak i manja svađa sa roditeljima kada ih mi nečim uvredimo ili povredimo? Na duši postaje nekako hladno i suvo, teže je verovati u sebe i voleti druge. Ukoliko je, pak, sukob sa roditeljima ozbiljan i dugotrajan često se možemo osećati veoma nesrećno i depresivno, a neke osobe čak pokušaju i da se ubiju. Ukoliko se događa da nas roditelji indirektno ili otvoreno proklinju (tipa „bolje da te nisam ni rodila“, „nisi mi više sin“ što takođe predstavlja proklinjanje), imamo osećaj kao da nam se život se pretvara u pakao. Na dete koje je prokleto obrušavaju se životne nesreće i često ne umire od starosti (autor ovog teksta misli isključivo na situacije kada roditelj , kako kaže vladika Nikolaj, prokune dete „na pravdi izrečeno“, kada je dete učinilo velik greh prema roditelju. Samo tada se roditeljska kletva obrušava na dete. – komentar urednika sajta). Svađa sa roditeljima je nalik na odsecanje korenja drvetu. Mali sukob je odsecanje dela korena i kao posledicu ima delimično sušenje grana. Veliki sukob predstavlja odsecanje svih korenova i potpuno propadanje drveta. Ne znamo kakav je mehanizam ispunjavanja tog zakona. Međutim, ovaj zakon deluje, potvrdu nalazimo i u Svetom Pismu („Kletva majke razrušuje do temelja“) i svaki čovek ako pažljivo promatra može da se uveri i na sopstvenom primeru.
  23. Pijaca u kineskom gradu Vuhanu je bila poznata po zabranjenoj trgovini divljim životinjama, koje su se prodavale kao hrana ili kao lek, sve dok čitava pokrajina nije bila stavljena pod karantin. Kina je najveći potrošač životinjskih proizvoda, i legalnih i ilegalnih. Kina tradicionalno koristi proizvode od divljih životinja. Neke životinje se jedu zbog njihovog ukusa kao poslastice, dok se druge konzumiraju kao narodni lek. Restorani u nekoliko kineskih regiona poznati su po tome da služe jela kao što su supa od slepih miševa (sa čitavim slepim mišem u njoj), supa od tigrovih testisa ili delovi tela cibetke. Pržena kobra, kuvana medveđa šapa, vino pravljeno uz pomoć tigrovih kostiju takođe se nalaze na jelovniku luksuznih restorana. Pijace sa divljim životinjama u siromašnijim oblastima nude pacove, mačke, pse, zmije i mnoge vrste ptica, uključujući i one koje su ozbiljno ugrožene. Zbog trgovine divljom faunom u Kini, neke vrste ptica su na ivici izumiranja „Ideja 'jeveija' (bukvalan prevod sa kineskog je 'divlji ukusi') odomaćena je širom Kine, i kulturološki označava mešavinu avanture, smelosti, radoznalosti, kao i privilegije", rekao je istraživač jedne velike međunarodne agencije koja je sprovela više istraga o trgovini divljim životinjama u Kini. Proizvodi od divljih životinja koriste se u mnogim kineskim narodnim lekovima prvenstveno iz uverenja da imaju takva svojstva da mogu da izleče razne bolesti, kao što su artritis i giht. Potražnja za ljuskavcima zbog takvih lekova skoro je istrebila ovu životinju iz Kine. Upotreba nosorogovog roga za narodne kineske lekove još je jedan primer kako je ova praksa pretvorila ovu životinju u ugroženu vrstu. Sve se ovo dešava dok se procenjuje da više od 70% novih infekcija kod ljudi potiče od životinja, naročito divljih. Aktuelna epidemija je ponovo ukazala na trgovinu divljim životinjama u Kini, koja se već našla na meti kritika zato što su dovele veliki broj vrsta na ivicu istrebljenja. Posle izbijanja ove poslednje epidemije, kineske vlasti su stavile privremenu zabranu na trgovinu divljim životinjama u pokušaju da zaustave širenje virusa. Ali mnogi koriste ovu priliku i zahtevaju trajnu zabranu. Može li ova epidemija da se pokaže kao prekretnica u svetskim naporima da se okonča ilegalna trgovina divljim životinjama a ujedno i zaštiti javno zdravlje? Eksperti kažu da je to ogroman izazov, ali da se možda ipak ne radi o nemogućoj misiji. Smatra se da su virusi koji izazivaju SARS i MERS potekli od slepih miševa, ali su na ljude skočili preko cibetki i kamila (prema SZO). „Dolazimo u kontakt sa vrstama divljih životinja i njihovim staništima sa kojima nismo nikad ranije", kaže za BBC doktor Ben Embarek iz Odeljenja za ishranu i bezbednost hrane pri SZO. „Stoga imamo veliki broj novih bolesti povezanih sa novim kontaktima između ljudi i prethodno nepoznatih virusa, bakterija i parazita." Skorašnja analiza je pokazala da se više od 5.500 vrsta sisara, ptica, reptila i vodozemaca kupuje i prodaje na svetskom tržištu, legalno ili ilegalno. Procenjuje se da ilegalna trgovina divljim životinjama iznosi oko 20 milijardi dolara i smatra se da je to četvrta najveća ilegalna trgovina, posle krijumčarenja droga, ljudi i falsifikovanja. „Ova zdravstvena kriza mora da posluži kao poziv na buđenje", saopštila je Svetska fondacije za prirodu, „radi potrebe okončanja neodržive upotrebe ugroženih životinja, kao i egzotičnih ljubimaca, za ishranu i njihovo pretpostavljeno medicinsko svojstvo." Kineska vlada je, međutim, jasno stavila do znanja da će zabrana biti samo privremena. „Odgoj, transport ili prodaja svih divljih životinjskih vrsta zabranjeni su od datuma ovog saopštenja sve dok se stanje nacionalne epidemije ne okonča", rečeno je u direktivi koju su zajednički izdale tri vladine agencije. Peking je izdao sličnu zabranu još tokom epidemije SARS-a 2002. godine. Ipak, mnoge organizacije tvrde da su, nekoliko meseci posle zabrane, vlasti postale popustljivije i da je tržište divljih životinja u Kini ponovo zaživelo. U septembru ove godine Peking će biti domaćin velikog globalnog sastanka o prirodnim i biološkim resursima, Konvencije o biološkom diverzitetu. Prema izveštaju objavljenom prošle godine, od istrebljenja je ugroženo milion vrsta — više nego ikad pre u ljudskoj istoriji. Posle izbijanja epidemije ovog virusa, dnevne novine pod kineskom državnom kontrolom negirale su postojanje nekontrolisanog tržišta divljih životinja u zemlji. „Vidimo ovo kao priliku za trajni korak ka okončanju držanja i korišćenja divljih životinja, ne samo radi ishrane već i u svrhu narodne medicine", izjavila je Debi Benks iz londonske Agencije za istraživanje životne sredine, koja je izvršila brojna istraživanja divljih životinja u Kini. Eksperti kažu da je epidemija ptičjeg gripa pomogla u očuvanju mnogih vrsta ptica u divljini. Oni ističu i uspeh zabrane koju je Kina uvela na uvoz slonovače - posle mnogo godina međunarodnog pritiska da se spasu slonovi od istrebljenja. Međutim, naglašavaju i da zabrana i regulacija proizvoda od divljih životinja moraju da budu globalni - ne samo u Kini. „Ali kao najveće tržište proizvoda od divljih životinja, Kina svakako može da povede u toj inicijativi", kažu oni. Kako bi epidemija korona virusa mogla da bude blagoslov za divlje životinje WWW.BBC.COM Ako privremena zabrana trgovine divljim životinjama u Kini postane stalna, ugrožene vrste bi možda bile zaštićenije, a doprinelo bi...
×
×
  • Креирај ново...